Suvlasnici u zgradama još uvijek nisu dovoljno svjesni i ne shvaćaju da treba minimalnu pričuvu podignuti i da treba štedjeti kako bi se u bliskoj budućnosti nešto odradilo na zgradi. Upravljanje zgradama jedna je specifična djelatnost. Ljudi su kupili stanove, a mnogi nisu naučili održavati stanove. Puno je još posla za nas upravitelje, ali i za suvlasnike, pri čemu je jako bitna stalna komunikacija i edukacija, istaknula je za PoslovniFM Dolores Sorić, direktorica upraviteljske tvrtke Labin stan.
Zgrade u Hrvatskoj su na prekretnici. S jedne strane ‘gura’ se energetska obnova i smanjenje potrošnje, a s druge je nova regulativa. Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je dugoočekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
– Izuzetno je pozitivno da se taj zakon konačno našao na stolu, odnosno na e-Savjetovanju. To je zakon koji smo mi upravitelji izuzetno dugo priželjkivali i pitanje je jesu li su ga priželjkivali suvlasnici. Smatram da je zakon u načelu dobar, izuzetno dobro, na neki način i dosta detaljno obrađuje procese upravljanja i održavanja zgrada. Međutim, donosi puno novosti koje će zadati mnoštvo glavobolja i nama upraviteljima, a i samom suvlasnicima, ocijenila je Sorić u razgovoru za podcast Zgradonačelnik kojeg uređuje i vodi Tin Bašić.
– Dobro i pohvalno je što zakonu predviđa stvaranje registra zajednice suvlasnika pri Državnoj geodetskoj upravi, čime zgrada dobiva pravnu osobnost. To je jedna situacija koja je, kaže, stvarala dosta problema za mnoge procese koje su upravitelji morali odrađivati za zgradu, navodi.
Pohvalila je i obavezu prihvaćanja godišnjih planova upravljanja zbog toga što su se svi upravitelji svake godine izuzetno puno trudili, puno vremena izgubili na izradi planova upravljanja, a u konačnici izuzetno malo suvlasnika je vraćalo potpisane planove.
– Nisu to shvaćali kao nešto ozbiljno i nužno što moraju odrađivati za zgradu. Zakon, u biti, nalaže suvlasniku da on zaista bude vlasnik te zgrade i promišlja o zgradi, promišlja o održavanju zgrade, istaknula je Sorić. Pohvaljuje i „vezivanje“ minimalne cijene pričuve za etalonsku vrijednost metra četvornog stana jer je sadašnja minimalna pričuva premala. Ističe da će i ona propisana biti preniska ako se uspoređuju tržišne cijene.
Iako pohvaljuje organizaciju hitnih i nužnih popravaka koji su izuzetno dobro definirani, upozorava na neke nelogičnosti koje će gotovo kočiti primjenu.
– Obaveza da se prilikom hitnog popravka prikupi suglasnost predstavnika suvlasnika ili suglasnost 20 posto suvlasnika u suvlasničkim udjelima u mnogočemu otežat će otklanjanje tih hitnih popravaka. Po mom mišljenju, hitni popravci su oni popravci koji se moraju promptno i odmah rješavati, to su požar, to su raznorazni izljevi vode i sl. U takvim situacijama, nemate što čekati, nego jednostavno to morate momentalno odrađivati. S druge strane, kada gledamo obaveze upravitelja, piše da je upravitelj dužan otkloniti hitan popravak do tri sata. Kako će to upravitelj zajedno s predstavnikom suvlasnika to odraditi unutar tri sata? Mislim da tu treba nešto doraditi, objašnjava Sorić. Osvrnula se i na nužne popravke.
– Izuzetno je dobro da je potrebno samo 33 posto suglasnosti suvlasnika, ali opet u definiciji tih popravaka pojavljuje se odredba da sudjeluje stručna osoba. Tko će biti ta stručna osoba, hoće li to biti stručna osoba upravitelja ili netko izvana? Mislim da je to potrebno malo bolje definirati i precizirati taj proces provođenja hitnih i nužnih popravaka. Mislim da će u ovome segmentu biti najviše glavobolja, iskreno će Sorić. Cjelovit i vrlo analitičan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
U brojnim razgovorima s upraviteljima iz cijele Hrvatske, uvijek se spomene Labin stan kada je riječ o energetskoj obnovi zgrada, da rade „čuda“.
– Hvala svima koji su nas pohvalili i to vam rekli, mi nismo radili čuda, samo smo radili svoj posao. Činjenica je da smo u jednom razdoblju bili izuzetno aktivni u projektima energetske obnove i da smo zajedno sa suvlasnicima odradili izuzetno velik i kvalitetan posao za grad Labin, a pogotovo za suvlasnike višestambenih zgrada. Ključ uspjeha su uvijek suvlasnici. Možda smo imali sreću, imali smo predstavnike suvlasnika i suvlasnike koji su jako rano shvatili da su zgrade njihove i da su oni dužni obnavljati sami zgrade – kaže Sorić.
S obnovama fasada krenuli su već 2007. godine, tada to nisu bile energetske obnove, to je bila klasična obnova fasada. No, to je nekako, kaže, utrlo put svemu što se kasnije događalo u Labinu, na obnovi ne samo fasada, nego i krovova te ostalih zajedničkih elemenata zgrada. Poslušajte što su sve i koliko toga uspjeli obnoviti. Posebno kad znamo podatak da je Labin stan gradsko poduzeće. Tijekom 25 godina postojanja, u Labinu je obnovljeno stotinjak zgrada, većim dijelom uz sufinanciranje. S obzirom na to da Labin stan upravlja s oko 590 zgrada, možemo reći da je to priličan uspjeh.
Danas se zgrada, napominje, obnavlja samo kada je nužno potrebno. Zašto? A koliko je zapravo zgrada koje razmišljaju unaprijed, odnosno suvlasnika zgrade stare 10 godina, ili nove, da odmah podigne pričuvu na optimalnu razinu pa da za 10, 15 ili 20 godina ima dovoljno novca da mogu bez ikakvog problema ili uz manji kredit riješiti problem koji će im se sigurno pojaviti? Sorić kaže jako malo, možda na prste jedne ruke ih ima.
– A sada ulazimo u jedan novi zakon, gdje se opet mijenjaju neka ponašanja i sada opet krećemo s novom edukacijom. Predstoji nam veliki posao kako bismo suvlasnicima približili novi Zakon o upravljanju suvlasnicima i kako bismo nastavili raditi u skladu sa Zakonom. Predstoji nam vrlo izazovno razdoblje – zaključila je Sorić razgovor za PoslovniFM.
Autor: Tin Bašić Foto: PoslovniFM
Objavljeno 8. ožujka 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.