Uloga tehnologije ostala je ista, ali se promijenila brzina kojom se tehnologija usvaja. Svi govore da je ova kriza zapravo bila najveći katalizator digitalne transformacije – i to je činjenica! Od početka se taj standardni operativni model iz korijena promijenio. Bio je baziran na neku lokaciju, temeljio se na tome da su se ljudi ujutro digli i odlazili nekamo na posao ili otišli liječniku po neku uputnicu ili u shopping centar nešto kupiti. Sada se cijela ta paradigma promijenila, sada sve to treba dolaziti prema nama, istaknuo je u razgovoru za poslovniFM Tomislav Balun, poslovni direktor IBM-a.

Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.

– Neke su tvrtke tu prisilnu digitalnu transformaciju radile lakše, neke su imale nešto više problema. Organizacije svih veličina ponovno su morale promišljati svoje poslovne modele, ciljevi kako kratkoročni tako i oni dugoročni su se mijenjali i sve je to utjecalo na stupanj digitalizacije. Pojedini transformacijski projekti koji su trebali trajati godinama, sada su završili u nekoliko mjeseci ili tjedana. I tvrtke su kroz tehnologiju pronašle potpuno nove modele rada, odgovorio je Balun na upit urednika emisije Tehnobiz Dražena Tomića o ulozi tehnologije u krizi.

– Ipak, ključ za nastavak uspješne transformacije je iskorištavanje novostečene agilnosti i inovacija, pri čemu će sad biti potrebno znati što činiti i kako iskoristiti tu ogromnu količinu podataka. Bit će potrebni vrlo napredni algoritmi da se to može monetizirati i kao edge computing, kao nekakve nove paradigme u računarstvu koje će praktički to dići na novu razinu. Ono što će utjecati na daljnji razvoj digitalne transformacije su dakle umjetna inteligencija i hibridno računarstvo u oblaku, s ubrzanjem premještanja ključnih operacija u računarstvo u oblaku, smatra Balun.

– U razgovoru s korisnicima iz svih industrija jasno je koliko su se stvari promijenile. No, cilj je zapravo zajednički! S jedne strane naći način kako uspješno optimizirati troškove, unaprijediti poslovanje, kako pomoći zaposlenicima da rade u takvom načinu rada na daljinu, a s druge strane i dalje nastaviti s inovacijama i poboljšati korisničko iskustvo koje je sad, na temelju interakcije s korisnicima – promijenjeno. Inače, IBM je napravio sedam imperativa koje tvrtkama pomažu lakšu i jednostavniju prilagodbu svog poslovanja, a to su: osnaživanje radne snage na udaljenim lokacijama (veliki broj zaposlenika i u budućnosti će raditi s udaljenih lokacija), virtualni rad s korisnicima postat će imperativ, daljinski pristup svemu (84 posto ispitanika očekuje kako će korisnici ubuduće u većem broju i češće ostvarivati interakcije putem interneta), unapređenje agilnosti i efikasnosti, zaštita od novih rizika u pogledu kibernetičke sigurnosti (rad od kuće ubrzao je premještanje poslovanja u računarstvo u oblaku i upravo stoga otpornost na kibernetičke napade bit će iznimno važna), smanjenje operativnih troškova i unapređenje kontinuiteta lanca opskrbe te podrška pružateljima zdravstvenih usluga i vladinim službama, istaknuo je Balun.

Na uredničku konstataciju kako je rad od kuće moguć do neke granice te hoće li takav način rada postati standard, Balun odgovara kako od većine korisnike IBM-a doznaje da su svi svjesni kako vrlo efikasno mogu funkcionirati u takvom načinu rada.

Izbor je uključiti se u vlak promjena i novih trendova, baviti se inovacijama i preživjeti! Druga opcija ne postoji!

