piše: Gorana Pavičić Nišević, partnerica i starija savjetnica u Hauska & Partner

Sredinom svibnja Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI) objavit će novi set standarda za izvještavanje o upravljanju otpadom, kako bi pomogla organizacijama koje objavljuju nefinancijske izvještaje da bolje razumiju, konkretnije opišu i u svoje upravljanje ugrade cirkularnost. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti ove organizacije u uspostavljanju (zahtjevnijih) standarda za nefinancijsko izvještavanje. Već sada je u planu revizija standarda o pitanjima poštivanja ljudskih prava, kao i razvoj okvira za bolje razumijevanje izazova održivosti najvećih svjetskih industrija poput naftne, plinske ili tekstilne.

Nefinancijsko izvještavanje traži od organizacija – prije svega kompanija – da razmotre vlastite načine upravljanja svojim ključnim pitanjima u osnovnim područjima utjecaja, gospodarstvu, društvu i okolišu. Nefinancijski izvještaj je i upravljački alat jer podrazumijeva ne samo pogled unatrag, nego i postavljanje ciljeva za budućnost uz pripadajuće strategije pa i taktike. Najpopularniji i najkorišteniji svjetski okvir za takvo izvještavanje je upravo spomenuti GRI, koji u dijalogu s dionicima neprekidno radi na konkretizaciji svoje metodologije.

Upravljanje otpadom ovom je tekstu samo povod; danas je na redu cirkularna ekonomija, sutra ljudska prava, prekosutra nova pravila tržišne utakmice. Promjenjiva okolina i svjetski trendovi, pa i nenadane situacije visokog utjecaja poput pandemije u kojoj se sad nalazimo, vrlo brzo otkrivaju slabe točke upravljanja i ranjivosti te zahtijevaju brzu prilagodbu i reakciju. U tom smislu, sada više nego ikad, pred organizacije su stavljeni rastući zahtjevi za većom odgovornošću, većom učinkovitošću pa i promjenom paradigme. Postalo je to jasno već s donošenjem ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030. pa onda i najavama europskog Green Deala, a gromoglasno je jasno jačanjem pokreta za osvješćivanje važnosti brze reakcije na klimatske promjene. Sve glasniji zahtjevi za preuzimanjem odgovornosti i promjenama modela djelovanja bit će moćni katalizatori u vremenima koja su pred nama.  

Organizacije se s time trebaju znati nositi i tome trebaju doprinositi. Ne samo da će od njih to tražiti vlasti, očekivati potrošači ili zaposlenici, od njih će to prije svega očekivati kreditori i ulagači, zahtijevajući da sagledavanjem i upravljanjem svim svojim utjecajima zapravo umanje vlastite rizike – i rizike za njihova ulaganja. Osim promjena u metodologijama, zahtjeve već sada prate i rastuće obveze koje nameću institucije. Krajem siječnja, Europska je komisija najavila da je započela proces savjetovanja o inicijativi da unaprijedi postojeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (kod nas prenesenu kroz Zakon o računovodstvu), i to ponajviše kako bi dionicima dala još konkretniji pristup nefinancijskim informacijama o kompanijama.

U Hrvatskoj danas o nefinancijskim utjecajima izvještava pedesetak kompanija, uglavnom obveznica nefinancijskog izvještavanja prema spomenutom zakonu. Pregled njihovih izvještaja pokazuje da postoji puno prostora za poboljšanja i u predstavljanju nefinancijskih informacija, ali posebno načina na koje kompanije upravljaju svojim utjecajima. Može se pretpostaviti da ove kompanije neće biti jedine koje će se suočiti s traženjem uvida u njihove nefinancijske podatke, a kad se to dogodi, sve će se one suočiti i sa sve složenijom metodologijom. Složena i teško saglediva budućnost je pred nama, a opstat će samo oni najspremniji na promjenu, odgovornost i transparentnost u izvještavanju o svim svojim utjecajima.