Zagreb, 5. siječnja 2022. (GIA) – Vrijednost ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. porasla je za 10,7 %, na što je u najvećoj mjeri utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva za 11,6 % do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina za 11,1 %.
Unatoč brojnim izazovima uslijed širenja bolesti COVID-19, vrijednost ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. porasla je za 10,7 %, na što je u najvećoj mjeri utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva (za 11,6 %), do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina (za 11,1 %). Putem Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo dodijeljeno je 2,4 milijarde kuna javne potpore sektoru ribarstva, od čega je isplaćeno 1,3 milijarde kuna. Samo za COVID-19 mjere pomoći u hrvatsko ribarstvo isplaćeno je 250 milijuna kuna, a kroz Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu od 2021. do 2027. na raspolaganju je više od 2,5 milijarde kuna. Rastu hrvatskog ribarstva, uz ulaganja i mjere pomoći, doprinijela je i digitalizacija sektora.
Hrvatsko ribarstvo već godinama unatrag prepoznalo je važnost digitalizacije podataka, koja značajno olakšava zaprimanje i korištenje podataka, poboljšava dostupnost, povećava točnost podataka, unaprjeđuje analizu i izradu izvještaja te olakšava kontrolu i nadzor ribarstva. S tim ciljem razvijen je Geoinformacijski sustav ribarstva (GISR), a oko 650 plovila ima ugrađene elektronske očevidnike putem kojih ribari šalju redovito podatke o ribolovu. Također, oko 750 plovila posjeduje VMS uređaje za praćenje aktivnosti plovila i jedan su od najbitnijih mehanizama kontrole ribarstva. Izrađen je web shop na stranicama Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede u kojemu korisnici sami mogu kupiti dozvole koje izaberu, a prodaje se godišnje između 40.000 i 50.000 dozvola za rekreacijski i sportski ribolov na moru.
Izrađen je i Portal gospodarskog ribarstva (PGR), središnje mjesto na kojemu korisnici mogu elektronskim putem dostavljati podatke o transportu proizvoda ribarstva, službene podatke o vaganju, prvoj prodaji, a godišnje se ispuni između 60.000 i 75.000 dokumenata. Korištenjem modernih tehnologija danas se više od 95 % ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu bilježi i dostavlja elektronskim putem, tj. putem aplikacije elektronskog ili mobilnog očevidnika. Izrađena je i mobilna aplikacija mTunaRek koju koriste plovila s dodijeljenom kvotom za lov plavoperajne tune u rekreacijskom ribolovu.
Početkom 2020. godine uveden je i sustav sljedivosti za plavoperajnu tunu i igluna putem bar kodova kojima se označava riba. Sustav se bazira na označavanju ribe bar kôdom (QR kôdom) u koji svaki sudionik lanca od ribara koji ulovi ribu do krajnjeg restorana ili ribarnice koja prodaje ribu upisuje svoje podatke, a potrošač sve podatke može pregledati skeniranjem bar kôda mobilnim uređajem. Skeniranjem bar kôda kupac se preusmjerava direktno u web aplikaciju HRiba na web stranici www.ribarstvo.hr/HRiba gdje mu se otvaraju podaci o ribi koju je kupio. Nakon uvođenja sustava za tunu i iglun, planirano je uvođenje označavanja i drugih vrsta, a krajnji cilj je potpuna sljedivost svih proizvoda ribarstva bar kôdovima.
Krajem 2020. godine digitaliziran je i sustav prodaje dozvola za slatkovodni ribolov, izrađen je portal na kojemu ovlaštenici ribolovnog prava i sportsko ribolovna društva mogu prodavati dozvole ribičima za ribolov, a putem novog portala samo je u ovoj godini dosad prodano 77.000 dozvola. Izrađena je i mobilna aplikacija mRibič u kojoj ribiči mogu popunjavati podatke o ribolovu.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede
Objavljeno 5. siječnja 2022.
