Razvoj ekološke proizvodnje u Hrvatskoj podržava i Hrvatska poljoprivredna komora, krovna organizacija hrvatskih poljoprivrednika. Kakav je stav Komore o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj govori Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

– Poljoprivreda igra važnu ulogu u realizaciji europskog zelenog plana i postizanja ciljeva utvrđenih u strategiji ‘od polja do stola’ i strategiji za bioraznolikost. Hrvatska poljoprivredna komora već nekoliko godina izražava zabrinutost vezano za nove politike EU koje se odnose na poljoprivredu i propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve sa smanjenim proračunom za sector poljoprivrede i velikom uvoznom konkurencijom.

Na razini EU usvojene su brojne strategije koje su dio Zelenog sporazuma, a sve veći zahtjevi EK zabrinjavaju poljoprivrednike diljem Europe pa tako i naše poljoprivrednike koji su pod sve većim udarom nelojalne konkurencije. – napominje Jakopović tvrdeći kako je to tijekom korona krize došlo do izražaja kada su viškovi poljoprivrednih proizvoda s EU tržišta, zbog smanjenje potrošnje i pada turizma stigli po dampinškim cijenama na naše tržište, što je otežalo trženje proizvoda.

Prema planu spomenutih Strategija predviđeno je da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako plan i je da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja, korištenje do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU.

Međutim, stav država EU i Komore dosta se razlikuju:

-Za razliku od drugih EU zemalja mi u HPK stalno ističemo kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu. Možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), i to što smo GMO free zemlja, kao i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost i sve ono što EU želi postići. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.-ističe Jakopović.

Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i organski uzgojenim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša, te bez kemijskih sredstava.

Potrošači bi rado konzumirali hranu iz organskog uzgoja, ali uz uvjet da nije previše skupa. Zakon o poljoprivrednom zemljištu brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Organske farme u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje, a takva poljoprivreda troši manje inputa nego konvencionalna poljoprivreda.

Jakopović navodi kako poljoprivredni proizvođači koji se bave ozbiljnom intenzivnom proizvodnjom hrane, ekološku poljoprivredu često percipiraju kao način izvlačenja novca kroz razne potpore, od izravnih plaćanja koja imaju zelenu komponentu do mjera ruralnog razvoja, odnosno najznačajnijih IAKS mjera, glavne mjere kojom bi se trebala poticati organska proizvodnja, a time i proizvodnja ekoloških proizvoda.

-Iako Hrvatska ima povećanje ekološke poljoprivrede ipak moramo biti realni i priznati da rast ekoloških površina ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, posebice onih s dodanom vrijednošću, te da postoje brojne manipulacije koje idu na štetu pravoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura.

Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, organska poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU, ističe Jakopović.

Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj organske proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice, podsjeća Jakopović, sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije organske proizvodnje.

Između 2012. i 2022. udio ukupne organske površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara.

-U posljednjih nekoliko godina, tržište organskih proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije.

Ukupna maloprodaja organskih proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za organske proizvode, nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu. U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina, navodi Jakopović tvrdeći da je zabilježeno povećanje ekoloških površina od 5 posto u usporedbi s 2020. godinom.

Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal.

Ističe i što je cilj Europske unije: -Njihov cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija.

Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. 

– U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013. godinom veći je za 41,2%.-kaže Jakopović.

Nadajmo se da će se ovaj trend sljedećih godina nastaviti kako bi projekt ‘od polja do stola’ u cjelosti zaživjela i među ekološkim poljoprivrednicima, na zadovoljstvo proizvođača i kupaca.

Autor: Ojdana Koharević Foto: Image by svklimkin from Pixabay

Projekt izrade serijala tekstova Ekološka proizvodnja – sjajne mogućnosti nerealiziranih prilika, autorice Ojdane Koharević, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.

Objavljeno 17. studenoga 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.