Kako postati eko proizvođač i koliko država potiče ovu vrstu proizvodnje, detaljno su nam objasnili iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, no mnogi proizvođači s pravom kažu da bi se taj administrativni dio trebao pojednostaviti. Takvoga je mišljenja Sandra Babac koja sa suprugom, više od 20 godina, vodi Eko OPG Šinjorina Smokva u mjestu Vrsi u zadarskoj okolici. Njihovi džemovi proizvode se od samo jednog sastojka – ekološkog voća bez dodataka. Osim od smokve prerađuju i višnje maraške, mandarine, šljive i dunje.
– U vrijeme kad smo mi počeli, a to je bilo 2004., bilo je mnogo teže, no ni danas se poljoprivrednik nema kad baviti administracijom. Zato su od velike pomoći zaposleni u Savjetodavnoj službi i zadarskoj
podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, oni nam izlaze u susret u svakoj situaciji, navodi Sandra Babac.
Ekološki način života je njezin životni stil, pa se i u poslu opredijelila upravo za eko proizvodnju od samog početka, no ona misli da je eko politika – deklarativna.
– Zelena agenda je koncept za urušavanje poljoprivredne proizvodnje, s jedne strane dobivamo potpore, s druge moramo raditi prema pravilima EU koja često ne idu Hrvatskoj na ruku. Posebno je to očito
u stočarstvu, ali i drugim granama eko proizvodnje, kaže Babac. Ta „zelena“ politika više radi na usklađivanju pravila s EU nego sa stvarnim uvjetima ekološke proizvodnje u Hrvatskoj.
Što se tiče poticaja općenito, na njih se ne bi smjelo gledati kao na prihode, a kad su u pitanju poljoprivredni poticaji, broj hektara ne bi trebao biti jedini parametar.
– Tu prije svega mislim da bi se povoljnim PDV-om na neke poljoprivredne proizvode moglo pomoći razvoju eko proizvodnje. Znamo i za slučajeve kad se ekološki proizvođači nemaju kome prodati proizvode jer velike tvrtke uvoze iste kulture upitne kvalitete, kao što je to npr. bio slučaj kod proizvodnje lješnjaka, gdje vlasnicima urod propada zbog uvoza i nekonkurentnih proizvoda. – ističe Babac. Kad spominjemo nekonkurentnost domaćih eko proizvoda tu dolazimo i do ključnog problema hrvatske eko poljoprivredne proizvodnje, prije svega, prerade.
– PDV od 25 posto je previsok, ja od 4 staklenke džema jednu zapravo moram izdvojiti za PDV, a zbog tako visokog PDV-a nisam cijenom konkurentna na polici. Ako smo već dio EU zašto se ne krene s nekim pozitivnim primjerima iz Europske unije, poput PDV-a u Francuskoj koji iznosi samo 5, 5 posto na ovu kategoriju proizvoda – pita se Babac.
Nižom stopom PDV-a bi i hrvatski eko proizvodi bili konkurentniji na domaćem, ali i europskom tržištu.
Sandra Babac je pokrenula i preko 10 godina organizirala Festival smokava u Zadru i okolici (dostupno na YouTube-u, link:), a proizvodi su dobili brojne domaće i strane nagrade za kvalitetu i dizajn. OPG Šinjorina Smokva ima vlastite nasade smokava i dunje, a od eko kooperanata nabavljaju ostalo voće. Prerada je sezonska i limitirana količinom, ne koriste sušeno, smrznuto ili poluprerađeno voće i vole reći da su najbolja zamjena voću kad ga nema na stablu, te najprirodniji jer imaju samo jedan sastojak – ekološko voće.
Pita se i zašto njezinih proizvoda nema u našim eko prodavaonicama:
– Zanimljivo je da naše proizvode ne možete naći u trgovinama koje se busaju u prsa ekološkim predznakom, mi jesmo zdrav, autohtoni gastro-suvenir ali smo, prije svega – ekološki proizvod. Ispada da takvim trgovinama nije na prvom mjestu ni kupac ni hrvatski proizvod već prihod s obzirom na to da mogu zaraditi više prodajući jeftinije strane proizvode. Nažalost, nemaju svijest o tomu koliko je bitno dati šansu lokalnom proizvodu premda se na njemu baš neće moći „na brzaka“ obogatiti. Ali eko Šinjorina pekmeze možete naći u delikatesnim trgovinama sirane Gligora i Veronika, ekskluzivnim suvenirnicama, te Kauflandu i regionalnoj polici nekoliko dalmatinskih Sparova., napominje Babac.
Sve ovo pišemo jer bi Vlada RH i resorno Ministarstvo trebali predstavljati domaću poljoprivrednu politiku i poljoprivrednike, pa bi i eko proizvodnja zaživjela u pravom smislu. Ovako potpora doista ostaje deklarativna, a zelena agenda tek dobra tema političkih govorancija.
Autorica: Ojdana Koharević Foto: PoslovniFM
Objavljeno 30. rujna 2024.
Projekt izrade serijala tekstova Ekološka proizvodnja – sjajne mogućnosti nerealiziranih prilika, autorice Ojdane Koharević, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.