Građevinski sektor je stalno u izazovima, od krize i pandemije, a trenutačno i zbog rasta cijena građevinskog materijala. Gotovo da nema materijala kojeg ugrađujemo da nije imao dvocifreni rast cijena. Ugovori koje imamo s investitorima sadrže fiksne cijene, pa ta situacija uslijed rasta cijena materijala stavlja u pitanje izvršenje ugovora. Slika je zato potpuno drugačija, to su problemi koji nadilaze probleme drugih kompanija. Nastao je svjetski poremećaj. Vjerujem da će se to sagledati na razini Vlade, kako bi se ta situacija premostila. To su takvi udari da dovode u pitanje opstanka i onaj mali broj kompanija koje imamo u građevini. Treba vidjeti kako nadoknaditi gubitke koje izvođači radova trpe, a za što postoje formule kojima se to može izračunati. Pokušavamo preko HUP-a, HGK…doći do predstavnika Vlade, pišemo.. Hrvatske vode treba pohvaliti jer su prve reagirale i dali naputak kako reagirati s ugovorima koji imaju takvu situaciju. Vjerujem da će i ostali investitori krenuti u istom smjeru. Jer izvođači radovi ne mogu to sami podnijeti, istaknuo je za poslovniFM Dragutin Kamenski, osnivač i danas prokurist građevinske tvrtke Kamgrad.
Dotaknuo se i problema radne snage koji dugo u građevinarstvu postoji, ali je prekasno prepoznat, pa iako je danas tržište slobodno, radnika tražene struke – nema. Dugo razdoblje nismo dozvoljavali uvoz radne snage, opravdavajući to velikim brojem nezaposlenih, iako nismo uopće promatrali strukturu nezaposlenih. Dogodilo se da nam se iselilo oko 380.000 ljudi, najbolje životne dobi, te da su se tržišta u okruženju praznila, prije svega mislim na BiH. A kada smo se mi otvorili za strane radnike, ta su tržišta već bila ispražnjena, istaknuo je Kamenski.
Za osobe koje smo mogli dovesti trebalo je vremena za prilagodbu i edukaciju, potrebni su i prevoditelji.
Mi smo u jednom trenutku imali šest prevoditelja, trebalo je raditi na upoznavanju proizvodnog procesa, čime se gubi izuzetno puno vremena i efikasnosti pa i povećanje troškova. Kamgrad trenutačno ima zaposlenih oko 300 do 350 stranaca, iz Albanije, Kosova i BiH. Stvorena je kriva percepcija da su strani radnici jeftiniji, jer kada se pokriju svi troškovi, taj je radnik skuplji od domaćeg. Na žalost, u jednom pripravnom periodu, i neefikasni, dok ne prođu svu prilagodbu, naglašava Kamenski.
– Problem je što i među domaćim mladima ne postoji interes za traženim zanimanjima. Mi smo svojevremeno, prije nekoliko godina, obišli škole i napravili prezentaciju tvrtke osmašima, ponudili i 1.500 kuna stipendije za proizvodna zanimanja, ali tek je bilo četiri interesenta u dvije županije.
– Mi danas fizički nemamo ljude koji su spremni ići u proizvodna zanimanja. To je posljedica dugogodišnje percepcije, da su proizvodna zanimanja nešto što nije društveno prihvatljivo. Bilo je i poštapalica, ako nećeš učiti, morat ćeš raditi. Pa se ostvarila loša percepcija prema proizvodnim zanimanjima, a istodobno je dio njih otišao izvan zemlje, pa smo izgubili potencijal kadra koji bi bio zainteresiran za bilo koji sektor, pa tako i graditeljstva.
Ponudili smo i 1.500 kuna stipendije za proizvodna zanimanja, ali tek je bilo četiri interesenta u dvije županije
Građevinski sektor je ciklična djelatnost, puna izazova, jer primjerice, danas vam je 500 radnika premalo, drugi dan 50 previše. Živi se od projekta do projekta te zato treba reagirati u hodu i biti vrlo koncentriran, promišljati i planirati unaprijed. Zato je potrebno dobro upravljanje kako bi se poslovi ispunjavali u rokovima i kvalitetno, ustvrdio je Kamenski u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom emisije Ritam posla.
U svakodnevnom Ritmu posla…. uz Finu!
Kamgrad je obiteljska tvrtka. Počeci rada sežu u 1979. godinu, kada je Kamenski otvorio obrt i imao jednog zaposlenog radnika. Tada je bilo ograničenje zaposlenja prvo pet, pa na 10 ljudi. Rastom, 1993. osniva Kamgrad kao nasljednika obrta, koji i danas uspješno posluje, uz broj zaposlenih od 850 do 1.000 radnika, ovisno o kojem periodu je riječ, te godišnje prihode koji se kreću oko 1,1 milijardu kuna. Nakon što su djeca preuzela vodstvo kompanije, Kamenski je danas prokurist u kompaniji. U dvočlanoj Upravi su sin Domagoj te Mirjana Igrec, dok drugi sin radi na razvoju, projektima u kojima se Kamgrad javlja kao investitor.
Taj prelazak tvrtke na sljedeću generaciju je, pri završecima. No, kaže, da u mirovinu još ne ide, još jedan period biće u tvrtki jer se radi u izazovnim vremenima, koja iziskuju puni angažman sviju, pa i njega kao vlasnika.
Posljednje su godine pune izazova i zato je nužno da svatko, svojim radom i zalaganjem čini sve kako bi se kompanija održala zdravom i pripremila za novi period.
– Zadovoljan sam, reći ću i presretan da postoji interes mojih sinova za kompaniju te da je njihov angažman i pristup bio takav da se prelazak događa bez ikakvih dramatičnih situacija, bez ikakvih potresa i da to, de facto, tržište neće osjetiti. Puno je truda i znanja uloženo u prepoznavanje našega rada, koji je opet, prije svega, išao tome da uvijek budemo pouzdan i kvalitetan izvođač. Zato smo postigli da kompaniju ne vežemo samo za jednu osobu, istaknuo je Kamenski.
Trenutni poslovi od bolnica do turizma
Najvažniji trenutačni poslovi su KBC Rijeka, distribucijski centar Pošte u Rijeci, veliki turistički kompleks u Savudriji, veličine 50.000 m2, koji se sastoji od 2 stambena objekta, 55 vila i hotela, u pripremi smo gradnju zgrade u Zagrebu, projektiramo bolnicu na Srebrnjaku, za Viro distribucijski centar, završavamo projekt Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu, završili smo prvu fazu hotela u Postirama na Braču… Što se tiče obnove, radimo u Zagrebu na dvije škole, nabrojio je Kamenski.
Ponovo se dotaknuo nedostatka radne snage, prijeko potrebne za uspješnu realizaciju svih, ne samo Kamgradovih projekata.
– S BiH smo napravili povijesni propust, jer su ti radnici bili najidealniji. Tamo je platežno sredstvo marka, tu su plaće vezane za euro, pa tamošnji zaposlenici u odnosu na plaće u BiH mogu imati četiri puta veću plaću, uz organizirani smještaj, prehranu, prijevoz…
Osvrnuo se i na projekte sufinancirane EU sredstvima.
– Velik je broj EU projekata, što bi moglo dovesti do zaustavljanja s izvođenjem radova, penaliziranje projekata pa i povrat sredstava iz EU. Zakon o javnoj nabavi usluga i roba, primjerice, je promijenjen, ali i dalje se primjenjuje kao ranije, da je najjeftinija ponuda najbolja. Zato se mora poraditi na efikasnosti, izbjeći duge žalbene postupke, jer ćemo inače izgubiti velik dio sredstava koje bi mogli povući iz EU..
Što se tiče planova Kamgrada pa i mogućih preuzimanja, Kamenski kaže da stalno prate situaciju na tržištu, razmišljaju kako u kompletnom poslovanju doći do disperzije rizika, pa su otvoreni i za moguće akvizicije, neku srodnu djelatnosti i tako osnažiti poziciju na tržištu.
– Uz stanogradnju, tu su i gradnja objekata za dugoročni najam, velik je interes za logističke centre, a promišljamo i mogučim uključenjima u energetiku. U svakom slučaju, analiziramo sve situacije i mogućnosti, naglašava Kamenski, dodajući da će te analize i procjene prepustiti nasljednicima.
Emisiju Ritam posla donosi Fina.
Objavljeno 9. srpnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM