Svake godine, 28. travnja, Međunarodna organizacija rada (ILO) organizira obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, pozivajući na globalnu akciju i jačanje svijesti o važnosti zaštite radnika. Ovaj dan nije samo simboličan, već predstavlja konkretan poziv na odgovornost i promjenu, kako bi se spriječile nesreće na radu, smanjili profesionalni rizici i unaprijedila sigurnost svih radnika na globalnoj razini. Osim što se tim putem naglašava važnost prevencije, ovaj dan podsjeća i na to da sigurnost na radu nije luksuz, već temeljno ljudsko pravo svakog radnika.
Za 2025. godinu, tema obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu je „Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na radnom mjestu“. Kroz ovu temu, ILO poziva na razmatranje promjena koje donosi brzi tehnološki napredak i digitalizacija u radnim okruženjima te na ulogu umjetne inteligencije (AI) i digitalnih tehnologija u poboljšanju sigurnosti radnika. Iako je digitalizacija donijela brojne prednosti, ona je također otvorila nova pitanja i izazove na koje moramo odgovoriti, kako bi osigurali da tehnologija služi za dobrobit radnika, a ne za njihovu ugrozu.
U posljednjim godinama, ubrzani tehnološki razvoj i sve veća integracija digitalnih alata u svakodnevni život, uključujući radno okruženje, donijeli su brojne prednosti u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Umjetna inteligencija, napredna automatizacija i digitalizacija omogućuju brže i preciznije procjene rizika, lakše upravljanje radnim procesima i učinkovite alate za prevenciju nesreća na radu. Međutim, dolaze i novi izazovi koji zahtijevaju odgovorne politike, jasne smjernice i ravnotežu između tehnološkog napretka i zaštite ljudskih prava na radnom mjestu.
Tehnološke inovacije i njihov utjecaj na sigurnost na radu
Tehnologije poput automatizacije i robotskih sustava sve više postaju ključni alati za unapređenje sigurnosti na radnim mjestima. Roboti koji preuzimaju opasne zadatke mogu smanjiti izloženost radnika opasnim uvjetima, poput visokih temperatura, toksičnih tvari, monotonih radnih zadataka ili fizičkih opasnosti. Na primjer, kirurški roboti omogućuju precizniju operativnu intervenciju, smanjujući rizik od pogrešaka, a istovremeno poboljšavajući ergonomiju i smanjujući fizički napor kirurga. Robotski sustavi također olakšavaju obavljanje složenih i teških zadataka, poput podizanja teških predmeta ili rukovanja opasnim materijalima, čime se smanjuje rizik od ozljeda radnika.
Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR) postaju ključni alati za obuku i simulaciju sigurnosnih postupaka. Korištenjem AR i VR tehnologija, radnici mogu uvježbati odgovore na hitne situacije u potpuno sigurnim, simuliranim uvjetima koji repliciraju stvarne opasnosti. Ovakva obuka omogućuje radnicima da steknu iskustvo u suočavanju s opasnostima bez stvarnog izlaganja riziku, što povećava njihovu sigurnost i samopouzdanje, a smanjuje broj nesreća na radnom mjestu.
Algoritamsko upravljanje radnim procesima također donosi brojne prednosti u organizaciji rada, od ravnomjernije raspodjele zadataka do smanjenja radnog stresa i umora. Algoritmi mogu optimizirati raspored rada i smanjiti rizik od prekomjernog napora, dok omogućuju radnicima bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Nove radne prakse, poput rada na daljinu i fleksibilnih radnih sati, omogućuju radnicima veću prilagodljivost i veću kontrolu nad svojim radnim vremenom, čime se smanjuje stres i poboljšava kvaliteta života.
Međutim, iako ove tehnologije donose brojne prednosti, važno je razmotriti i rizike koji dolaze s njihovom primjenom. Tehnički kvarovi u robotskim sustavima, na primjer, mogu dovesti do neočekivanih pokreta, što može uzrokovati nesreće i ozljede. Neprikladan dizajn radnih sustava može dovesti do neprirodnih pokreta ili fizičkih opterećenja na tijelo, dok pokušaji usklađivanja ljudskog rada s brzinom automatiziranih sustava mogu izazvati prekomjerni stres, umor i sagorijevanje.
Osim toga, smanjenje kontrole nad vlastitim radom i gubitak autonomije mogu imati negativne učinke na mentalno zdravlje radnika. Dugotrajna izloženost digitalnim uređajima, poput VR i AR slušalica, može uzrokovati smanjenje vida, naprezanje očiju, gubitak ravnoteže i povećati rizik od pada. Također, dugotrajna upotreba digitalnih tehnologija može izazvati kognitivno opterećenje i stres, a ovisnost o algoritamskim sustavima može dovesti do algoritamske pristranosti i nepoštenog procjenjivanja radnog učinka.
Algoritamsko upravljanje radom može otvoriti i nova pitanja u pogledu kibernetičke sigurnosti, zaštite podataka te isključenosti radnika koji možda nemaju pristup potrebnoj obuci ili tehnologiji. Digitalna isključenost, kao i opasnosti povezane s nepoštenim ili pristranim sustavima, mogu dodatno marginalizirati određene skupine radnika i dovesti do nejednakosti na radnom mjestu.
Digitalna tranzicija usmjerena na čovjeka
Iako digitalne tehnologije donose brojne prednosti u području zdravlja i sigurnosti na radu, važno je da se ove tehnologije razvijaju s ciljem da podrže, a ne da zamijene ljudske potrebe. Digitalna tranzicija treba biti usmjerena na čovjeka, s ciljem osiguravanja da tehnologija poboljšava, a ne ugrožava zdravlje, sigurnost i dostojanstvo radnika. To znači usmjeravanje na razvoj tehnologija koje su inkluzivne, sigurne i poštene za sve radnike, bez obzira na njihove individualne potrebe i mogućnosti.
MD HEALTH prepoznaje izazove i mogućnosti koje donosi digitalizacija u radnim okruženjima i pruža personalizirana rješenja koja osiguravaju sigurna i zdrava radna mjesta. Kroz naša multidiciplinarna stručna rješenja, pomažemo poslodavcima i zaposlenicima u izgradnji radnih prostora koji nisu samo produktivni, nego i sigurni i zaštitni za sve radnike. Naša vizija je omogućiti radnicima radna okruženja u kojima tehnologija radi za njih, a ne obrnuto. Kroz odgovorno upravljanje, kontinuirano obrazovanje i prilagodbu radnog okruženja prema potrebama radnika, vjerujemo da je moguće stvoriti bolji i sigurniji radni svijet za sve.
Sigurno i zdravo radno okruženje postavljaju temelje za produktivnu, motiviranu i zaštićenu radnu snagu, čime se doprinosi cjelokupnoj kvaliteti života radnika i društva u cjelini.
Autorica: mag.nutr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing., MD HEALTH obrt za usluge