Direct Booker franšiza i kriza
Neke europske zemlje (npr. Francuska) čak su i zakonom omogućile ljudima da se van svog radnog vremena nisu dužni javljati na mobitel.
Iznimno bitno je da upravo sami poduzetnici prihvate Compliance, jer će onda oni sami nametnuti čistu tržišnu utakmicu
Ukupni prihodi 78 tvrtki čije dionice kotiraju na Burzi, u prvih devet mjeseci poslovne 2020. godine, iznosili su 42,57 milijardi kuna
Ukupna imovina 8 otvorenih i 20 zatvorenih fondova krajem kolovoza ove godine dosegnula je 6,5 milijardi kuna
Lista prioriteta često se formira na način da se odmah počinje rješavati problem koji se zadnji pojavio
Razlozi uvođenja trošarina su brojni – fiskalni, socijalni, zdravstveni, ekološki..
Članovi fondova drugog stupa u 19 godina su ukupno uplatili oko 84 milijarde kuna neto doprinosa
Temeljne crte ličnosti kao što su ekstraverzija i introverzija više-manje ostaju nepromijenjene kroz život
Jeste li razmišljali ikada da vaš know how i vaš poslovni model postanu zapravo novi proizvod vašeg poduzeća?
U Hrvatskoj je 34.261 umirovljeni obrtnik, čija je prosječna mirovina iznosila 2.340 kuna, a istodobno je mirovinu primalo i 52.504 poljoprivrednih umirovljenika, čije su mirovine u prosjeku iznosile 1.473 kune
Prehrambena industrija zapošljava 46.000 radnika, a lani je, uz ostvarenih 38,1 milijardu kuna prihoda, na razini djelatnosti poslovala uspješno, ostvarivši 1,2 milijarde kuna dobiti
Prosječna mirovina svih umirovljenika iznosila je 2742 kune, dok prosjek radničkih mirovina iznosi 2525 kuna
BIOS je u 17 godina rada inkubirao 147 stanara, od kojih je 102 poduzetnika ili 70% još uvijek aktivno
Optimist i pesimist složni: Uz prvi i drugi mirovinski stup, oni mudri počet će se oslanjati na dodatnu štednju za mirovinu
Prerađivačka industrija sa svojih 15-tak tisuća poslovnih subjekata (11% od ukupno 138 tisuća) zapošljava četvrtinu…
Razvoj poduzeća i njegov uspjeh započinje onog trenutka kad poduzetnik razumije koju vrstu zaposlenika želi, odnosno koje kompetencije traži ili želi razvijati kako kod zaposlenika tako i kod sebe samoga
Ulaganje u prave ljude na pravi način investicija je koja zahtijeva vrijeme, energiju i živce – ali se kasnije višestruko isplati
Kriza nikada nije, niti će biti, vrijeme kada se u poduzetništvo ulazi iz nužde
Fleksibilnost što podrazumijeva inovativnost i prilagodljivost ključni je preduvjet uspjeha u procesima kojima se kontinuirano upravlja promjenama.
Kako joj se radovati, umjesto da strahujete od čega ćete živjeti pod stare dane?
Oni koji ulažu manje u najvećoj mjeri su smanjili svoja komunikacijska ulaganja za 10-30%
Trgovina čini trećinu, prerađivačka industrija četvrtinu ukupnih prihoda gospodarstva
Digitalizacija je postala način odnosa s kupcima, postala je glavni uvjet produktivnosti
Upitamo li 98,58% mikro i malih vodi li zakonodavac brigu o njima kada donosi akte koji se odnose na poduzetništvo vjerujem da će velika većina odgovoriti negativno.
