NaslovnicaGIA -Gospodarska informativna agencijaGIA HrvatskaHrvatski izvođači ''žrtve'' novog Zakona o autorskom pravu

Hrvatski izvođači ”žrtve” novog Zakona o autorskom pravu

Objavljeno:

spot_img

Zagreb, 21. studenoga 2022. (GIA) – U Zagrebu je 17.studenoga 2022. održana prva ”Međunarodna konferencija o digitalnim pravima u glazbenoj industriji ” na kojoj su kroz dva panela, prvi pod nazivom: ”Direktiva o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu – implementacija u EU”, te drugi pod nazivom ”Izazovi poslovanja u glazbenoj industriji nakon stupanja na snagu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima” istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci te osobe sa dugogodišnjim iskustvom u radu glazbene industrije zaključili kako je Direktiva iskorištena da bi se u novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uvrstila neka dodatna pravila koja su suprotna ciljevima koji su na europskoj razini postavljeni kada se govori o glazbenoj industriji odnosno odnosu izvođača i diskografa.

Direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić u zaključku konferencije istaknula je kako je „današnja konferencija donijela odgovore na brojna pitanja i iznjedrila vrlo stručne analize novih pravila u hrvatskom Zakonu koji se tiču glazbene industrije, ponajprije činjenicu da su najveći „gubitnici“ novog Zakona upravo hrvatski izvođači koji su novim pravilima pravno, ali i faktično stavljeni u nepovoljniji položaj negoli je to bilo ranije predviđeno Zakonom. Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u glazbenoj industriji u digitalnom dobu koji je bio jedan od ciljeva Direktive, ali i nesmetanog razvoja digitalnog tržišta i ulaganja diskografa, za izvođače i diskografe ostavljena su brojna otvorena pitanja, prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te nametanjem i uvođenjem u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja nema ama baš nikakve veze sa ulaganjem izvođača i diskografa u snimke, distribuciju istih na digitalne servise pa niti sklopljene ugovore sa glazbenim digitalnim servisima.“ Najveći pravni, ali i poslovni izazov, kako je istaknuto na konferenciji, uvođenje je retroaktivne odredbe u novi Zakon kojom se nameće obveza diskografima da naprave reviziju tisuće ugovora za preko nekoliko stotina tisuća snimaka, što je u praksi neprovedivo te potpuno anulira pravo vlasništva i raspolaganja odnosno iskorištavanja pojedine snimke, kao i sva ulaganja koja je diskograf imao na pojedinoj snimci kada ju je snimio i naknadno prilikom digitalizacije, digitalne distribucije, marketinga i ostalog.

Važnost ove konferencije nije samo što je ona Hrvatsku po prvi put stavila na europsku kartu glazbeno pravne industrije već ona jasno ukazuje na sve negativnosti donesenog Zakona koji je izvan okvira EU direktive, koja predstavlja veliku prijetnju hrvatskim sudovima koji će se zbog nedorečenog Zakona i retroaktivne odredbe, ukoliko je Ustavni sud ne ukine, naći u rješavanju brojnih nepotrebnih i skupih sudskih sporova. Može se zaključiti da su hrvatski izvođači „žrtve“ novog Zakona.

Govornici na konferenciji bili su istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci iz područja prava intelektualnog vlasništva te predstavnici međunarodnih i domaćih diskografskih kuća: Kristina Janušauskaitė (direktorica europskih pravnih poslova, IFPI – Svjetska diskografska organizacija); Mateja Đurović (izvanredni profesor ugovornog i trgovačkog prava i sudirektor Centra za tehnologiju, etiku, pravo i društvo na King’s College u Londonu); Valentina Šokec (odvjetnica u odvjetničkom društvu Korper i partneri, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima); Enzo Mazza (izvršni direktor Federacije talijanske glazbene industrije i koordininator Odbora za intelektualno vlasništvo Američke gospodarske komore u Italiji); Ludvig Werner (direktor IFPI Sweden); Robbert Baruch (viši potpredsjednik odnosa s javnošću, Universal Music Group); Želimir Babogredac (direktor Croatia Records i predsjednik Hrvatske diskografske udruge); Branko Komljenović (direktor Menarta i dopredsjednik Hrvatske diskografske udruge); Siniša Bizović (direktor SPONE, izdavačke kuće); Ema Duljaj (Croatia Records, digitalni odjel), Maja Vidmar Klarić (direktorica ZAPRAF-a, članica Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima).

Izvor i foto: Apriori World/Zapraf

Objavljeno 21. studenoga 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.

spot_img

Pretplati se

Novo

Poslovni rezultati OTP Grupe za prvo tromjesečje 2026.

Dobit prije oporezivanja porasla je 12% na godišnjoj razini.

Nova strateška suradnja: Zagrebačka banka istovremeno vodi i osigurava dio najavljenog BOSQAROVOG prikupljanja kapitala na Zagrebačkoj burzi te paralelno financiranje ulaganja...

Zagrebačka banka spremna je osigurati i cjelokupno financiranje ulaganja pot-rebno za stjecanje i daljnje ulaganje u razvoj PIK Vrbovca od strane BOSQARA.

Priča o baletnom studiju u alkarskom gradu i kako plesati u svijetu brojki

Da nije bilo te ozljede vjerojatno bi ostala u HNK, plesala bi, a ne vjerujem da bi išla za nečim svojim, kaže sugovornica

Dan Herman, čovjek koji je dao ime našim strahovima dolazi u Zagreb

Glavni grad Hrvatske sredinom lipnja postaje epicentar razgovora o brendovima i brend strategijama: 38 govornika, 6 stručnih radionica, brend priče i konkretna znanja, uz snažan networking
spot_img