Obvezni mirovinski fondovi u proteklih 18 godina uvećali su štednju građana za oko 42 milijarde kuna.
ZAGREB, 20. siječnja 2020. (MPR) – Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavila je rezultate rada obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu – osamnaestu godinu rada obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj.
Obvezni mirovinski fondovi, koji upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana i imovinom od gotovo 112 milijardi kuna, ostvarili su u protekloj godini nadprosječne rezultate.
Prilike na svjetskim financijskim tržištima najviše su pogodovale fondovima kategorije A, koji najviše imovine ulažu u dionice. Prosječni godišnji prinos u kategoriji A iznosio je dojmljivih 13,22%.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije A pripadaju kategoriji rizičnijih fondova prema očekivanoj strategiji ulaganja koja proizlazi iz zakonskih ograničenja, a za njih se očekuju viši prinosi u dužem vremenskom razdoblju. Novi članovi koji nisu samostalno odabrali svoj obvezni mirovinski fond od listopada 2019. godine više se ne raspoređuju u fondove kategorije B, nego u fondove kategorije A. Stoga je krajem 2019. godine u fondovima kategorije A došlo do značajnog porasta broja članova na 19 tisuća.
Fondovi kategorije B, koji su umjerenijeg profila rizičnosti i u kojima štedi najveći broj hrvatskih građana, njih 95%, ostvarili su prosječni godišnji prinos od visokih 9,04%.
Fondovi kategorije C , koji su konzervativni te u kojima se nalaze svi osiguranici kojima je ostalo 5 i manje godina do mirovine, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,43%.
Tržište kapitala u 2019. godini obilježile su međunarodne trgovinske razmirice koje su za posljedicu imale negativan efekt usporavanja svjetskog gospodarstva. Kratkoročni efekt na globalnu ekonomiju je vidljiv kroz povećanje volatilnosti na tržištima, dok je dugoročni utjecaj vidljiv kroz smanjenje stope globalnog rasta.
U 2020. godini obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije, kao i ulaganja u perspektivne privatne kompanije.
Foto Saša Četković