Neki šumom šeću ne bi li našli vrganje, drugi skupljaju kestenje, treći se veru po obroncima u potrazi za ljekovitim biljkama, a neki – onako. No, malo je ljudi poput Gorana Hrestaka, vlasnika brdovečkog obrta Ahat, koji u šume odlazi oboružan krampom, lopatom, čekićem i dlijetom u potrazi za dragim i poludragim kamenjem, i tako već dvadeset godina.
Počeo je s trideset, po struci je grafički inžinjer, ali su ga uvijek, otkriva nam, privlačili arheologija, geologija, povijest… Voli prirodu i istraživanje pa je spojio ugodno s korisnim.
– Samo u kemiji nikad nisam bio dobar – kazuje. Isprva je sve bilo hobi, potragama za skrivenim draguljima bavio se amaterski, a onda je 2018. shvatio da zna dovoljno kako bi od tog znanja mogao živjeti pa je otvorio obrt. Sve poludrago i drago kamenje koje koristi u svom radu isključivo je s područja Hrvatske.
– Bilo je potrebno jako mnogo učenja, čitanja stručne literature, izučavanja topografskih karata i proučavanja ortofoto snimaka. Sada već po nekim snimkama tektonskih pukotina iz zraka mogu zaključiti da bi tu moglo biti nečega. No, naravno da se često razočaram, nekada provedem dane i dane na terenu a da se kući vratim praznih ruku – kaže.
Već samo otvaranje obrta bila je prava avantura jer njegovu djelatnost u Hrvatskoj zakon ne prepoznaje, kao ni obrtni registri. Ipak uspio je savladati birokratske prepreke pa već pet godina uspješno rovari šumama Sjeverne i Sjeverozapadne Hrvatske u potrazi za blagom.
Gospodin Goran svoj „ulov” potom nosi u obrtničku radionicu. To su uglavnom poludragi kalcedoni, ahati, jaspisi, karneoli, ametisti, gorski kristali (kvarc prozirac)…
– Najprije čistim, a zatim odlučujem što ću dalje. Postoje više tehnika obrade, ovisno o kojem je kamenu, mineralu ili kristalu riječ. Neke komade obrađujem ručno, druge strojno u rotacijskim bubnjevima. Sam proizvodim privjeske, vezice za privjeske i slično, a kamenje obrađujem isključivo dijamantnim alatom – otkriva proces nastanka ekskluzivnog nakita vlasnik Ahata.
Objašnjava nam razliku između poludragog i dragog kamenja koja je, zapravo, vrlo logična. Poludrago je kamenje ono koje je dostupnije, odnosno kojeg više ima na nalazištima, a dragog je, dakle, manje. No i tu se stvari kroz povijest mijenjaju.
Recimo, u 19. stoljeću ametist je još bio dragi kamen, ali onda je pronađeno veliko nalazište u Brazilu pa ga je bilo toliko da je spao na status poludragog – kaže. Pitamo ga, naravno, kakva je situacija s dijamantima.
– Ima dijamanata jako mnogo, posvuda, ali ne one kvalitete koja bi bila iskoristiva za nakit. Uglavnom se radi o dijamantima koji se koriste u industrijske svrhe, a takve nije teško pronaći – kaže.
Objašnjava nam i kako tektonske pukotine koje se otvaraju u tlo predstavljaju najvrednija nalazišta dragulja. Zato su događaji poput potresa za tragače, kojih je u Hrvatskoj svega nekoliko, signal da krenu u avanturu.
Pitamo ga kakva je zakonska regulativa. Pomalo je neobično da za branje vrganja ili kestenja moramo plaćati naknadu Hrvatskim šumama, a za drago i poludrago kamenje nema nikakvih zapreka.
– Da, to je činjenica. Njemačka, Češka, Austrija i Slovenija to su puno bolje regulirale, tragači su kroz svoje udruge povezani s institucijama. Recimo, bilo bi logično da sam ja povezan s Prirodoslovnim muzejem u Zagrebu kao njihov suradnik na terenu, ali do takvog povezivanja nikad nije došlo. Zasad smo nigdje u zakonu, ni na nebu ni na zemlji – slikovito će.
Iako surađuje s nekoliko zlatarnica, svoje proizvode uglavnom prodaje sam i to putem internet trgovine Obrtničke komore Zagreb Crafts te na sajmovima poput Mineral Expo, najvećeg sajma u zemlji.
– No, nemojte misliti da je to neka velika zarada. Stalno mi se javljaju ljudi koji su zainteresirani postati tragači, rado ih educiram, dosta materijala objavljujem i na svojem Facebooku, no oni koji žele instant zaradu brzo se razočaraju kad vide koliko je znanja i učenja potrebno da bi se došlo do nečega. Ako žele brzu lovu, bolje im je da uplate lutriju – smije se vlasnik obrta Ahat.
Izvor: Redakcija PoslovniFM Foto: Obrt Ahat
Objavljeno 24. svibnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