– Jedno veliko tijelo državne uprave, prema riječima čelnog čovjeka kojeg ne bih imenovao, ima rekordno veliku količinu riješenih predmeta odnosno rekordno mali broj neriješenih predmeta. Jedan je to od dobrih primjera i načina kako je to napravljeno, iako možda nitko ne bi očekivao da će ta organizacija, uslijed pandemija i potresa, jer su fizički bili prisiljeni raditi izvan ureda, biti toliko efikasna. Ima izazova, ne može se sve! I tvrtke se sad polako vraćaju u svojevrstan mješoviti model. Ali da, odgovor je da! Način rada će se promijeniti sigurno!, ocijenio je Balun.

Postoji li još uvijek u nas fama da je IT tehnologija trošak, a ne ulaganje kako bi sve ostalo puno bolje i efikasnije funkcioniralo, zapitao je urednik.

– To se dosta promijenilo, iz dva razloga! Jedan je čisto financijski, jer ako to gledate kao trošak, u doba krize takva ulaganja se najbrže ukidaju. Cloud computing nije investicija, to je kontrolirani trošak koji ugovarate, možete ga prekinuti kad vam ne treba odnosno povećati ili smanjiti kapacitet. Ako govorimo o investiciji, a to znači neku količinu ozbiljnih novaca koje treba staviti na stol, uvijek se postavlja pitanje treba li vam to stvarno. Vidljiv je pomak korisnika u promišljanjima. Uprave su shvatile da bez značajne investicije u ICT ne mogu odgovoriti, niti ne mogu održati razinu poslovanja, profitabilnost niti opću egzistenciju na tržištu, jasan je Balun.

Cloud computing – prva je stvar za koju možemo reći da korisnici stvarno velikim koracima kreću u taj dio transformacije. To istodobno povlači dio modernizacije postojećih IT sustava, koji su većinom monolitne aplikacije koje sada migriraju u mikroservise, kontejnere. Trenutno je kontejnerizacija i pretvaranje tih aplikacija korak kako bi postali native u cloudu.

– Jedna od velikih akvizicija IBM-a je akvizicija Red Hata, i od tada smo vodeći svjetski pružatelj usluga hibridnog računarstva u oblaku. Iznijet ću i primjer TradeLensa, konkretnog projekta i proizvoda gdje 60 posto cjelokupnog svjetskog kontejnerskog prometa oceanima se obavlja preko tog sustava. Uvezani su špediteri, luke, banke, državna uprava… sve je umreženo na blokchainu, što osigurava neporecivost i sljedivost svega toga.

– IBM i Red Hat i dalje su funkcionalno razdvojene, a to je dugoročna strategija IBM-a. Taj će segment biti kakav jest, kakvog smo akvirirali i kakvog smo naslijedili. IBM je stvarao trendove u IT-u dugi niz godina te je na neki način ovo logičan korak. U svakom razdoblju od 10-15 godina dolazi do jednog malo većeg pomaka, arhitekturalnog i strukturalnog na tržištu! Sve će to biti usmjereno u našoj ulozi ključne tvrtke koja će pomoći enterprise korisnicima da svoje postojeće aplikacije i sustave, procese migriraju i pretvore u mikroservise te transferiraju u taj novi cloud computing model!, pojasnio je Balun.

Mi smo Hrvatska, mi smo dio Europske unije! Mi smo dio globalne svjetske ekonomije, potpuno smo otvoreni tržištu. I mi se moramo ukrcati na taj vlak promjena i trendova, i tu nema izbora. Nema granica, nema zaštite! Pojavljuju se disruptori na pojedinim segmentima. Imamo primjer financijskog sektora gdje disruptori ulaskom na tržište uzimaju dio profitabilnog djela lokalnim bankama, a imamo i primjer nekih banaka koje su izašle na tržište ranije s nekakvim sličnim rješenjima, uzimaju nekakav svoj dio tržišta. Izbor je uključiti se u taj vlak, baviti se inovacijama i preživjeti! Druga opcija ne postoji!, zaključio je Balun u razgovoru za poslovniFM.

Objavljeno 11. rujna 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM