Značaj uvođenja eura za mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj kao temu smo odabrali s ciljem da skrenemo pozornost na nešto što smatramo bitnim za naše članove, jer držimo da će pozitivno utjecati prije svega na tečajni rizik. On će se smanjiti kad uvedemo euro kao domaću valutu. Prepoznajemo i da će to utjecati na kreditni rizik, iako indirektno, što prije svega vidimo u reakcijama kreditnih rejting agencija. Tako su neke, poput Fitcha, vrlo otvoreno i izravno komentirale da će okolnosti ulaska Hrvatske u ERM II te posljedičnog uvođenja eura, utjecati na njihovu reviziju kreditnog rejtinga države, za njen dugoročni dug prema gore, s očekivanjem podizanja za dvije razine, pod pretpostavkom da sve okolnosti ostanu nepromijenjene. Slična je i poruka Standard & Poorsa, iako s nešto blažim tekstom. U konačnici, treći faktor, koji također smatramo da će biti pozitivan, utjecaj je na likvidnost imovine, koja će, onog trenutka kad uvedemo euro kao valutu, postati atraktivnija stranim institucionalnim ulagačima, rekao je Gordan Šumanović, član Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, na tradicionalnom Financial Brunchu (FiBra) koji organizira Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Organiziranjem FiBre želi se, kako je istaknuto, uspostaviti stručan, odgovoran i kvalitetan dijalog između predstavnika društava za upravljanje mirovinskim fondovima, etabliranih ekonomskih i financijskih stručnjaka te urednika i novinara koji aktivno prate mirovinsku, fondovsku i financijsku industriju.
Utječe li uvođenje eura na rizičnost portfelja mirovinskih fondova? Mijenja li se i u kojoj mjeri ulagačka perspektiva fondova? Koliki je zapravo značaj uvođenja eura za mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj, teme su o kojima su, uz Šumanovića, govorili i Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike te Ivan Grbac, voditelj upravljanja imovinom Raiffeisen mirovinskog društva.
Ulazak Hrvatske u eurozonu mogao bi donijeti više značajnih prednosti za hrvatske mirovinske fondove, odnosno buduće umirovljenike. No, ne treba ga promatrati isključivo kroz prizmu mirovinskih fondova, jer predstavlja i veliki potencijal za razvoj cjelokupnog domaćeg tržišta kapitala, rečeno je. U emisiji Crno na bijelo radija poslovniFM, urednica Marijana Matković donosi naglaske s nekih od vrlo zanimljivih izlaganja ekonomskih analitičara i predstavnika dijela domaćih mirovinskih fondova.
Uglavnom nitko od stručnjaka ne predviđa ozbiljnije negativne rizike od ulaska u eurozonu. Članovi mirovinskih fondova mogu očekivati niz prednosti, smatra Gordan Šumanović.
– Rizici koji bi se mogli u teoriji materijalizirati zapravo nemaju direktne veze s uvođenjem eura kao valute. Postoji rizik koji je prisutan i zapravo već postoji, jer smo članica Europske unije, a to je da ćemo dijeliti sudbinu, i ovisno o politikama Europske centralne banke, ako one u nekom trenutku ne budu najpogodnije za nas, to se može eventualno negativno odraziti. No, u svakom slučaju, pozitivni faktori nadilaze nekakve negativne rizike, rekao je Šumanović.
Ivan Grbac, voditelj upravljanja imovinom u Raiffeisen mirovinskom društvu, istaknuo je kako nije novost da je imovina obveznih mirovinskih fondova pomalo prerasla domaće tržište kapitala, posebno u pogledu ograničenja valutne izloženosti,.
– Imovina mirovinskih fondova od 2010. godine narasla je za 216 posto, dok je BDP kumulativno narastao za 11 posto. Tržišna kapitalizacija Crobex indeksa pala je za 29 posto, dok je nominalni iznos obveznica Republike Hrvatske narastao za 175 posto. Kad navedene kategorije pogledamo u usporedbi s BDP-om, tada možemo vidjeti da je 2009. godine imovina mirovinskih fondova u odnosu na BDP bila znatno manja od tržišne kapitalizacije dionica na Zagrebačkoj burzi, tako i Crobexa, pa i nominalnog iznosa izdanih obveznica Republike Hrvatske. Promatrajući ove trendove, možemo zaključiti da ćemo već 2021. godine biti iznad tržišne kapitalizacije trgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi i Crobexa, ali i dalje ispod nominalnih izdanih obveznica Republike Hrvatske. Valja naglasiti da taj rast iznosa nominalnih obveznica Republike Hrvatske nije rezultirao rastom duga države istom dinamikom. Usporedimo li dug opće države u odnosu na BDP za isti period, te imovinu mirovinskih fondova, te nominalni iznos obveznica, jasno je da su mirovinski fondovi ispunili jednu od svojih zadaća, a to je razvoj tržišta obveznica, rekao je Grbac te dodao da je uvođenje eura samo sljedeća faza.
