Poslovni FM

Oznaka: neplaćanja

  • U godinu dana gotovo 50 posto veći iznos neizvršenih obveza poslovnih subjekata

    U godinu dana gotovo 50 posto veći iznos neizvršenih obveza poslovnih subjekata

    Zagreb, 12. ožujka 2024. (GIA) – Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 735,8 milijuna eura (glavnica), što je za 3,3 milijuna eura (0,5%) manje nego u siječnju 2024. godine, a 236,6 milijuna eura (47,4%) više nego u veljači 2023.

    Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 29. veljače 2024. godine, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 14.025 poslovnih subjekata, što je za 296 poslovnih subjekata ili 2,2% više u odnosu na siječanj 2024., i 70 poslovnih subjekata ili 0,5% manje u odnosu na veljaču 2023. godine.

    Evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika POSLOVNIH SUBJEKATA

    Od 14.025 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, 6.012 su pravne osobe (42,9%), na koje se odnosi 588 milijuna eura ili 79,9% iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 8.013 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 147,8 milijuna eura.
    U odnosu na stanje u siječnju 2024. godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje veći je za 2,1%, a iznos neizvršenih osnova manji za 0,8%. Ukupan broj fizičkih osoba veći je za 2,2%, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 1%.

    Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 29. veljače 2024. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, evidentirano je 211.137 potrošača, što je za 0,4% manje nego u prethodnom mjesecu, a 7% manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,71 milijardu eura (glavnica), što je za 0,3% više u odnosu na siječanj 2024., a 14,7% više u odnosu na veljaču 2023. godine. Kamate su iznosile 1,03 milijarde eura.

    Evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika POTROŠAČA

    Najveći dio duga, u iznosu od 0,67 milijardi eura (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 0,77 milijardi eura.

    Izvor i tablice: Fina

    Objavljeno 12. ožujka 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.

  • Ukupna neplaćanja 3,83 milijarde eura, građani dužni više od 3,2 milijarde eura

    Ukupna neplaćanja 3,83 milijarde eura, građani dužni više od 3,2 milijarde eura

    Zagreb, 15. veljače 2023. (GIA) – Zbog neizvršenih osnova za plaćanje na dan 31. siječnja 2023. godine u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentiran je 13.851 poslovni subjekt, što je za 386 poslovnih subjekata ili 2,7% manje u odnosu na prosinac 2022. godine i 1.368 poslovnih subjekata ili 9,0% manje u odnosu na siječanj 2022.

    Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 501,3 milijuna eura (glavnica), što je za 10,3 milijuna eura (2,0%) manje u odnosu na prosinac 2022. godine, a 33,0 milijuna eura (6,2%) manje u odnosu na siječanj 2022.

    U odnosu na stanje u prosincu 2022. godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje manji je za 5,7%, a iznos neizvršenih osnova za 2,3%. Ukupan broj fizičkih osoba manji je za 0,3%, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 1,5%.

    U Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja 2023. godine, evidentirano je 227.519 potrošača, što je za 0,5% manje nego u prethodnom mjesecu, a 5,4% manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,4 milijarde eura (glavnica), što je za 1,1% manje u odnosu na prosinac 2022., a 1,9% manje u odnosu na siječanj 2022. godine. 

    Najveći dio duga, u iznosu od 700 milijuna eura (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 800 milijuna eura.

    Izvor: FINA Foto: pixabay

    Objavljeno 15. veljače 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.

  • Neizvršene obveze plaćanja premašile 30 milijardi kuna

    Neizvršene obveze plaćanja premašile 30 milijardi kuna

    Zagreb, 9. rujna 2022. (GIA) – Ukupne neizvršene obveze plaćanja poslovnih subjekata i potrošača-građana premašile su na dan 31. kolovoza 2022. 30 milijardi kuna. Od toga, ukupan dug poslovnih subjekata – pravnih osoba i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu poslovnu djelatnost – iznossio je nešto više od 5 milijardi kuna, dok je dug potrošača – fizičkih osoba koje ne obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost i koje se ne bave slobodnim zanimanjem – premašio s kamatama 25 milijardi kuna, objavila je Fina.

    Zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. kolovoza 2022. godine u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 14.350 poslovnih subjekata, što je za 172 poslovna subjekta ili 1,2 % više u odnosu na srpanj 2022. g. i 567 poslovnih subjekata ili 3,8% manje u odnosu na kolovoz 2021. godine.

    Tablica Evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika POSLOVNIH SUBJEKATA

    Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 4 milijarde kuna (glavnica), što je za 279,4 milijuna kuna (6,5%) manje u odnosu na srpanj 2022. godine, a 404,5 milijuna kuna (9,2%) manje u odnosu na kolovoz 2021. g. Kamate su iznosile 1 milijardu kuna (tablica 1).

    Od 14.350 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, 6.492 su pravne osobe (45,2%) i na njih se odnosi 2,8 milijardi kuna ili 68,7% iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.858 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 1,3 milijarde kuna.

    U odnosu na stanje u srpnju 2022. godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanjeveći je za 3,9%, ali je iznos neizvršenih osnova manji za 8,9%. Ukupan broj fizičkih osoba, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova, manji su za 0,9%.

    Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza 2022. g., u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana su 232.304 potrošača, što je za 0,4% manje nego u prethodnom mjesecu, a 3,7% manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 18,4 milijarde kuna (glavnica), što je za 0,6% manje u odnosu na srpanj 2022., a 2,1% više u odnosu na kolovoz 2021. godine. Kamate su iznosile 6,7 milijardi kuna.

    TABLICA Evidentirane dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika POTROŠAČA

    Najveći dio duga, u iznosu od 5,7 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,5 milijardi kuna.

    Izvor: Fina

    Objavljeno 9. rujna 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM

  • Četvrtina blokiranih građana dužna je zbog – neplaćenih kazni za prekršaje

    Četvrtina blokiranih građana dužna je zbog – neplaćenih kazni za prekršaje

    Zagreb, 18. srpnja, 2019. (EOS Matrix)  – Iako u Hrvatskoj, u skladu s europskim trendovima, raste broj pravovremenih plaćanja, čak 81 posto u odnosu na prošlogodišnjih 77,  i dalje kasni plaćanje svakog petog računa – ili se on uopće ne plati. Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama plaćanja „European Payment Practices“ koje EOS Grupa provodi već 12. godinu zaredom i koji su u suradnji s tjednikom Lider predstavljeni na današnjoj konferenciji „Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo“.

    Govoreći o kasnim plaćanjima, građani u prosjeku kasne 16 dana, dok tvrtke s plaćanjima kasne čak 22 dana, zbog čega svaka druga hrvatska kompanija osjeća posljedice propuštene dobiti, dok je svaka četvrta zabrinuta za svoj opstanak na tržištu. Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da svega 8 posto anketiranih domaćih kompanija smatra da će se pozitivan trend zadržati, dok je prošle godine to očekivalo čak 20 posto tvrtki.

    „Unatoč tome što su objektivni pokazatelji navika plaćanja bolji, subjektivni dojmovi i strahovi ne čude, posebice ako znamo da se sve glasnije najavljuje nova globalna recesija. Budući da jednoj Njemačkoj više ne ide tako dobro, što možemo očekivati za Hrvatsku koja se od posljednje recesije oporavljala dvostruko dulje u odnosu na ostatak svijeta i koja ponovno donosi novu zakonsku regulativu koja će dodatno otežati naplatu“, istaknula je direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski te dodala kako bi i najavljeni prijedlog Ovršnog zakona mogao imati efekt bumeranga, poput Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim je uvedena obustava ovrhe dulje od 3 godine ako vjerovnik u posljednjih 6 mjeseci nije uspio ništa naplatiti, budući da je svaki treći deblokirani građanin ponovno završio u blokadi.

    „Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane, cijeli problem treba početi rješavati od samog početka. Primarno je definirati socijalne kriterije, strogo odijeliti osobnu odgovornost od društvene solidarnosti kako bi porezni obveznici znali gdje odlazi njihov novac, a ne da se milijunski iznosi opraštaju ljudima kojima ne trebaju biti oprošteni“, kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

    Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kroz svoje se predavanje „Novi ovršni zakon – korak naprijed ili dva unatrag“ dotaknula manjkavosti novog prijedloga te je istaknula kako se ovršni postupak neće ni ubrzati ni pojednostaviti ni pojeftiniti zbog niza novih radnji. „Stvorila se percepcija da je Ovršni zakon sredstvo za rješavanje problema blokiranih građana, ali nismo uzeli u obzir socijalne kriterije, nitko ne analizira stvarne razloge prezaduženosti građana Republike Hrvatske. Treba se brinuti za socijalno ugrožene građane, ali ne na teret svih drugih građana. Pogledamo li strukturu blokiranih građana, najveći broj njih ima dugovanja prema telekomima, čak 40 posto, dok četvrtina ima neplaćene obveze prema državi zbog kazni za prekršaje, dakle ovdje ne govorimo o socijalno ugroženim građanima. Primarna funkcija Ovršnog zakona je prisilna naplata tražbine“, kazala je Maganić.

    Kašnjenje u naplati svakodnevni je izazov za poslovanje tvrtki koje posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza prema svojim dobavljačima, čime se stvara domino efekt, odnosno nepovoljna poduzetnička klima. S time su se složili i sudionici okruglog stola koji su se, između ostaloga, dotaknuli i utjecaja najavljenog prijedloga Ovršnog zakona na navike plaćanja u Hrvatskoj.

    „Nacrt prijedloga Ovršnog zakona neće olakšati ovrhu u praksi, a iz iskustva možemo potvrditi da je trenutni sustav poprilično učinkovit budući da institucija javnih bilježnika djeluje besprijekorno. Javni bilježnici su i uvedeni kako bi rasteretili sudove, a sad će se 700 tisuća ovrha ponovno vratiti na već zagušene sudove. Novi zakon predviđa minimalno 11 koraka, umjesto dosadašnja 4, dakle postupak će trajati dulje i multiplicirat će se troškovi“, naglasila je voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat.

    Okupljeni poduzetnici izrazili su zabrinutost za svoje poslovanje koje direktno ovisi o mogućnostima naplate potraživanja, a njihove probleme u žustroj panel raspravi najbolje je sažeo vlasnik i direktor tvrtke Kaanan, Zvonko Popović. „Za mene su i novi i stari Ovršni zakon podjednako loši i tjeraju nas da poslovanje selimo izvan granica Hrvatske. To je ujedno i razlog zašto Hrvatsku zaobilaze strani investitori“, ustvrdio je Popović.