Aktualne priče o inflaciji, recesiji, nepoštenim trgovačkim praksama (neopravdanim prekomjernim dizanjima cijena), promjenama navika potrošača, kao i najava (ponovnog) uvođenja zabrane rada trgovina nedjeljom, navele su nas da iz onoga što je trenutno dostupno, inicijalno analiziramo maloprodaju. Do dana objave ovog članka na Fininom portalu InfoBiz javno je objavljeno 3.295 financijskih izvješća za 2022., nešto više od 2% od ukupnog broja.
Kako su poslovala poduzeća u čije trgovine dolazimo teško je pojednostavljeno reći i staviti ih u neki isti nazivnik. No, do sada su iz trgovačkog segmenta dostupna izvješća za Metro, Jysk, Pepco, Tedi, Harvey Norman, Douglas, CCC i Mazdu. Radi se trgovačkim društvima u inozemnom vlasništvu, čija poslovna godina nije jednaka kalendarskoj, uglavnom od 01.10.2021. do 30.09.2022., tako da ih dovršavaju i predaju ranije u odnosu na one čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj. Promatrajući njihove nazive i temeljnu djelatnost, može se reći da predstavljaju prilično dobar mix koji uključuje hranu, kućne potrepštine, namještaj, obuću, higijenu, pa i osobna vozila.
U petogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. zbirni ukupni prihodi odabrane grupe prosječno godišnje (AAGR) su rasli 11,5 %, za 0,3 postotna poena više od 11,2 % prosječnog godišnjeg rasta poslovnih rashoda. Nakon što su u 2021. u odnosu na 2020. ostvarili rast prihoda od 15 %, a rashoda (11,2 %), značajno (za 3,8 postotnih poena) manje, u 2022. unatoč rastu prihoda od 26,1 %, većim (za 3,7 postotna poena), rastom rashoda od 29,8 % značajno su smanjili neto dobit (s 23,9 na 16.3 milijuna EUR) i neto maržu profita (s 4,7 % na 2,5 %).
Analizirajući razloge i što je utjecalo na veći rast rashoda u odnosu na prihode u 2022. u odnosu na godinu prije, razvidna je pozicija troška nabave prodane robe. U 2022. troškovi prodane robe (446,6 milijuna EUR) porasli su za 32,2 % u odnosu na 337,7 milijuna EUR ua 2021. Tim neproporcionalnim rastom u odnosu na prihode, udio tog troška u ukupnim prihodima porastao je s 66 na 69,3 %. Radi se o već poznatom negativnom efektu proizašlom iz rasta cijena sirovina, energenata, transporta i drugih povezanih usluga, koji se ipak nije mogao u potpunosti prevaliti na krajnje kupce – potrošače, kako se je uspio prevaliti u 2021., post – korona godini. U toj su godini potrošači su, iz perspektive optimizma, zanemarujući rast cijena, pri kupnji djelovali više emotivno, a manje racionalno. U 2022., kada je nakon korone i očekivanja povratka na staro, u prvi plan došao za većinu neočekivani rat u Ukrajini i neizvjesnost i nesigurnost koju je donio, očito je da su potrošači „smanjili doživljaj“, i počeli više djelovati po načelima racionalne kupnje.
Ukupni prihodi u milijunima EUR u razdoblju 2018. – 2022.
Neto rezultat u milijunima EUR i neto marža u razdoblju 2018. – 2022.
Vodeći po prihodima u odabranoj grupi, Metro, krajem 2020. značajno je promijenio svoj poslovni model, omogućivši svim fizičkim osobama da mogu kupovati bez Metro kartice, dok je prije to bilo moguće samo pravnim osobama koje su posjedovale karticu. Nakon primjene te odluke, po rastu prihoda u 2021., a pogotovo u 2022. očit je povećani interes potrošača, a to je ujedno omogućilo da se i unaprijedi produktivnost i rentabilnost poslovanja, te kontinuirano ostvarivani gubitak svede na minimalnu mjeru.
Nije neočekivano da Pepco, Jysk i TEDi, koji su u Hrvatskoj pokrenuli poslovanje ne tako davno, u 2016. i 2017.,u još uvijek početnom razdoblju imaju snažan kontinuirani rast prihoda. Harvey Norman u 2022. je ostvario prihode na razini 2021., a kada je ostvario snažan rast u odnosu na prethodnu godinu (u 2021. 45.% ili 9.9 milijuna EUR više u odnosu na 2020.). No, iz već ranije navedenih razloga (negativne okolnosti iz okruženja), sa značajno manjim neto maržama u odnosu na 2022. U negativnoj promjeni (padu profitabilnosti) prednjačili su TEDi (pad marže profita za 10.6 postotnih poena) i Pepco (pad marže profita za 6.9 postotnih poena), a Harvey Norman je u 2022. ostvario neto gubitka uz maržu -2.0%. Pozitivni izuzetak je Douglas koji je higijenske i estetske potrebe potrošača u 2022. iskoristio tako da je vrijednost neto marže profita vratio na razinu „naj“ 2018. (4.3%).
Potencijali tržišta i borba s konkurentima, Inflacija i uvjeti na tržištu rada u 2022. ostvarili su pritisak na poslodavce u promišljanju kako da optimalno izbalansiraju rentabilnost poslovanja s potrebom da korekcijom plaća i (pogotovo) korištenjem povećanih neoporezivih naknada zadrže radnike i razinu njihove motiviranosti. U razdoblju 2018. – 2022. broj zaposlenih prema satima rada, zbirno za 8 odabranih, kontinuirano je rastao, prosječno godišnje za 15.2%, od 1.716 radnika u 2018. do 3.004 u 2022. Uz takav rast broja zaposlenih, prosječna mjesečna neto plaća i naknade prosječno su rasle u petogodišnjem razdoblju 1.6%, od 1.088 EUR za 2018. do 1.148 za 2022.
Broj zaposlenih prema satima rada i prosječna mjesečna plaća i naknade u EUR 2018. – 2022.
S obzirom na to da se radi o poslovnim subjektima u stranom vlasništvu, članicama međunarodnih grupacija, u analizi rezultata i izvedenih pokazatelja treba imati na umu njihove mogućnosti korištenja zakonski dozvoljenih tehnika i alata u svrhu optimizacije profita i drugi ekonomskih efekata na korporativnoj razini.
Zbirno promatrano, grupa odabranih iskazuje negativan neto financijski dug u svih 5 godina promatranja. Dugoročnih obveza prema bankama nemaju, dok su kratkoročne obveze prema bankama u 2022. iznosile 10.9 milijuna EUR (2021. 9.9, 2020. 7.0, 2019. i 2018. 6.8), što je svega jedna šestina vrijednosti novca na računima (60.3 milijuna EUR). O izvorima i optimalnim troškovima financiranja brinu se njihove matice.
Zbirno promatrajući podatke za 2022., radi se o skupini poslovnih subjekata s dobrom likvidnošću (koeficijent tekuće likvidnosti 1,16, neto radni kapital 22.8 milijuna EUR), prihvatljivoj razini zaduženosti (omjer kapitala i duga 32 – 68, stupanj pokrića 02 1.06). S obzirom na poslovni model, logično je da je indeks kvalitete prodaje (odnos potraživanja prema kupcima na dan 31.12.2022. umanjenog za procijenjeni PDV i prihoda od prodaje) svega 2.5%. U 2022. broj dana novčanog jaza povećan je za 11 dana, s 12 za 2021. na 24. Povećanje je proizašlo iz usporavanja obrtaja zaliha (2021. 39 – 2022. 42), povećanja broja dana vezivanja potraživanja od kupaca (2021. 11 – 2022. 15), te (što je dobro za likvidnost lokalne ekonomije) smanjenja broja dana vezivanja obveza prema dobavljačima (2021. 37 – 2022. 34).
Sve u svemu, s obzirom na okolnosti iz okruženja, u kojem su globalno i općenito dominirali rizici i prijetnje nad prilikama, za ovu grupu promatranih poduzeća može se reći da je 2022. bila „relativno dobra godina“. Vidjet ćemo, kada bude moguće, što će se na temelju dostupnih podataka i izvedenih pokazatelja moći reći za neke druge grupe poduzeća, djelatnosti i gospodarske segmente.
Autor: Nikola Nikšić Foto: pixabay
Objavljeno 27. veljače 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.