Kad se neto profit prebije s gubitkom, ostaje kumuliranih 30 milijardi kuna neto profita, 5,3 milijarde kuna više nego godinu ranije
Japan je cjelokupno svoje gospodarstvo izgradio na strategiji licenciranja, komercijalizacije inetelektualnog vlasništva
Odradili smo sve – bili smo u izolaciji, brojali smo zaražene sa Stožerom civilne zaštite, pohađali smo webinare, kupovali online – i sada je vrijeme za povratak u normalno. Novo normalno, kako su nas pripremali. Kafići i frizeraji izgleda da su se odavno vratili u stari radni ritam, pa očigledno moramo i mi.
Nadam da će novoosnovana udruga Glas poduzetnika biti upravo glas tih brojnih – malih, tihih, vrijednih i poštenih poduzetnika.
Koronakriza je veliki korak naprijed u razvoju visokog školstva
Čak 24.000 tisuće mikro i malih poduzeća nalaze se pred procesom prijenosa poslovanja
Stvarna ekonomija se nalazi u stanju depresije, a financijsko tržište u strelovitom usponu
U hrvatskom gospodarskom sustavu 98.5% raznih oblika poduzetničkih organizacija po svojoj veličini su mali poslovni subjekti
Odnos prema klijentima nećete moći promijeniti preko noći
Kriza uzrokovana koronavirusom teško je zahvatila gospodarstvo. Dobra stvar koju je ova kriza izrodila je formiranje grupe Glas poduzetnika na Facebooku, iz koje je proizašla i Udruga Glas poduzetnika.
Besplatna procjena franšizibilnosti vašeg poslovanja
Za ekonomiju države u ovako teškoj i kompleksnoj krizi, realno gospodarstvo je sada ključno
Naše poslovanje koronavirus je dočekalo totalno nespremno
Prije nekoliko dana mi je jedan poduzetnik ispričao negativno iskustvo s jednim komitentom/klijentom, a posebno ga je iznenadilo što je suradnja počela vrlo ugodno i prijateljski, a završila neplaćanjem posla koji je obavio.
Financijska analiza poslovanja 2018. – 2019. „teškaša“ iz sektora poduzetništva, čije vrijednosnice kotiraju na zse,…
Sve priče o uspješnim poduzećima počinju i završavaju na generalnom direktoru. Taj veliki junak svih bitaka uspije osmisliti najbolje proizvode, zna kako voditi promotivne kampanje. Samom svojom pojavom motivira radnike, korisnike i ostale dionike, a kad progovori, od njega možemo čuti samo one riječi za koje nam trebaju dani da nam uopće padnu na pamet.
Velika otkrića nisu vezana samo za poduzeća i njihov odnos prema radnicima. Ona su vezana i za radnike te njihov odnos prema poslu, kolegama i svom poduzeću, pa u ovom dijelu članka slijede poruke za njih.
Ako ja nešto mogu napraviti ili riješiti relativno brzo, znači li to da to može napraviti bilo tko? Ako je odgovor na to pitanje negativan, onda znači da vaš radni sat ipak nešto vrijedi. Koliko?
Zašto nam je teško naplatiti svoje usluge, zašto pokleknemo na skidanju cijene, zašto s osjećajem manje vrijednosti dolazimo na sastanak? Koja je to razlika između nas i muškaraca u tom segmentu? Kako pojedini spol gleda na ono što je „dovoljno dobro“?
Od 133 tisuće poduzeća čija su godišnja financijska izvješća javno objavljena, 1.031 poduzeće je još u državnom ili većinski državnom vlasništvu, a u 865 poduzeća je državno vlasništvo transformirano u privatno, podaci su iz Finina Registra godišnjih financijskih izvješća.
Što kada se „zatreskamo“ u kolegu ili kolegicu s posla? Ne daj bože, u svojeg šefa ili šeficu? Na ljubav gotovo pa nitko nije imun – ma koliko mi tvrdili suprotno. Amorova strelica može nas pogoditi u bilo kojem trenutku, i to je ono što, u krajnju ruku, naše živote čini zanimljivima.
Kraj godine je vrijeme za rekapitulaciju učinjenog u toj godini, kao i pripremu planova za nadolazeću, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu. Analize ostvarenih rezultata i ciljeva neke tvrtke rade vrlo ozbiljno, po unaprijed zadanim procedurama, neke ih čine kao sastavni dio godišnjih izvješća, a neke samo usput, na sastancima, bez pisanoga traga. Isto je i s planovima za sljedeću godinu. Od onih vrlo preciznih i detaljno razrađenih, do onih koji su izgovoreni usmeno, čisto da se spomenu.
Kao franšizni konzultant radim već dvadesetak godina. Moja vizija uvijek je bila raditi na razvoju franšiznog sektora u Hrvatskoj kako bi on opet na svoj način otvorio mnoga nova radna mjesta, bio kanal za internacionalizaciju hrvatskih poslovnih koncepata i bio alat za diseminaciju novih održivijih poduzetničkih pothvata. Održivijih, jer postoje dva poduzetnika koja brinu o uspjehu istog poslovanja, a prijenos znanja i know how ključ je održivosti takvog poslovanja.
„Mali su veliki“, stoji li ta izjava?
Od početka 2016., a prema klasifikacijskim kriterijima EU direktive i tome prilagođenim odredbama hrvatskog Zakona o računovodstvu, počela se primjenjivati nova klasifikacija obveznika poreza na dobit prema veličini. Umjesto dosadašnje tri kategorije (veliki – srednje veliki – mali) uvedena je još jedna (mikro). Tako je brojčano najveća skupina poslovnih subjekata podijeljena u dvije kategorije, i prema kriteriju veličine omogućen kvalitetniji analitički pogled na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Adventsko ozračje već je odavno prisutno među nama. Siguran sam da vas je barem djelomično zahvatilo to blagdansko ludilo koje kao da se pojavi preko noći čim se na gradskim ulicama upale prve lampice. Kolektivna strka i žurba ovih su dana sveprisutne, postupno povećavajući svoj intenzitet kako se bližimo kraju godine. Svi žele poslove privesti kraju i „poravnati“ račune, da bi u miru mogli „uploviti“ u nadolazeću 2020. godinu.
Nova 2020. bit će godina velikih otkrića i to jednako za poslodavce i za radnike! U ovom 1. dijelu ću se usmjeriti na poruke za poslodavce, a u drugom na poruke za radnike. Kako milenijalci postaju sve mnogobrojniji u ukupnoj populaciji, postaju sve mnogobrojniji i u poduzećima, kojima će to predstavljati sve veći izazov.
Naime, ako im daju da rade nešto važno, ambiciozni milenijalci spremni su djelomično ili potpuno zanemariti osobne želje, potrebe i sklonosti, kako bi to i ostvarili. S druge strane, poduzeća koja nisu u stanju otkriti ili razumjeti što je zaista važno u njihovom postojanju i poslovanju, neće moći sve većem broju svojih zaposlenika objasniti zašto bi trebali uložiti svoj trud i znanje upravo radeći za njih.
Trenutačno su objavljena 93 statistička financijska izvješća za društva kapitala (dionička društva) iz „realnog“ sektora,…
U 30-ak dana mjeseca studenoga održana su dva važna događaja za hrvatski franšizni sektor koji…
Pretvorba je riječ koja u Hrvatskoj ima vrlo negativno značenje. A kako i ne bi…
U Hrvatskoj imamo čitav niz organizacija/institucija/udruga koje se prezentiraju kao predstavnici malog i srednjeg poduzetništva.…
Prije nego uopće „zaronimo“ u ovu temu, zamolit ću vas da mi odgovorite na sljedeće…
Svakodnevan se život može činiti napornim, što zbog posla, fakulteta, škole, novca, vlastitih potreba ili koječega drugoga. Zadaci i izazovi nakupljaju se strahovitom brzinom svakodnevno. Ponekad toliko brzo da se teško snalazimo u različitim situacijama. Tada se zatvorimo u vlastite misli, živimo rutinski i bježimo od sebe samih. Toliko smo zaokupljeni stvarima i događajima koji nas salijeću da tijekom dana zaboravimo stati i promotriti svoje postupke. Postoje male stvari koje zanemarujemo i mislimo da nisu dovoljno važne.
Inovacije i širenje asortimana ključan su proces razvoja gotovo pa bilo koje kompanije. Obično nam ideje za to širenje padnu na pamet nakon uvida u analizu tržišta, konkurencije, ili svojih postojećih kupaca i klijenata. Njihov feedback tijekom i nakon konzumacije svojih proizvoda i usluga izvor je informacija od izrazito velike važnosti.
Nedavno sam posjetio Maker Fair u Rimu. Maker Fair je sajam na kojemu se okupljaju ponuditelji opreme i materijala za izradu tehnoloških i drugih inovativnih proizvoda (elektronika, robotika, automatizacija, umjetna inteligencija…) i sami izrađivači takvih proizvoda. Namjerno sam ovdje napisao izrađivači a ne proizvođači, jer su to pojedinci ili timovi koji ne razmišljaju jedino o tržištu i zaradi, već prvenstveno o inovaciji – unapređenju postojećeg ili stvaranju novog proizvoda.
Održan je 1. Forum Franšiza u Zagrebu. Zapravo, nije to nikako prvi forum na tu temu, jer se od 2003 godine u Hrvatskoj održalo devet međunarodnih sajmova franšiza (šest u Zagrebu i tri u Opatiji), te 13 međunarodnih franšiznih foruma. Raduje ipak veliki interes poduzetnika i velika podrška franžizingu od strane institucija, pa nakon 16 godina, moje osobne borbe, ali i kolega iz Hrvatske udruge za franšizno poslovanje s vjetrenjačama, možemo konačno reći: e pur si muove.
U prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj, u 14,5 tisuća poslovnih subjekata, u 2018. radilo je, prema satima rada, 241,5 tisuća radnika, što je 20-tak tisuća manje nego 2008. No, ipak je to blagi rast (2,4%) u odnosu na 2017. u kojoj je bilo zaposlenih 235,7 tisuća osoba u prerađivačkoj industriji. Poslovni prihodi iznosili su u 2018. više od 177.3 milijarde kuna, uz ostvarenje dobiti od 5,5 milijardi kuna na razini djelatnosti.
Burnout (ili sindrom „izgaranja“) jedna je od najvećih pošasti modernog doba. To je stanje fizičke, psihološke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti uzrokovane izloženosti dugotrajnom i pretjeranom stresu. Burnout nije samo floskula, niti nešto s čime se treba šaliti. Štoviše, dobio je i vlastitu medicinsku dijagnozu. Brojni ljudi koji su prošli kroz to stanje navode da se nikada nisu u potpunosti oporavili od njega.
Svi se slažemo da je poduzetnička klima u Hrvatskoj daleko od onakve kakvu bismo željeli. Istraživanja pokazuju da biti poduzetnikom kod nas još uvijek nije željena karijera. Većina poduzetnika odabire tu karijeru iz nužde koja ih je snašla, a ne iz uočene prilike. Istraživanja također pokazuju da ta činjenica ima utjecaj na izbor poslovne strategije, kao i na ambiciju za rast poslovanja.
Početkom rujna zatvoren je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PoC za sufinanciranje istraživačko-razvojnih projekata. Program je idealan za mala i srednja poduzeća, jer je prijava relativno jednostavna, bespovratna sredstva su do 500.000 kuna i sufinanciranje projekata je u iznosu 70 posto za mala i 60 posto za srednja poduzeća. To je osmi takav program koji se raspisuje u Hrvatskoj.
Za analizu stanja u gospodarstvu danas, za bolje čitanje vrijednosti brojki i pokazatelja koje financijski opisuju poslovanje sektora graditeljstva u 2018., uspoređujući ih s 2017., dobro je (bolje rečeno nužno) vratiti se barem u bližnju prošlost, u 2008., kao zadnju godinu u kojoj u javno objavljenim financijskim izvješćima još nije bilo iskaza recesije.
U današnjem stanju hrvatske ekonomije svjedoci smo žaljenja na odlazak sjajnih radnika. Malo toga je toliko destruktivno kao činjenica da dobar radnik svojevoljno napušta radno mjesto. Neki trbuhom za kruhom odlaze zbog novca, neki zbog želje za životom u uređenim sustavima, a neki pak posao napuštaju zbog svojih voditelja. Situacija je pomalo ironična, jer voditelji rijetko kad razumiju da dobri radnici napuštaju radno mjesto kako bi promijenili – voditelja!
Promatrajući štandove sa šarenom ponudom robe, hrane, pića i svega što se na takvim štandovima može naći, na šetnici uz more u jednom našem dalmatinskom mjestu, sjetio sam se rasprave koju sam nedavno čitao na jednoj grupi namijenjenoj poduzetnicima. Pitanje koje je pokrenulo raspravu bilo je na koji se način može unajmiti štand u mjestima na moru za vrijeme turističke sezone.
Be yourself – everybody else is already taken kaže poznata uzrečica Oscara Wildea. Stalno slušamo o tome da trebamo „biti svoji“ i autentični u svemu što radimo, no je li to stvarno moguće? Je li prihvatljivo da se u svakom trenutku svog života ponašamo baš onako kako bismo htjeli, jer smo „to mi“? Koliko god da bismo na našem radnom mjestu možda i htjeli biti svoji, činjenica jest da uvijek postoje neka poslovna pravila i procedure koje trebamo poštivati i slijediti, a koja nas onemogućuju da radimo ono što bismo htjeli. Kako, onda, uspostaviti ravnotežu? Odgovor na to pitanje i nije baš jednostavan.
Budućnost kao samo jedna opcija ne postoji. U igri je uvijek više opcija, a ovisno o mnoštvu umreženih objektivnih i subjektivnih okolnosti, predviđanjima i fokusiranju, samo jedna će se u stvarnosti doista i odigrati. U ekonomiji, kada je potrošačka moć ograničena a konkurencija sve jača, važno je kontinuirano prepoznavati prioritete i stvarati nova rješenja, razvijati nove sposobnosti da se osigura održiva rast i razvoj, izvrsnost u funkciji konkurentnosti.
Mi poduzetnici smo, vjerujem, najviše neshvaćene vrste ljudi u poslovnom okruženju. Oko nas postoji jako puno stereotipa, nerazumijevanja i rekla-kazala informacija, te nije nikakvo čudo da nas prati loša reputacija. Ta je diskriminacija na našim prostorima dugotrajna i duboko ukorijenjena te, zapravo, kao takva, svjesno ili ne, podržavana od institucija i medija. Ipak, zahvaljujući naglom razvoju poduzetništva u svijetu u zadnjih pola stoljeća, njegovim uvođenjem u obrazovanje, te širokim istraživanjima tog fenomena, polako dolazi do promjene percepcije o nama i o poduzetništvu općenito.
Želite biti dobar voditelj? Dobar voditelj teži unaprijediti svoje kompetencije. Pažljivo promatra svoje dobre i loše točke, a posebnu pažnju posvećuje povratnim informacijama iz okoline. One dobre nastoji što više iskoristiti, a one loše što prije poboljšati. No, za to je potrebno vrijeme, određena mudrost i stalna provjera u stvarnim životnim i voditeljskim situacijama. Nitko ne kaže da se to može učiniti u jednom danu, ali praksa stvara savršenstvo. Mudrost je važna kako bismo odredili kojih je to pet voditeljskih kompetencija koje možete poboljšati kako biste (p)ostali uspješni. Ja vam predlažem da krenete od ovih!