FairVotes, predstavljen prošle godine, zamišljen je kao jednostavna mrežna aplikacija na kojoj se može izraditi glasački listić. Nema ograničenja broja glasača, putem verifikacije mailom ili brojem telefona možete aktivirati glasanje, a glasači dobivaju glasački listić na svoj mobitel, te svako može pristupiti glasanju putem bilo kojeg preglednika, bilo gdje da se nalazi u svijetu dok je god na internetu. Za glasanje u našem sustavu dovoljno je imati bilo koji uređaj koji je spojen na internet, smartfon, tablet ili računalo, otkrio je za poslovniFM Ivan Hendija, direktor tvrtke IDE3.
„Ideja za kreiranje sustava nastala je uslijed suradnje s klijentom čiji je tim svjedočio složenom procesu kreiranja, trajanja i završetka klasičnog izbornog procesa. Postojala je realna potreba da se pojednostave izbori kad je u pitanju veći broj glasača, više od tisuću glasača, gdje je samo trošak papira, oko sedam do osam kuna po glasaču. Potaknuti time, mi smo zamislili platformu s kojom je jednostavnije izbrojiti glasove i tako je nastao FairVotes, za sve zainteresirane korisnike na svijetu, istaknuo je Hendija u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem, u emisiji Pametna Hrvatska.
Za digitalno glasanje, prvi korak prema tom modelu je hibridno glasanje, što znači da ćemo postaviti svojevrsne ‘kioske’ s računalima gdje ćemo se verificirati i barem na taj način smanjiti papirologiju te ručno prebrojavanje glasova, a korak iza toga bio bi u nekom, da tako kažem, ‘kućnom’ smjeru“, pojašnjava Hendija te dodaje da je FairVotes podijeljen po razinama usluge.
„Naime, krenuli smo izraditi sustav koji je namijenjen različitim interesnim skupinama i različitim organizacijama. Primjerice, imamo različite upite iz različitih sektora, pa kroz jednostavnije oblike glasanja, kao što je npr. kućni savjet, predstavnici stanara mogu provesti glasanje na jednostavan i pristupačan način za samo nekoliko stotina kuna. Druga razina, pak, je za veće organizacije, za više od tisuću glasača, gdje netko iz našeg tima nadgleda cijeli proces i pomaže tijekom procesa glasanja. Valja napomenuti da nas u ovoj situaciji vezanoj uz COVID-19 dosta kontaktiraju škole i fakulteti, a javljaju nam se i političke stranke za unutarstranačke izbore, također, javljaju nam se i iz raznih udruga.
Prednost digitalnog pristupa u procesu glasanja je smanjena potreba za ljudskom intervencijom kao i za ulaganjem vremena u ručno prebrojavanje. Svaki korak glasača digitalno je zabilježen, od toga da je osoba pristupila glasanju, uzela listić, vratila listić i završila glasanje. Sve se može još više sagledati, od toga s kojeg područja je glasač, glasa li u nekoj drugoj državi, tako da je tome olakšana svaka metrika i statistika. Znači, svaki se korak digitalno bilježi i može se forenzički ispitati. Samo zbrajanje glasova dobivamo pritiskom na jedan klik i može se provjeriti digitalni trag, a da su pritom glasači ostali anonimni, rekao je Hendija.
Prema njegovu mišljenju, s aspekta svake strane, i onoga tko provodi glasanje i glasača, digitalno glasanje mnogo je prihvatljivije od klasičnog i dakako jeftinije.
„No, kod nas još uvijek postoji skepsa, pa nam mnogi postavljaju pitanje ‘Može li se digitalnim putem lakše manipulirati, može li npr. Kompanija, ili onaj tko je organizirao glasanje, utjecati na tijek glasanja?’ Naš odgovor je da je digitalni pristup mnogo transparentniji, te da se, s obzirom na to da je sve digitalno, ne mogu pojaviti preminuli glasači. Također, ne može se ništa brisati jer sve je zabilježeno digitalno, a uz to je mnogo točnije i preciznije. Tako da bismo mogli reći, da upravo jednoj skupini ljudi, koja je možda i sklona manipulaciji, takav oblik glasanja nije po volji u odnosu na klasičan pristup uz olovku i papir.