Kad govorimo o tome kako će ulazak u eurozonu utjecati na to u što mirovinski fondovi ulažu, stručnjaci se slažu da treba očekivati nastavak internacionalizacije portfelja. Naime, u kategoriji fondova C udio inozemne imovine u te dvije godine povećan je za četiri posto i sada iznosi oko 6 posto. Fondovi B kategorije povećali su iznozemni portfelj za 5 posto, a oni A kategorije za 10 posto, tako da je njihova izloženost inozemnoj imovini sada 17, odnosno 27 posto. Uvođenje eura donijet će nastavak tog procesa, smatra Šumanović.
– Mi to ne gledamo kao priliku koja bi nas sama po sebi motivirala da ulažemo vani. Širenje portfelja, odnosno njegova interacionalizacija, zapravo je posljedica činjenice da smo nadrasli domaće tržište svojom veličinom u usporedbi s veličinom samog tržišta kapitala, pa je to prirodni proces koji već teče nevezano za samo uvođenje eura. A ono što će se desiti s uvođenjem eura jest da će taj proces biti efikasniji, u kontekstu provedbe diverzifikacije portfelja, smatra Šumanović.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, ocjenjuje kako već ulazak u proces priprema za eurozonu vidi kao dobru priliku za nekoliko ključnih promjena u državnoj politici.
– Nekoliko je stvari tu ključno. Kao prvo, uvođenjem eura otvara se prilika da promijenimo način upravljanja javnim dugom, konkretnije načinom kako se izdaju hrvatske državne obveznice. S obzirom da će one sve postati euroobveznice, postoji mogućnost da imamo integrirano tržište obveznica, što i mirovinskim fondovima pruža priliku da direktno sudjeluju na nekim budućim aukcijama te – na kraju krajeva – da to tržište više ne bude toliko vezano uz fondove. No, još je važnije da pokušamo tu priliku iskoristiti za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, pri čemu mislim na dva segmenta: Prvi je vezan uz tzv. IPO-ove, odnosno nova uvrštenja novih kompanija i novih dionica, što je bitna prilika da se poboljša ulaganje našim javnim poduzećima. Jasno je da Hrvatske vode, odnosno čistu infrastrukturu, nećemo uvrštavati na Burzu, no isto je tako jasno da država ima čitav niz kompanija koje se, izravno ili neizravno, natječu na tržištu i čija bi se kvaliteta upravljanja i daljnjeg ulaganja, kao i transparentnost poslovanja – što je bitna tema i ovih dana – bitno mogli unaprijediti. To bi s jedne strane mirovinskim fondovima omogućilo da sudjeluju u kreaciji nove vrijednosti, a to onda opet znači korist za buduće umirovljenike. S druge strane, to bi privuklo nove ulagače, od kojih bismo imali direktne ili indirektne koristi za te kompanije. Na posljetku, razvoj tržišta kapitala država može pomoći i ponudom obvezničkih, dužničkih instrumenata, koji nisu klasični dug, već mogu biti projektne obveznice, sekuratizirane obveznice, pokrivene obveznice, odnosno cijeli niz dužničkih instrumenata koji se vežu uz konkretne investicijske projekte države koji bi se mogli financirati na taj način. Tu bi sigurno i mirovinski fondovi pronašli interes za to da i takve instrumente uklope u svoje portfelje, smatra Velimir Šonje.
Na pitanje koliko vremena za pripremu takvih projekata treba, odnosno kada bi država s tim trebala početi ako želi iskoristiti sve prednosti ulaska u eurozonu, Šonje odgovara:
– Čak i ako govorimo o pojedinačnim kompanijama, primjerice HEP-u ili ACI-ju, to su vrlo zahtjevni ciklusi i kvalitetna priprema zahtijeva najmanje godinu dana, ako ne i 18 mjeseci. Dakle, rok za to bio je već jučer, pa ako već nismo počeli jučer, haj’mo poslati poruku da bismo trebali krenuti danas, da bi se išta dogodilo u nekom vremenskom okviru od otprilike godinu i pol dana. Bez obzira na to koji model odabrali: kompaniju po kompaniju, ili prema rumunjskom modelu stavljanje tih dionica u zajednički fond, pa uvrštenje dijela toga fonda na Burzu. Ne bih pretendirao na to da imam odgovor na pitanje koji je od tih modela bolji. Važno je krenuti s tim projektom i stručno, hladno i profesionalno odvagnuti, kaže Šonje.
Nakon što ulaskom u eurozonu tečajne razlike prestanu biti prepreka za strane ulagače, to bi, po ocjeni Šumanovića, mogao biti poticaj stranim investitorima da razmisle o dolasku na hrvatsko tržište, a može se pozitivno odraziti i na domaći dio portfelja mirovinskih fondova.
– Šanse za to zaista su velike. Rizik povezan s tečajnim razlikama nije jedino što ulagači gledaju prilikom ulaska na tržište, već su u fokusu i određene reforme o kojima se već neko vrijeme govori i koje bi – u slučaju njihove provedbe – povećale atraktivnost i našeg tržišta. Smatram da će se sve reforme koje bi utjecale na to da se Hrvatska pomakne u pozitivnom smjeru na ljestvicama konkurentnosti pozitivno odraziti i na sastavnice našeg portfelja koje dolaze s domaćeg tržišta, istaknuo je Šumanović.
Emisiju Crno na bijelo, poslovni FM priprema u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) . www.mirovinskifondovi.hr
Objavljeno 2. listopada 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM