Halal tržište jedno je od najbrže rastućih tržišta današnjice, te se procjenjuje kako će do 2028. godine vrijednost tog tržišta doseći gotovo 4,2 trilijuna američkih dolara. S obzirom na to da se halal tržište konstantno raste i razvija se, Halal Business Forum, koji se održava u Zagrebu, izvanredna je platforma za kvalificirane kupce, proizvođače, financijske institucije, nevladine organizacije, certifikacijska tijela, distributere, pružatelje usluga ali i drugih, da se na jednom mjestu umreže, podijele svoja iskustva i unaprijede svoje poslovanje, istaknuto je na 3. Halal Business Forumu, u organizaciji Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj.
PoslovniFM, medijski partner Halal Business Foruma, razgovarao je i s organizatorima, gostima, sudionicima kao i predstavnicima poduzeća koji nose halal certifikat.
Zahvaljujući predanosti u postizanju trajnih i dodanih vrijednosti kvalitete, halal certifikat Centra postao je međunarodno priznat i prisutan, o čemu svjedoče mnogobrojne međunarodne akreditacije, a time je omogućen i izvoz na svjetsko halal tržište, istaknuo je dr.sc. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete i direktor Halal Business Foruma:
– Često su nas pitali koliko hrvatska halal industrija proizvodi halal proizvoda i koliki je ukupan izvoz. Hrvatska halal industrija godišnje proizvede 126.866 tisuća tona halal hrane, a vrijednost izvoza je 23 milijuna eura. To je pokazatelj gdje se kao zemlja trenutno nalazimo po pitanju izvoza halal proizvoda i da zaista postoji velika mogućnost za otvaranje tog tržišta. To tržište se trenutno procjenjuje na 667 milijardi eura, kada govorimo samo o proizvodima. Dakle, izuzimam tu turizam, financije, kozmetiku, lijekove i sve ono što halal zapravo čini. S ponosom ističemo da je halal turizam sada jedan od vidova strategije razvoja održivog turizma koji se nalazi pod posebnim oblicima turizma, što mislim da je pretpostavka za značajniji iskorak na to tržište. A od vrhunskih stručnjaka ćemo na forumu čuti što se trenutno događa na tržištu i na koji način najbolje pristupiti tome turističkom tržištu koje iz dana u dan raste, a to vidimo i u Zagrebu koji ima najviše certificiranih halal hotela.
Kad pogledamo malo širu sliku, a to je EU, onda vidimo da su samo dvije zemlje službeno registrirale halal standard, a to su Hrvatska i Austrija. Govorim ovo iz razloga jer se javlja određena problematika, a to je sve veće samodeklariranje proizvoda, što opet pokazuje koliko to tržište radi, ali se isto tako pojavljuje problematika uvoza halal proizvoda o kojima zapravo nitko ne vodi računa. S druge strane, mi kao certifikacijska tijela prolazimo rigorozne akreditacije da bismo uopće mogli plasirati na ta tržišta i to je ono zapravo na čemu smatram da trebamo raditi, a to je regulativa. Drugo je visoko obrazovanje. Na žalost, halal zapravo uopće nije prisutan nigdje prema našem istraživanju koje je objavljeno u časopisu Ekonomski izazovi. Naime, u visokom obrazovanju nema niti jednog kolegija koji uopće govori o halalu i kako onda očekivati da se stvari mijenjaju. Treće, smatramo da je potrebno razvijati asocijaciju halal industrije. Samo BiH ima jednu takvu instituciju, koja je vrlo važna da bi se uopće moglo lobirati oko problematike po pitanju izvoza. Četvrto je poslovno umrežavanje, jer mi na žalost nemamo osim ovog foruma i Anuga konferencije značajnijih događaja po pitanju halala u EU, istaknuo je dr. Dugonjić.
U vrijeme kad smo započeli sa strateškim planiranjem i razvojem Centra za certificiranje halal kvalitete postavili smo četiri osnovna cilja, istaknuo je Aziz Hasanović, muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj:
– Prvo je bilo da osiguramo halal hranu muslimanima koji žive vjeru, jer je halal neodvojiv dio vjere. Kuran propisuje kako musliman mora jesti, što ne smije, kako smije, kako ne smije, s kim smije, gdje smije. Točna procedura za svaki od ovih segmenata se zna. Drugi cilj koji smo si postavili je da osvijestimo halal kod muslimana, ali isto tako i kod svih onih koji žele živjeti zdravo jer tvrdimo da je riječ halal u punom smislu riječi istovjetna sa riječju zdravo, znači, živjeti zdravo.