U drugim državama EU-a digitalno glasanje prihvaćeno je bolje nego kod nas, pogotovo se u tome ističe Estonija
Prve izlazne podatke možete dobiti u onoj brzini koliko vam npr. treba da pokrenete Windows, naime, jednim klikom dobivate podatke svake sekunde, za razliku od klasičnog glasanja gdje dugo vremena vidite samo postotak izlaznosti, ali ne i rezultate. Od trenutka kad započnete proces glasanja možete u svakom trenutku vidjeti bilo koju vrstu statistike, a može biti vidljiva i samim glasačima te je proces potpuno transparentan. No, moguća je i opcija da su rezultati vidljivi samo nakon završetka ili da rezultate može vidjeti samo onaj tko je i raspisao izbore.
Glede sigurnosti, uz poštivanje informatičkih normi ovakav digitalan način glasanja znatno je sigurniji od klasičnog, gdje se primjerice može utjecati na promatrače koji onda mogu biti pristrani. Ovdje, u digitalnom glasanju, daje se jednaka šansa svakome da bez ometanja glasa ili vjerodajnicom ili e-adresom i ona predstavlja točno određenu osobu. Tako da je uklanjanje mogućnosti manipulacije izbornim rezultatima te transparentnost cjelokupnog izbornog procesa glavni cilj ove platforme“, nastavlja Ivan Hendija te dodaje da je, bez obzira na prednosti takvog načina glasanja, povjerenje u ovakav pristup još uvijek slabo.
„Mi smo u Hrvatskoj prvi s ovakvom platformom i pred nama je još mnogo posla. U drugim državama EU-a digitalno glasanje prihvaćeno je bolje nego kod nas, pogotovo se u tome ističe Estonija. No, koliko je meni poznato, za parlamentarne izbore elektroničko glasanje još nigdje u Europi nije izvedeno, očito informatizacija društva još nije na toj razini. Mi projekt financiramo vlastitim snagama i u njega vjerujemo. Sad smo tek na početku jedne nove ere, ali vjerujemo da će društva u budućnosti preći na novu formu glasanja tako da se pripremamo za taj trenutak i dalje razvijamo svoju platformu. Što se, pak, tiče, financijskog pristupa, dijelu tržišta će se platforma naplaćivati a drugom dijelu, kao što su primjerice humanitarne udruge, sigurno neće“, istaknuo je Hendija te potom iznio kratku povijest poslovanja svoje tvrtke.
„Tvrtka IDE3 na tržištu je prisutna već 11 godina i nudi kompletne informatičke usluge, implementacije i održavanje različitih IT sustava za razvoj poslovnih rješenja malih i srednjih poduzetnika, a zapošljavamo 15 stručnjaka. Osim spomenutog sustava za glasanje nudimo još jedan proizvod, riječ je o GYM-DESK sustavu za digitalizaciju rada i autonomno upravljanje sportskih centara i teretana, no sustav je prikladan i za svakog osobnog trenera u svrhu vođenja cjelokupnog poslovanja. Također, imamo i EDU3 centar kojim pružamo edukacijske usluge, a naglasak je na edukacijama za poslovne korisnike.
Naime, tijekom dugogodišnjeg rada i suradnje s partnerima i klijentima često smo dobivali upite za održavanjem raznih IT tečajeva. Kako su potrebe naših klijenata bile različite, odlučili smo se za šarolik spektar tečajeva. Za početak odlučili smo se za kratke radionice. Najviše zahtjeva klijenata dobili smo za kratke radionice koje će obuhvatiti specifičan problem. Na taj način polaznici ne troše mnogo slobodnog vremena, a dajemo im ono najbitnije – rješenje za probleme s kojima se svakodnevno susreću.
Druga je karakteristika naših radionica prijateljski pristup i broj polaznika ograničen na šest ljudi. Naši klijenti sami biraju termin koji im odgovara, biraju mjesto, i u konačnici vrstu edukacije. Mogu se kombinirati edukacije koje već imamo u ponudi, ali i poslati zahtjev za nekom edukacijom koja u potpunosti odgovara specifičnim problemima neke tvrtke.
IDE3 je osmislio i humanitarni projekt Kompići, kojim u život vraća stara računala i prosljeđuje ih onima kojima su najpotrebnija. Do sada smo ‘oživljena’ računala donirali brojnim ustanovama koja brinu o djeci i najpotrebitijima, zaključio je Ivan Hendija u razgovoru za poslovniFM.
Objavljeno 22. svibnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM