NaslovnicaGIA -Gospodarska informativna agencijaGIA HrvatskaHrvatski izvođači ''žrtve'' novog Zakona o autorskom pravu

Hrvatski izvođači ”žrtve” novog Zakona o autorskom pravu

Objavljeno:

spot_img

Zagreb, 21. studenoga 2022. (GIA) – U Zagrebu je 17.studenoga 2022. održana prva ”Međunarodna konferencija o digitalnim pravima u glazbenoj industriji ” na kojoj su kroz dva panela, prvi pod nazivom: ”Direktiva o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu – implementacija u EU”, te drugi pod nazivom ”Izazovi poslovanja u glazbenoj industriji nakon stupanja na snagu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima” istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci te osobe sa dugogodišnjim iskustvom u radu glazbene industrije zaključili kako je Direktiva iskorištena da bi se u novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uvrstila neka dodatna pravila koja su suprotna ciljevima koji su na europskoj razini postavljeni kada se govori o glazbenoj industriji odnosno odnosu izvođača i diskografa.

Direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić u zaključku konferencije istaknula je kako je „današnja konferencija donijela odgovore na brojna pitanja i iznjedrila vrlo stručne analize novih pravila u hrvatskom Zakonu koji se tiču glazbene industrije, ponajprije činjenicu da su najveći „gubitnici“ novog Zakona upravo hrvatski izvođači koji su novim pravilima pravno, ali i faktično stavljeni u nepovoljniji položaj negoli je to bilo ranije predviđeno Zakonom. Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u glazbenoj industriji u digitalnom dobu koji je bio jedan od ciljeva Direktive, ali i nesmetanog razvoja digitalnog tržišta i ulaganja diskografa, za izvođače i diskografe ostavljena su brojna otvorena pitanja, prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te nametanjem i uvođenjem u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja nema ama baš nikakve veze sa ulaganjem izvođača i diskografa u snimke, distribuciju istih na digitalne servise pa niti sklopljene ugovore sa glazbenim digitalnim servisima.“ Najveći pravni, ali i poslovni izazov, kako je istaknuto na konferenciji, uvođenje je retroaktivne odredbe u novi Zakon kojom se nameće obveza diskografima da naprave reviziju tisuće ugovora za preko nekoliko stotina tisuća snimaka, što je u praksi neprovedivo te potpuno anulira pravo vlasništva i raspolaganja odnosno iskorištavanja pojedine snimke, kao i sva ulaganja koja je diskograf imao na pojedinoj snimci kada ju je snimio i naknadno prilikom digitalizacije, digitalne distribucije, marketinga i ostalog.

Važnost ove konferencije nije samo što je ona Hrvatsku po prvi put stavila na europsku kartu glazbeno pravne industrije već ona jasno ukazuje na sve negativnosti donesenog Zakona koji je izvan okvira EU direktive, koja predstavlja veliku prijetnju hrvatskim sudovima koji će se zbog nedorečenog Zakona i retroaktivne odredbe, ukoliko je Ustavni sud ne ukine, naći u rješavanju brojnih nepotrebnih i skupih sudskih sporova. Može se zaključiti da su hrvatski izvođači „žrtve“ novog Zakona.

Govornici na konferenciji bili su istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci iz područja prava intelektualnog vlasništva te predstavnici međunarodnih i domaćih diskografskih kuća: Kristina Janušauskaitė (direktorica europskih pravnih poslova, IFPI – Svjetska diskografska organizacija); Mateja Đurović (izvanredni profesor ugovornog i trgovačkog prava i sudirektor Centra za tehnologiju, etiku, pravo i društvo na King’s College u Londonu); Valentina Šokec (odvjetnica u odvjetničkom društvu Korper i partneri, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima); Enzo Mazza (izvršni direktor Federacije talijanske glazbene industrije i koordininator Odbora za intelektualno vlasništvo Američke gospodarske komore u Italiji); Ludvig Werner (direktor IFPI Sweden); Robbert Baruch (viši potpredsjednik odnosa s javnošću, Universal Music Group); Želimir Babogredac (direktor Croatia Records i predsjednik Hrvatske diskografske udruge); Branko Komljenović (direktor Menarta i dopredsjednik Hrvatske diskografske udruge); Siniša Bizović (direktor SPONE, izdavačke kuće); Ema Duljaj (Croatia Records, digitalni odjel), Maja Vidmar Klarić (direktorica ZAPRAF-a, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima).

Izvor i foto: Apriori World/Zapraf

Objavljeno 21. studenoga 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.

spot_img
spot_img
Janaf

Pretplati se

Novo

Prije nego što izvezete svoju franšizu, naučite je prevesti

Udaljenost tržišta nije ključno pitanje. Ključno je pitanje koliko smo spremni to tržište razumjeti i prilagoditi mu svoj poslovni model.

Tjedna ponuda poslova – posao.hr 9.11.2026.

Otkrijte 10 aktualnih oglasa i zakoračite prema novim izazovima u svojoj karijeri, možda i poslu iz snova.

Inkluzivno zapošljavanje: trošak ili razvojna prilika? Zašto su nam potrebni inkluzivni lideri

Različitost bez kvalitetnog vodstva može proizvesti nerazumijevanje, podjele i konflikte.

Izbor obrtničkog zanimanja treba biti prvi izbor, a ne rezervna opcija

Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu.

Izbor iz nadmetanja 42/2026

Zračna luka Dubrovnik nabavlja radnu odjeću