Tresla se brda rodilo se niš’. Porezne promjene koje slijede od sljedeće godine nikako se ne mogu nazvati poreznom reformom, nego promjenama kojima stimuliramo i dalje male plaće, rad za minimalnu plaću i isto tako sivu ekonomiju. Jer znamo da za minimalnu plaću radi velik broj radnika koji dodatne izvore prihoda dobiva kroz sivu ekonomiju. Zato mislim da nije fer da im država financira mirovinske doprinose, istaknula je za PoslovniFM Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Katedri za financije.
Pozitivno je da će oni s najmanjim primanjima osjetiti povećanje prihoda, a to u najvećem dijelu jesu radnici koji nemaju velike mogućnosti pregovaranja.
Posebno je smeta dizanje velike priče u medijima, kao o poreznoj reformi, koja to nije.
– Osoba koja ima bruto plaću od 1.290 eura, što je oko 1.000 eura neto, imat će povećanje plaće od 0,75 eura. To je vrijeđanje inteligencije i uvjeravanje da su napravljene velike promjene, bez zadrške će reći Ivanov.
Nepotrebno je, kaže, prepuštati određivanja stopa poreza na dohodak na općine i gradove. Jer često tamošnja struktura osoba je takva da ne shvaćaju ekonomsku svrhu poreza, a koja nije samo financiranje prihoda lokalnih jedinica. Jer mnoge bi građene, nakon povoljnijeg odbitka, mogla dočekati veća porezna davanja, ako gradovi ili općine iskoriste mogućnost podizanja stope na najvišu razinu, ocjenjuje.
– Mi kao da smo se probudili u nekoj drugoj državi nego u kojoj smo bili, kaže nadalje profesorica Ivanov, nadovezujući se na promjene oko mirovinskih doprinosa. Prije 10-tak godina se govorilo da nemamo dostatne prihode za financiranje mirovina, zato i godinama jesu mirovine niske, a sada se dijela prihoda država odriče. Država pak to može namiriti kroz porezne prihode, ali umirovljenici neće imati koristi, jer njihove mirovine neće rasti. Pitanje je i hoće li s nekom drugom vladom ta olakšica ostati pa onda smanjiti plaće tim ljudima kojima smo sada dali neki benefit, zapitala je Ivanov. Cjelokupan podcast poslušajte odmah na podcast platformama Mixcloud i Spotify ili preuzmite za kasnije slušanje.
– Od kada smo članica EU, gospodarski pokazatelji su nam bolji, odnosno efekti se vide, BDP raste, kao i zaposlenost. U proračun EU smo uplatili manje od onoga koliko smo povukli, a što nam daje mogućnost novih projekata i investicija. Zato ćemo nekih 6 do 7 godina na tome moći graditi veće stope BDP-a. No, pitanje je što ćemo tada? Jer se sa strukturom ekonomije nije puno promijenilo. I dalje raste turizam, trgovina, poslovanje nekretninama, građevinarstvo…, mali je napredak u IT industriji, ali nam tone prerađivačka industrija, poljoprivreda.. Javni sektor se nije smanjivao. Potrebna nam je veća dodana vrijednost proizvoda kako bi temelj za rast bio zdrav, ocijenila je Ivanov.
– Teško je i nešto danas popraviti kada smo se odrekli industrije, proizvodnje i poljoprivrede. Ipak, zeleni projekti i oni vezani za digitalizaciju mogli bi situaciju malo popraviti. To je vlak koji možemo uhvatiti, napominje članica Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na upit o radnoj snazi, smatra da će to biti problem duljeg vremena, jer nje na domaćem tržištu nema, a i oni koji dolaze iz inozemstva nisu tu došli ostati.
– Shengen nam je dao ravnopravniju ulogu u EU, a efekt eura na cijene bio je kao i u ostalim zemljama koje su euro uvele. Više su poskupjele cijene usluga, od restorana do frizera, a manje cijene u trgovinama. Velika prednost je što nam kamate na kredite nisu još znatno porasle, a da euro nismo uveli, sigurno bi se to dogodilo. Posebno kod stambenih kredita, što isto daje pozitivan efekt na gospodarstvo, jer tržište nekretnina raste. Banke odugovlače, jer im trenutačno to nije nužno. A kada bude nužno, u trenutku kada će štediše tražiti veću kamatu na svoju štednju, tada će se i dogoditi rast kamata na kredite stanovništvu, procjenila je Ivanov. Dodaje da je znatan rast kamata već prisutan kod kredita poduzećima.
Što se pak inflacije tiče, Ivanov misli da se ciljana stopa inflacije ECB-a od 2 posto neće brzo dogoditi. Tj. vratila bi se tek kada bi ušli u duboku recesiju. U Njemačkoj je već prisutna, Italija lako može ući u recesiju odnosno kada europodručje bude obuhvaćeno recesijom, smanjit će se potreba za dizanjem kamata. Ali inflacija ne pada dinamikom kakvu ECB želi. Sada nižu inflaciju imamo zato jer cijene energenata nisu kao prije. U Njemačkoj pak, koja je ušla u recesiju, veleprodajne cijene su ušle u deflaciju. Zato je za očekivati da će tamo usporiti cijena inflacije kroz nekoliko mjeseci. A kako Njemačka ima veliki udjel za izračun inflacije unutar europodručja, nakon toga ECB neće imati potrebe za većim podizanjem kamate, naglašava.
Primjećuje da su mladi ljudi puno manje zainteresirani za stvarne ekonomske probleme i situacije oko njih. Ne gledaju dnevnike, ne čitaju, ne čitaju ekonomske teme…, nemaju tu naviku, nego su orijentirani na svoj svijet. Niti se na društvenim mrežama ne dotiču tih tema. Mislim da je to i jedan od razloga slabe financijske pismenosti mladih i manjom sposobnošću stvarnog funkcioniranja poslovanja, onoga što ih čeka. Posljedica je i korona, kada se je radilo online, pa mislim da i zato imamo zakinutu generaciju, mišljenja je Ivanov.
Autorica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković
Objavljeno 9. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.