Održan je 1. Forum Franšiza u Zagrebu. Zapravo, nije to nikako prvi forum na tu temu, jer se od 2003 godine u Hrvatskoj održalo devet međunarodnih sajmova franšiza (šest u Zagrebu i tri u Opatiji), te 13 međunarodnih franšiznih foruma. Raduje ipak veliki interes poduzetnika i velika podrška franžizingu od strane institucija, pa nakon 16 godina, moje osobne borbe, ali i kolega iz Hrvatske udruge za franšizno poslovanje s vjetrenjačama, možemo konačno reći: e pur si muove.
Dvjestotinjak sudionika moglo je čuti odlične hrvatske govornike s velikim iskustvom u zemlji i svijetu, poput Andrije Čolaka-Surf’n’Fries, Damjane Domanovac-Place2go, Krešimira Dobrilovića-Carwiz rentacar, Krešimira Dvorskog-Nextbike, Kristine Ercegović-Business cafe, Tomislava Pamukovića-Muzej Iluzija i moja malenkost s Body Creator konceptom.
Teme su bile različite i pokrivale sve važne segmente vezane za franšizno poslovanje – od postavljanja franšiznog sustava, što trebate znati prije nego postanete franšizer, kako uspješno plasirati brend na inozemno tržište, važnost intelektualnog vlasništva i povrede istoga te mogućnosti financiranja. Počasni gost, predavač bio je Joel Silverstein, međunarodni franšizni konzultant i broker koji živi i radi u Hong Kongu i koji je podijelio svoje iskustvo na temu Internacionalizacije brendova. Ujedno je bio i naj traženija osoba u pauzama za kavu što je možda i dobar pokazatelj nekih novih trendova za franšiznu industriju u Hrvatskoj.
Zato, jer brojke govore da u svijetu posluje oko 25.000 franšiznih brendova od kojih su više od polovice europski, unatoč uvriježenom mišljenju da je franšizno poslovanje samo, kako bi Talijani rekli amarikanata. Tih 25.000 brendova stvorilo je milijun i sto tisuća poduzeća i taj broj raste dok ovo čitate, jer se svakih pet do šest minuta otvori jedna franšizna jedinica. Franšizno poslovanje alat je za širenje domaćih poslovnih koncepata i to uglavnom na vlastito tržište pa zatim i na okolna, ako ikada i dođu tako daleko, pa na strana. Mnoge se franšize vrlo uspješno šire na domaćem tržištu i onome regionalnom ili bliskom po jeziku, običajima i navikama potrošača. Šireći tako svoje poslovanje u svom i obližnjem habitatu usput rađaju nove poduzetnike koji kupuju njihove franšize i diktiraju određeni broj zaposlenih i tako direktno rade na poduzetničkom natalitetu i zapošljavanju.
Za lokalno gospodarstvo neizmjerno su važni ti davatelji franšiza i uobičajeno je da je udio domaćih franšiza na tržištu 50, 80, pa čak i 95 posto (Italija) u odnosu na strane. E sada tu je naš problem jer, iako je Hrvatska po broju franšiza (>200) slična zemljama koje je okružuju, ipak se po nečemu znatno razlikuje, a to je da ima udio od smo 12 – 13 % domaćih franšiza, a kad se to pretvori u brojke to je nešto manje od 30 domaćih franšiza. Hajd’mo ih pokušati nabrojiti: Place2go, Business Café, bio&bio, Muzej Iluzija, Muzej prekinutih veza, Image Haddad, Museum of Senses, Body Creator, Surf’n’Fries, Torte i to, Uje, Easy fit, Fish4Wish, Direct Booker, Carwiz, Nextbike, Women in Adria, Taxi Cammeo, Narodne novine, Ina, Aqua, Tinker Labs, Čuvar sjećanja, Diadema, Baš Burek, Mlinar, Take Me Home – Croatian Design Shop, Xtravaganza, Centar energije, di Caprio. Oprostite, ako sam nekog zaboravila, ali taj je sektor poslovanja kod nas vrlo dinamičan i mnogi ulaze i izlaze svakodnevno, ali to je tema nekog drugog bloga. Od tih domaćih franšiza oko 63 % zastupljeno je na stranim tržištima, što je odličan rezultat imajući u vidu da ih je 6-7 razasuto i po drugim kontinentima.
Dakle, reklo bi se – nije sve tako crno kako izgleda. Tužno je to što većini posao bolje ide na stranom tržištu, pa makar ono bilo i mala Slovenija, nego na domaćem. Uzmimo samo primjer da Body Creator posluje u Hrvatskoj s franšiznim poslovnim modelom na pet mjesta i mjesečni prihodi svih tih mjesta zajedno nešto su malo veći od prihoda jednog centra u Kopru u Sloveniji. Tamošnje tržište može podnijeti četverostruko veće cijene pojedinih tretmana nego u Hrvatskoj iako primanja u Sloveniji nisu četverostruko veća nego kod nas. Slična je situacija i s ostalim našim franšizama. Više zarađuju njihovi primatelji franšize u drugim zemljama nego oni u vlastitoj. Interesantno, zar ne?
To je samo jedan od razloga zašto franšizirati svoje poslovanje i učiniti ga, zapravo, svojim novim proizvodom i zarađivati od prodaje istoga u druge zemlje. Hrvatsko je tržište malo i preslabo da bi se ovdje izgradila dobra i unosna mreža vlastitih ili franšiznih poslovnica. Zato treba kreirati franšizu i internacionalizirati svoje poslovanje te zarađivati od prodaje svojeg intelektualnog vlasništva, znanja i iskustva u druge zemlje u što tada ulažu kapital tamošnji primatelji franšize.
Forum je započeo slideom s naslovom: Are you stupid? I potpuno je opravdano pitanje. Jer, ako su poduzetnici ostalih zemalja shvatili kako ih kreirajući vlastitu franšizu financiraju strane banke preko njihovih kupaca franšize, bez kolaterala i kamata i da još od toga imaju pasivan prihod u obliku tantijema, prihod od zajedničkog marketinga, a na početku i ulaznu franšiznu pristojbu koja često nije mala, stvarno se pitamo: tko je tu lud?
Zar postoji samo šačica poduzetnika u Hrvatskoj koji su shvatili da mogu unovčiti svoju pamet i know-how? Znamo da ima pameti, dobrih i inovativnih poslovnih koncepata – pa što se čeka, ljudi?
Hrvatska udruga za franšizno poslovanje FIP i Europski franšizni institut u Hrvatskoj su mjesta gdje se može dobiti besplatna procjena franšizibilnosti vlastita poslovanja i porazgovarati s franšiznim konzultantima oko projektiranja franšize, znači potrebno je ”samo” imati viziju svojeg poslovanja kloniranog uokolo.
Objavljeno: 25. listopada 2019. ©poslovniFM