Zagreb, 20. listopada 2021. (GIA) – Visoka je spremnost građana za prihvaćanje i provedbu dobrih navika vezanih uz razvrstavanje i odlaganje otpada. Međutim, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu, bolja edukacija te motiviranje građana da promjeni svoja ponašanja, pokazalo je istraživanje Improve agencije.
Upitani o subjektivnoj procjeni koliko znaju o pravilnom razvrstavanju otpada, u agenciji Improve su proveli i (objektivni) test sa zadacima u kojima se provjeravalo znanje o razvrstavanju otpada.
Tako je 62% ispitanika zadovoljno vlastitom informiranošću o načinima odlaganja i razdvajanja otpada. Oni koji ne razdvajaju otpad ujedno se procjenjuju i slabije informiranima.
Rezultati stvarnog testa znanja, u kojem se tražilo od ispitanika da pravilno sortiraju ponuđeni otpad (novine, ljuska jajeta, talog kave, aluminijska folija, vlažne maramice, sadržaj vrećice od usisavača, termički obrađena hrana) pokazuju da velika većina ispitanika pojedine vrste otpada pravilno razvrstava (novine, časopisi – 98%; limenke i konzerve 93%; ljuske jaja 92%; sadržaj vrećice iz usisavača 88%; talog kave 83%; aluminijska folija 83%). Nešto je veća nesigurnost, moglo bi se reći i nneznanje ispitanika kod termički obrađene hrane (kuhano meso i riba 34%) i vlažnih maramica (66%).
Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada relativno je niska i kreće se od 55% do 81%, što upućuje da je vrlo važno na spremnicima uočljivo i napisati za koju vrstu otpada je namijenjeno.
Vrsta otpada koju najčešće razvrstavamo je plastika i papir. U manjim, ruralnim područjima bio-otpad se češće razvrstava nego u urbanim područjima. Žene češće razvrstavaju sve vrste otpada, osim metala gdje su podjednako angažirane kao i muškarci. Stariji građani češće razvrstavaju nego mlađi, a najveća razlika je u razvrstavanju stakla, metala, opasnog otpada (baterije, lijekovi) i tekstila.
Za učinkovito razvrstavanje, potrebno je imati i razvijenu infrastrukturu. Iako se radilo na njenom poboljšanju, to je glavni razlog zbog kojeg ljudi nisu uključeni u pravilno odlaganje otpada. Čak 57% ispitanika navodi da nema kontejnera za odvojeno prikupljanje u blizini njihovog kućanstva. Taj problem više naglašavaju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Nezadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada veće je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima.
Izražena je još jedna, prilično velika barijera, a to je nepovjerenje građana u način gospodarenja otpadom. Čak 38% smatra da smeće nakon razvrstavanja završi na istom mjestu, stoga nema ni smisla razvrstavati ga. Ovaj stav izraženiji je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima, dok je kod onih iz manjih naselja glavna barijera nedostatak kontejnera.
Ipak, obećava da 77% izjavljuje kako želi promijeniti svoje životne navike i pravilnije odlagati otpad. Hoće li to učiniti ostaje pitanje, ali barem imaju prema tome pozitivan stav.
Čak 85% ispitanika slaže se da bi račune za odvoz smeća trebalo umanjiti onima koji ga i manje proizvode tj. onima koji ga pravilno odlažu. Uvođenje financijskih kazni za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada manje je preferirani motivator promjene ponašanja.
Istraživanje je provedela agencija Improve tijekom rujna 2021. godine na 1000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
Autor: Darko Buković Izvor: Improve Foto: pixabay
Objavljeno 20. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM
