Umjetna inteligencija prisutna je svugdje, no koliko će postati dominantna u bankarstvu tek će se vidjeti. Puno se o tome priča na konferencijama, EU radi na regulativi. Problematično je, naravno, donošenje odluka. U bankarstvu imamo osobe koje donose odluke i tu umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka. Postoje i koriste se alati koji omogućuju automatizaciju pojedinih procesa, a i kreditne se procedure u nekom dijelu tako rješavaju, što je dobro jer se tako i smanjuju greške. Umjetna inteligencija će vjerojatno biti prisutna kod jačih automatizacija i sve do odluke, koja će morati ostati na osobi, koja time i preuzima odgovornost. Dakle, trebat će odrediti točno do kuda može ići umjetna inteligencija. Osim toga, dio klijenata još uvijek vole kontakt s živom osobom, ponajprije kada se treba konzultirati oko kredita, pa čak i mlađe generacije, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Oliver Klesinger, član Uprave Slatinske banke, odgovoran za upravljanje rizicima, platnim prometom, naplatom te funkcijom sprječavanja pranja novca.
Slatinska banka na tržištu je od 1992. i bez obzira na niz kriza, propadanja niza banaka, spajanja ili preuzimanja, banka je do danas uspjela ostati samostalno, pronaći svoje mjesto na tržištu, odnosno među klijentima.
– Zapravo smo specifični, jer smo 100 posto hrvatska banka, za razliku od većine koje su u stranom vlasništvu, imamo više dioničara i dionice su izlistane na Zagrebačkoj burzi. Poslujemo potpuno samostalno, specijalizirani za segment malih i srednjih tvrtki, pretežito iz poljoprivredne branše te s lojalnom bazom klijenata, pojašnjava Klesinger.
– Posljednjih godina intenzivno smo se proširili i izvan Slavonije i Baranje. Dobro smo se ekipirali s ljudima koji su radili u najvećim domaćim bankama te se krenuli širiti od Zagreba do Istre, Kvarnera i Dalmacije. Nama su to bile prilike za rast i razvoj, postupno se šireći i preuzimajući klijente. Svi ti potezi dali su rezultate. Lanjska je godina bila rekordna, od rasta bilance banke za 11 posto, što je šesti najveći rast među bankama, dobit je bila 900 tisuća eura što je na našu veličinu respektabilna dobit, a taj trend nastavlja se i ove godine – novi klijenti, rastu depoziti i krediti… Uz organski rast, analiziramo banke i neke financijske institucije zbog mogućih preuzimanja. Dosta je toga u tijeku, a nadam se da će u skoroj budućnosti to dogoditi, otkriva Klesinger, u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom podcasta Ritam posla. U poslovnim krugovima se počelo spominjati kako je upravo Slatinska banka pred preuzimanjem Wüstenrot stambene štedionice. Cjelovit, informativan i aktualan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
– Brzina i agilnost u donošenju odluka je naša prednost kod velikih poduzetnika, a kod malih i srednjih poljoprivrednika smo im glavni izvor prihoda, od investicija, obrtnih sredstava, novca za jesenske i proljetne sjetve, zaštitna sredstva.. pa na tom području je glavnina klijenata u Slavoniji i Baranji. Imamo i bazu klijenata građanstva koji su kod nas još od 90-tih godina, pretežito iz Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije, pojašnjava Klesinger.
Na uredničin upit, na primjeru ilustrira kako funkcioniraju na terenu.
– Imali smo, primjerice, klijenta s potrebama velikog financiranja, gdje gledajući samo financijske pokazatelje i planove klijenta taj kredit ne bi prošao, posebno zbog premalog roka poslovanja za velik skok koji je planiran, odnosno kupnju stroja. No, mi smo agilni, sjeli smo s klijentom kako bi bolje razumjeli rizik, mi i on. Na kraju smo odobrili kredit jer smo se osjećali dovoljno sigurno da će projekt uspjeti. Ali tu je i ta razlika. Mi smo se, za razliku od neke velike banke, uspjeli posvetiti tom klijentu. Dodatno razgovorati. A mnoge poljoprivrednike, OPG-ove, poznamo od njihovog razvoja, te sad poslove već preuzimaju i nove generacije, pa je bitno imati i neka druga, neformalna saznanja u praćenju njihova poslovanja. Kolege se kreće u toj zajednici i poznaju ljude – kako se razvijaju i kakve su perspektive u daljnjem poslovanju i onda je tako lakše procijeniti rizik, navodi Klesinger.
– Za svaku banku najizraženiji je kreditni rizik, no po tom pitanju situacija je sve bolja posljednjih godina. Osim bolje situacije na tržištu, važno je i što sve više poduzetnika ima dobrih i uspješnih priča koje uspiju plasirati i izvan granica. O njima se ne priča puno, ali mi kroz rad s njima kao klijentima vidimo koliko zanimljivih priča ima.
Klesinger je govorio i o EU regulativi te primjeni u nas, ključnim rizicima, gdje osim pće poznatog kreditnog rizika, za banke nastupaju i nove vrste rizika od umjetne inteligencije do cyber kriminala.
– Čak i regulator sada gleda te druge rizike kao dominantne, koji mogu biti crni labud koji se jednom dogodi, ali je ekstremnog intenziteta, naglasio je u razgovoru za PoslovniFM Klesinger.
Urednica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 31. svibnja 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.
