Zagreb, 31. ožujka 2022. (GIA) – Do 2026. godine uložit će se milijardu kuna u energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj. Od toga će se 700 milijuna kuna uložiti u energetsku obnovu javnih zgrada te 300 milijuna kuna bit će uloženo u energetsku obnovu višestambenih zgrada. To je novac koji će biti uložen u zgrade koje nisu oštećene u potresu. Istodobno, temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) predviđeno je još 4,45 milijardi kuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom.
Upravo energetska obnova zgrada bila je tema jednodnevne konferencije održane uoči prvog javnog poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a organizatori su bili Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u partnerstvu s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ZGRADOnačelnik.hr. Na konferenciji, kojoj je sudjelovalo 50-ak sudionika uživo te 800-ak online, predstavljene su investicije i reforme u području obnove zgrada predviđene Planom za oporavak i otpornost kao i uvjeti potrebni za prijavu na javni poziv.
Uz državnu tajnicu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanju Bošnjak, na konferenciji su sudjelovali i viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa, viši znanstveni suradnik u Institutu Hrvoje Požar Toni Borković, Domagoj Šešok ispred Udruge upravitelj, GSKG, Antonija Mlikota, predstavnica suvlasnika, Natko Bilić, Planetaris, te drugi predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Tim je povodom viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa izjavila: „Od ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Hrvatskoj u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima, čak 40.3 % sredstava namijenjeno je investicijama i reformama koje će doprinijeti ostvarivanju klimatskih ciljeva. Značajan dio toga čine ulaganja u energetsku obnovu zgrada koja će smanjiti emisije štetnih plinova, povećati kvalitetu života građana i omogućiti velike uštede na računima za energiju. Poziv za energetsku obnovu stambenih zgrada, o kojem je bilo riječi na današnjoj radionici tek je početak ovog procesa.“
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do kraja ožujka objavit će javni poziv kojim se pozivaju zainteresirani na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu stambenih zgrada neoštećenih u potresu. U tu svrhu osigurana su sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna.
Danas, Europska unija je suočena s klimatskom i ekološkom krizom ali i s i krizom sigurnosti opskrbe plinom i ovisnosti o dobavljaču koji joj izričito prijeti. Stoga, provedba Europskog zelenog plana i prelazak na obnovljive izvore energije mora se ubrzati.
Energetska obnova zgrada značajan je korak u tom smjeru. To je prvi korak ka smanjenju računa za potrošnju energije i odmak suvlasnika zgrade od rizika energetskog siromaštva. U skladu s ciljevima Europskog zelenog plana, a sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija sufinancira energetsku obnovu stambenih zgrada u Hrvatskoj, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Prezentacije o Javnome pozivu održale su Irena Križ Šelendić i Olja Milošević iz Sektora za pripremu poziva i provedbu EU projekata javnih i stambenih zgrada Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uvjeti prijave:
- zgrada s najmanje TRI stambene jedinice
- mora imati upravitelja
- mora biti jedinstvena arhitektonska cjelina
- moguće je prijaviti i neobnovljeni dio zgrade
Intenziteti potpore:
- izrada projektne dokumentacije (85 do 100 posto)
- energetska obnova i usluge stručnog nadzora (60 do 80 posto)
- upravljanje projektom i administracija (85 do 100 posto)
- promidžba projekta (85 posto)
Sve usluge i radovi moraju biti objavljeni u skladu sa zakonom o javnoj nabavi ili pravilima NOJN-a.
Jedan od ciljeva Mehanizma jest doprinos smanjenju potrošnje energije i poboljšanju sigurnosti opskrbe. To se želi postići kroz:
- Energetska učinkovitost – 29 posto ukupnih zelenih rashoda (64,4 milijarde EUR)
- energetska učinkovitost javnih i stambenih zgrada
- dekarbonizacija proizvodnih procesa
- Čista energija – 12 posto ukupnih zelenih rashoda (26,7 milijardi EUR)
- Niz reformi za ubrzavanje uvođenje obnovljivih izvora energije, poticanje obnove zgrada, reformiranje tržišta električne energije
Na raspravi je predloženo i zaključeno:
- dizala se mogu sufinancirati u sklopu projekta energetske obnove
- trebalo bi produžiti rok za provedbu projekta s 2 godine na možda 3 godine
- energetska obnova laž i muljaža? Do sada nitko nije skinuo fasadu i izolaciju jer je uvidio da je to laž i neisplativo
Izvor i foto: Zgradonačelnik.hr/Predstavništvo EU u Hrvatskoj
Objavljeno 31. ožujka 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