Treći cilj je da poslužimo kao servis hrvatskom gospodarstvu, kako bi mogao plasirati svoje proizvode izvan granica Hrvatske na tako veliko i zahtjevno te najveće rastuće tržište danas u svijetu. Četvrti cilj je da se teološki i znanstveno utvrdi komplementarnost između teološke misije halala i znanosti koja podupire halal, naglasio je muftija Hasanović.
Halal gospodarstvo pruža jedinstvenu priliku za rast i razvoj i to u održivom obliku, istaknuo je Amer Bukvić, generalni direktor za globalnu praksu i partnerstvo Islamske banke za obnovu i razvoj:
– Trebamo razumjeti veličinu i značaj halala. Islamsko gospodarstvo u 2022. godini sa 1,9 milijardi muslimana sudjeluje u halal industriji, u području hrane, mode, farmacije i drugim segmentima. Njihova potrošnja je rasla za 9 posto iz godine u godinu. Unatoč nesigurnosti vezanoj uz pandemiju korone predviđa se rast za 9,1 posto u budućnosti i tu je isključen islamski financijski sektor. U svim sektorima došlo je do vraćanja na razinu prije pandemije osim putovanja. Potrošnja je 1, 27 trilijuna dolara na području hrane i to pokazuje ogroman potencijal koji ovo tržište ima. Hrvatska je prekrasna zemlja i može iskoristiti prednosti svog nasljeđa u halal industriji, s obzirom da je sve otvorenija ulagačima i posjetiteljima iz islamskih država.
Halal industrija je izuzetno dinamična i prepuna prilika za razvoj, a ključni stupovi te industrije su standardi, izjavio je Ihsan Ovut generalni tajnik Instituta za standardizaciju i mjeriteljstvo za islamske države:
– Standardi su ključni bez obzira jesu li to nacionalni ili međunarodni standardi. Standardi igraju ključnu ulogu i osiguravaju kvalitetu, sigurnost i uspješnost proizvoda i usluga. Oni pružaju strukturirani okvir koji olakšava gotovo sve radnje i od ključne je važnosti da ne samo da provodimo ove standarde već i da ih se striktno pridržavamo. SNIK, odnosno moja institucija posvećena je poboljšanju standardizacije i mjeriteljstva od 2010. godine. Naši ciljevi su poboljšati trgovinu tako što pojačavamo strukturu koja je stabilna i pouzdana. Uspostavljamo različite standarde koji nastoje prevladati prepreke i poboljšati situaciju u našim državama članicama, smatra Ovut.
Forum je i ove godine okupio relevantne sugovornike o halal tržištu iz cijelog svijeta, kao i trenutne te potencijalne sudionike halal tržišta iz 30-tak zemalja svijeta. Primarni fokus ovogodišnjeg foruma bio je na prepoznavanju izazova s kojima se susreće globalna halal industrija, kao i trendova koji se svakodnevno mijenjaju tako nas obvezujući na brzu i inovativnu prilagodbu. Cjelovit podcast snimljen na Halal Business Forumu Croatia poslušajte u nastavku na podcast platformama Mixcloud i Spotify, u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM ili preuzmite za kasnije slušanje.
U sklopu Halal Business Foruma održano je i ukupno šest panela. Jedan od njih bio je i panel pod nazivom „Halal komunikacija i mediji” na kojem su medijski stručnjaci govorili o medijskom trenutku.
Edhem Fočo, izvršni direktor Al Jazeera Network je tom prigodom istaknuo da su uređivačka politika i mediji danas globalno u lošem stanju:
– I nisam siguran koliko su samo mediji krivi za to. Kad god nešto ne valja uvijek su mediji prvi na udaru i to je postao klišej, kao da neka zla bića proizvode neke negativne stvari. Ljudi se žale na neki sadržaj, a sami ga kreiraju. Nekad kad su mediji bili ograničeni, u vrijeme svega nekoliko dnevnih novina i još manje televizijskih programa nije svatko mogao biti prisutan u medijima, morao si nešto predstavljati da bi bio u njima, neki pedigre. Danas, nasuprot tome, svako ima priliku da bude prisutan na više mreža. Ako ništa, svako može za male novce imati svoju web stranicu. Mislim, stoga, da trebamo inzistirati na nekim etičkim principima. Vremenom će se izgraditi neki način kontrole, ali trenutno nije lako. Mislim da je glavni problem društvo u kojem živimo, kazao je Fočo.
Dino Selimović, direktor Sarajevo Bussiness Foruma je, govoreći na istom panelu, istaknuo da u današnjem medijskom prostoru više ne postoje samo istina i laž već bezbroj nijansi istine i laži.
– Zadnjih godina je stvorena prava nauka u komuniciranju s medijima. Sav taj plaćeni prostor koji koriste komercijalne kompanije, institucije, političari, svi oni koji komuniciraju s medijima doveli su do toga da mogu ofarbati, uljepšati sliku o sebi. Ti i takvi uspijevaju putem medija stvoriti sliku o sebi kao kontroverznim osobama koji golicaju maštu ljudi, a ne pukim kriminalcima što zapravo često i jesu. Dolazim iz institucije koja se bavi komercijalnim objavama i znam da je lako doći u medije pogotovo ako imate veliki budžet za oglašavanje i na taj način stvarati sliku o sebi. Zbog toga danas ljudi niti ne vide što je istina, a što laž. Naposljetku, danas imamo 40 nijansi istine i 40 nijansi laži. Kad su u pitanju društvene mreže, strašno je koliko se s algoritmima može upravljati i manipulirati s ljudima. Algoritam prepoznaje vaše interese, ali vas i navodi da kroz tu iskrivljenu sliku stvarate svoj pogled na svijet. Netko tko je na nekom drugom spektru interesa, nikad neće vidjeti vašu istinu, a niti vi njegovu, smatra Selimović.
Halal proizvodi i usluge za veći iskorak
Brojni prehrambeni i pekarski proizvodi, bučino ulje, dezinficijens, te plastična ambalaža, turističke i uslužne tvrtke, posjeduju halal certifikat. On im je osigurao veću potražnju, dodatnu potvrdu kvalitete, ali i izvozne poslove. Jedan od budućih nositelja halal certifikata je i tvrtka ‘ard natural cosmetics vlasnice Katarine Mešić:
– Uskoro bih trebala dobiti halal certifikat i svi moji proizvodi su halal. Po struci sam licencirani fito aromaterapeut i od samog početka formuliranja moje kozmetike vodila sam računa o čistoći sastojaka tako da kad sam aplicirala za halal certifikat nije bilo nikakvih problema jer su moji proizvodi čisti. Od ovog foruma očekujem nova poslovna poznanstva. Već smo imali neke pregovore, no s obzirom da je firma mlada, tek dvije godine, strpljivo idemo korak po korak.
Nives Lovrić, dirktorica tvrtke Grbić d.o.o. iz Požege kaže da je halal tržište izuzetno veliko, a posjedovanje certifikata je pogodnost i prilika za uspjeh:
– Naša tvrtka je zapravo poljoprivredna. Bavimo se ratarstvom, između ostalog, i osim drugih kultura bavimo se proizvodnjom buče i od sjemenki pravimo bučino ulje. Osim toga imamo i farmu s kravama, ovcama koje slobodno šeću i sve je ekološki uzgoj. Za ovce imamo i halal za uzgoj.
– Kad je islamski centar pokrenuo certificiranje bili smo među prvim proizvođačima koji su pokazali interes za halal certifikat. S obzirom na to da su naši proizvodi bučino ulje, bučine sjemenke, te da nemamo nikakvih aditiva osim soli, proces certifikacije je bio vrlo jednostavan.
Danijela Šarić iz tvrtke ŠKOKIĆ d.o.o. ističe da su u njenoj tvrtki davno spoznali vrijednost halal certifikata:
– Naša firma je iz Kaštel Sućurca, a bavimo se proizvodnjom mesa i mesnih proizvoda već 35 godina. Poznati smo po proizvodima visoke kvalitete, a izdvojila bih naša nadaleko poznate ćevape. Halal certifikat imamo već deset godina, a odlučili smo se na taj potez jer smo predviđali da će to tržište rasti i nismo pogriješili. Gospoda iz Islamske zajednice su nam pomogla da ispunimo sve uvjete za dobivanje certifikata i stvarno se pokazalo u ovih deset godina da smo od tog poteza imali samo koristi. Posebno nam je certifikat pomogao u izvoznom plasmanu tako da smo s našim proizvodima prisutni diljem Europe. Vjerujem da će nam Halal Bussiness Forum pomoći da ostvarimo nove kontakte i da se proširimo na nova tržišta.
Halal tržište raste u cijelom svijetu, a od takvih trendova nije izuzeta niti Hrvatska. Jedan od uspješnih hrvatskih primjera je i hrvatska industrija šećera, ističe Miroslav Božić savjetnik uprave Hrvatske industrije šećera:
– Kao firma smo osnovani 2019. godine, tada smo objedinili tri hrvatske šećerane. Ono što je zanimljivo je to da ne samo da hrvatska industrija šećera ima halal certifikat, nego je Viro tvornica šećera koja je i jedan od osnivača hrvatske industrije šećera prva u hrvatskom proizvodnom sektoru dobila halal certifikat. Naši vlasnici su prepoznali važnost ove vrste certificiranja, pogotovo za nas koji smo prvi u prehrambenom lancu brojnog niza kompanija koje koriste šećer kao jednu od ulaznih sirovina. Ostvariti uvjete za dobivanje certifikata nije bilo teško, ali je bilo zahtjevno. Međutim, s obzirom da zbog zahtjeva prehrambene sigurnosti koje su nužne za našu industriju ovo je više bilo kao nadogradnja onoga što već imamo uz neke specifične zahtjeve koje smo morali ispuniti i koje ispunjavamo. Naš izvoz treba promatrati kroz dvije dimenzije, jedna je izravan izvoz koji hrvatske šećerane izvoze na vanjska tržišta, a jedan od dobrih primjera je izvoz u Jordan. Prije nekoliko smo tamo izvezli 30 tisuća tona i to u vrijeme kad su ukinute proizvodne kvote i kada su postojali veliki proizvodni viškovi. Drugo, možda još i važnije, je to da se puno šećera izveze preko hrvatske prehrambene industrije na brojna europska i svjetska tržišta.
Benefiti od certifikata u Anamariji, proizvođaču kave i napitaka na bazi kave, je bilo proširenje krajnjih konzumenata na hrvatskom tržištu ističe Violeta Pomahač, brand menadžerica Anamaria Company:
– Halal certifikat imamo već dugi niz godina i pomogao nam je za širenje našeg tržišta i dobivanje novih kupaca. Želimo našim kupcima pokazati da konzumiranjem halal proizvoda dobivaju proizvod visoke kvalitete, čistoće, a ujedno su to i zdravi proizvodi. Tvrtka Anamarija kontinuirano radi na usavršavanju svojih proizvoda i zato smo i uzeli halal certifikat. Certifikat nam je pomogao u većem plasmanu na hrvatskom tržištu, a trenutno radimo i na širenju na nova tržišta te očekujemo da će nam upravo halal certifikat u tome pomoći. Stoga od Halal Business Foruma očekujemo da sudionici upoznaju naše proizvode i da se predstavimo vanjskim tržištima te da stvorimo nove kontakte. Prošle godine smo započeli suradnju s Crnom Gorom.
Dubravko Folnović, direktor kompanije Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec kaže kako njegova kompanija već 18 godina posjeduje halal certifikat:
– Naša tvrtka ne izvozi puno, no u svakodnevnom poslovanju na hrvatskom tržištu posjedovanje halal certifikata nam donosi benefite kod potrošača koji to cijene i razumiju. Halal certifikat još uvijek nije dovoljno prepoznat u Hrvatskoj, a problem leži u marketingu. Treba više forsirati vrijednosti certifikata kao što je halal ili košer kao što treba forsirati sve certifikate koji zahtijevaju višu razinu kvalitete proizvoda. Svijest o tome raste, ali je još preniska. Mi u kompaniji imamo razne certifikate i zadovoljiti sve te potrebne norme i standarde je teško i komplicirano, ali se sve to isplati na duži rok. Vjerujem da će ovaj forum podići razinu svjesnosti o važnosti halal certificiranja, a očekujemo i nove poslovne kontakte.
Povezivanje halal tržišta u Jugoistočnoj Europi ne samo da je moguće, nego se pokazuje i potreba konkretne suradnje. Na čemu radi i Atlantic grupa, navodi Darijo Mateljak Head of International Sales u Atlantic grupi:
– U Atlantic grupi smo certificirali neke proizvode upravo zbog sve veće potražnje za halal proizvodima na europskim i ostalim tržištima na koja smo fokusirani, ali također i zato da bi ustanovili izvanredne standarde proizvodnje koji slijede halal certificiranje. U planu imamo i dalje certificirati naše proizvode, poglavito iz snack programa kao što su Štarkovi proizvodi, ali i sve ostale za koje vidimo da postoji nekakav internacionalni potencijal. U ovom trenutku je halal certifikat i tržište još nedovoljno istraženo područje. No, s obzirom na standarde koji se primjenjuju vezano uz halal certifikat i na želju naših kompanija za internacionalnom ekspanzijom vjerujem da će se situacija mijenjati na bolje. Trenutno očito ne postoji dovoljno potražnje za halal proizvodima u Hrvatskoj, a glede plasmana na strana tržišta naša poslovna zajednica to dovoljne ne prepoznaje. Stoga mislim da ako hrvatske tvrtke žele osigurati svoj potencijal na europskom tržištu od 51 milijun halal konzumenata da će morati promijeniti svoj pogled na važnost halal certificiranja.
Amir Sakić direktor Media centra Islamske zajednice u BiH:
– Certificiranje je vezano za industriju i vezano je za ponudu, a ponuda je vezana za potražnju, odnosno vezana je za konzumente. Ukoliko proizvođači hrane imaju tržište na koje će plasirati svoje halal proizvode, oni će se sigurno opredijeliti za halal certificiranje jer će sigurno na taj način izaći u susret zahtjevima tržišta, odnosno njihovih kupaca. Ako govorimo o drugim vrstama usluga poput turizma, ugostiteljstva itd. Ukoliko postoje konzumenti koji će preferirati halal, te kada je u pitanju certificiranje i potražnja za certitificiranim proizvodima, brzina uvođenja razvija se u skladu s potražnjom. Ako pogledate listu certificiranih kompanija u Hrvatskoj i u regiji vidite da se tu nalazi najveći brendovi. Mislim da je odgovor industrije s te strane zadovoljavajući. Forum treba dati odgovore na tekuća pitanja, on iz godine u godinu mijenja teme ovisno o fokusu javnosti; da li se industriji nude novi standardi, nove metode, nova tržišta. Forumi su po svom formatu skupovi koji otvaraju takva pitanja o njima se razgovara i traže određeni odgovori. Velika prednost je da se na ovakvim forumima mogu dobiti veoma zanimljive ideje i otvaraju se novi vidici.
Ovogodišnji forum je u dva dana, kroz šest panela ugostio stručnjake iz različitih sektora halal industrije. Prvi dan foruma sudionici su se tako mogli upoznati s halal načinom života, inovacijama u halal industriji prehrane, kozmetike, odjeće, ali i halal turizmom, financijama te certificiranjem halal proizvoda.
Ujedno, tijekom dva dana trajanja foruma održani su i poslovni business to business susreti za sve poduzetnika koji su iskazali svoj interes te se registrirale. Drugi dan foruma, održan je hrvatsko-iranski gospodarski forum koji je izravno povezao hrvatske i iranske poduzetnike u formi B2B sastanaka.
Halal Business Forum je bio, jest i bit će mjesto spajanja i proizvođača i potencijalnih investitora te predstavnika zemalja gdje bi se hrvatski proizvodi i usluge s halal certifikatima mogli pojaviti na tim tržištima.
Autor: Boris Živković Foto: Halal Business Forum/Dubravka Strejček
Objavljeno 27. listopada 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.