Što ostaje iza čovjeka? Kako se oblikuje savjest? Je li dijalog u Hrvatskoj još moguć? I gdje uopće tražiti smisao života? O tim je pitanjima u podcast razgovoru Ekumena i etika u poslovanju na multimedijskoj platformi Poslovni FM govorio sociolog i politolog, prof. dr. sc. Dražen Lalić, jedan od najprepoznatljivijih analitičara društvenih procesa u Hrvatskoj. Razgovor s urednikom i nositeljem projekta Augustinom Bašićem pretvorio se u duboku refleksiju o identitetu, društvenim lomovima, moralnosti, odgovornosti i nužnosti međusobnog uvažavanja.
Lalić je već na početku upozorio da život ne nestaje u trenutku fizičkog odlaska.
– Ne prođe dva dana da mi netko ne spomene Arsena Dedića. Ako su plodovi duha jaki, čovjek ne nestaje, ističe.
Upravo zato je svoju novu knjigu Dvije kuće iznad mora posvetio obiteljskoj memoriji i kulturi sjećanja. Prve rečenice knjige otkrivaju njegovu motivaciju:
– Opsesije su poput obitelji – kad ih stekneš, teško ih je napustiti. Moja je bila obitelj.
Iako duboko osobna i mikro-povijesna, knjiga je, kaže, neočekivano snažno odjeknula među čitateljima.
– Mnogi u njoj prepoznaju svoje pretke, svoje traume i svoje vrijednosti. To mi je posebno dragocjeno, ističe Lalić.
Identitet: Dalmatinac, Hrvat, Europljanin
Ističe da identitet nije statičan ni jednostavan, nego višeslojan i često proturječan – što i opisuje u knjizi kroz vlastitu „ambivalentnost“, život u rasponu između lijevog i desnog pogleda na svijet, tradicije i modernosti.
Na pitanje što čini njegov identitet, Lalić odgovara bez kalkuliranja:
– Prvo sam Dalmatinac, zatim Hrvat i onda Europljanin.
Istina nije dogma nego traganje
Lalić naglašava da istina ne dolazi u jednoj rečenici niti u jednom otkrivenju:
– Istina nije materijalizirana spoznaja. To je trud koji potiče znatiželja i upitanost o najvažnijim pitanjima čovjekova postojanja.
Smisao života, kaže, pronalazimo u trenucima kada shvatimo da „dok god dišemo – postoji šansa“.
– Život je šansa koja diše. U beznađu se čini da su zidovi oko nas, ali dok dišemo postoji mogućnost da ih probijemo.
Na pitanje je li Hrvatska zarobljena ideologijama prošlosti, Lalić daje preciznu dijagnozu:
– Ne radi se više o ideologijama, nego o novim silnicama – moći, novcu i političkoj podobnosti.
Najveći promašaj države vidi u zapostavljanju mladih i obrazovanja.
– Mladi su u zapećku društva. Nekad smo imali više medija, više prostora za dijalog. Danas vlada negativna selekcija, tolerira se korupcija, a vlast šalje loše poruke.
Tvrdi da se društvo dijeli ne zato što postoje sukobljene ideje, nego zato što se „bavimo recikliranim podjelama i povijesnim neznanjem.
Lalić otvoreno progovara o ulozi vjerskih zajednica:
– Crkva je nekoć više poticala dijalog. Danas je postala monološka. Nedostaje glasova koji izazivaju, koji provociraju razmišljanje.
S ponosom ističe svoju blisku suradnju s duhovnim i intelektualnim osobama poput don Ivana Grubišića i filozofa koji su oblikovali njegove duhovne uzore – od stoičkih mislilaca do Camusa i Montaignea.
Poštovanje jednih prema drugima ili nasilje. Trećeg nema
U završnoj poruci Lalić vrlo jasno upozorava:
– Moramo se poštovati i razgovarati, koliko god bilo teško. Alternativa je samo nasilje ili ignoriranje, a ignoriranje je gore. Svi želimo da naše postojanje bude priznato.
Posebno ga zabrinjava normalizacija nasilja i govor mržnje, kao i toleriranje ekstremizma.
– Ako nekoga smeta ‘Za dom spremni’, zašto ga provociramo? Meni smeta. Moj je djed ubijen u ustaškom sustavu. A što tek da misle Srbi ili Židovi?
Poruka za kraj: otvaranje, razumijevanje, ljudskost
Lalić podsjeća na rečenicu svoje bake:
– Ponosni ne mrze.
I poručuje da je smisao života uvijek u okretanju prema ljudima, ne protiv njih:
– Ljudi se trebaju prepoznati jedni u drugima. Ljubav i uvažavanje temelji su života. Sve drugo vodi kulturi smrti.
——————
Novi projekt pod nazivom „Smisao življenja u zoni sjećanja“ novi je serijal koji sačinjava dubinsku iskustvenu introspektivu značajnih osoba uz naše javnosti koji su ostavili svoj duhovno-znanstveno-vrijednosni trag, različitih profesija na ovim prostorima. Problematizirat će refleksije o životu, o univerzalnim vrijednostima – horizontima slobode, smislu življenja, o identitetu čovjekovog dostojanstva. Afirmirat će i poticati dijalog (ekumenski i međureligijski) i međugeneracijsku solidarnost te etičnost življenja i poslovanja. Jednom riječju propitivat će se i razmišljati o životu u ogledalu sjećanja.
To načelo lajtmotiv je niza sadržaja, koji priprema i uređuje Augustin Bašić na prvom multimedijskom portalu PoslovniFM, a kojeg financijski podržava Agencija za elektroničke medije, iz projekta Program poticanja novinarske izvrsnosti za 2025. godinu.
Objavljeno 24. studenoga 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.
