Prijedlog Pravilnika o držanju pčela koji je nama pčelarima predstavljen je nakaradan, očito napravljen na brzinu. Bilo bi normalno da ga Hrvatski pčelarski savez spusti prema udrugama i da ga svaka pčelarska udruga prostudira te da se svi ti prijedlozi vrate Hrvatskom pčelarskom savezu na stol te na kraju naprave zajednički dokument koji bi išao prema Ministarstvu poljoprivrede. Na žalost to nije tako, zbog čega ima mnoštvo prigovora. Med je sladak, no teme o pčelarstvu i medarstvu su gorke, pčelari ne znaju što ih čeka s novim pravilnikom o držanju pčela, a po starom pravilniku ne mogu raditi, ustvrdio je u razgovoru za Poslovni FM Mirko Ljubičić, vlasnik OPG-a Ljubičić i predsjednik Saveza udruga pčelara Splitsko-dalmatinske županije.
U Poslovnom điru urednice Ojdane Koharević, Ljubičić pojašnjava kako, primjerice, u tom novom pravilniku imate odredbu: ‘Pčelarsko vozilo u trenutku prijevoza pčela mora imati pratnju’ , a nigdje nije definirano što znači pratnja.
– Ne. Apsolutno ne. Uopće nije definirano znači li to da ta pratnja mora biti još jedna osoba u vozilu, u kabini ili to znači da mora imati još jedno vozilo kao pratnju. Imate i odredbu da se moramo maknuti od turističkih mjesta … nabraja Ljubičić. Cjelovitu podcast emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
Na opasku voditeljice da veliki gradovi u svijetu, poput Pariza, Londona, u gradskim središtima dopuštaju uzgoj pčela, Ljubičić odgovara kako se ‘nama uvodi sistem ograničavanja držanja pčela, moramo biti udaljeni od urbanih područja’.
– Rekli ste i sami da se gradovi hvale da na poslovnim zgradama, vijećnicama drže pčelinjaci, Bijela kuća ima pčelinjak. Imam informaciju i da Volkswagen, Porsche, Lamborghini imaju svoje pčelinjake i radnicima su podijelili oko 450 do 500 kg meda, govori Ljubičić. Da, kod nas, u isto vrijeme, sve zapinje na zakonskoj regulativi pa su pčelari u svojevrsnoj pat – poziciji jer, ponavljam, nacionalni pčelarski Pravilnik stavljen je izvan snage, a novi Pravilnik nije donesen.
Vrlo kritički Ljubičić govori i o krovnoj orgranizaciji, Hrvatskom pčelarskom savezu, u kojem su se, po njegovoj tvrdnji, četvero zaposlenika ‘utaborilo na plaće’.
– Hrvatski pčelarski savez je star 140 godina, ali je neprepoznatljiva organizacija. Imamo situaciju da su predsjednici radili po svome, nitko ih nije ništa pitao, zadnjih 4 godina smo počeli pitati o trošenju sredstava, ‘milijun e-mailova’ je otišlo s tim pitanjima, ali odgovora iz Saveza nema.
Iako Splitsko dalmatinska županija nema najviše košnica, ali ima oko 1100 pčelara, njihovi pčelari nisu zastupljeni u upravljačkim tijelima Saveza.
– Nakon što sam kao predstavnik Splitsko dalmatinske županije ušao u Upravni odbor, Savez je imao 6-7 povjerenstava sa 40-ak predstavnika, ali niti jednog predstavnika Splitsko-dalmatinske županije. Zatražio sam podatke o broju članova, od 700 do 800 članova i najbrojniji smo u Hrvatskom pčelarskom savezu, no u tijelima Saveza nas naprosto nema, kaže Ljubičić.
– Nitko od naših pčelara, pa ni ja, nismo protiv Saveza, Savez nam treba – mi smo protiv ovakvog načina rada. Ako nešto ne znaju, mogu nas pozvati i pitati. Primjerice, Međunarodni pčelarski sajam ‘Dalmatina’ u Splitu, kojega organiziramo u studenom, raste s brojem predavača, izlagača i posjetitelja, koje Savez ne podržava, tvrdi Ljubičić. Napominje kako je ‘Dalmatina’ najjači pčelarski sajam u Hrvatskoj, blizu su mu sajmovi u Gudovcu i Topuskom, a apsurdno je, kaže, i da državne manifestacije pčelara – nema.
Unatoč neizvjesnoj budućnosti, Ljubičić unosi i tračak vedrine napominjući veliku podršku Splitsko-dalmatinske županije, od župana do svih djelatnika jer bez njih bi bilo teže pčelarima, kako u svakodnevnom radu tako i u organizaciji i prezentaciji na popularnom Međunarodnom pčelarskom sajmu ‘Dalmatina’.
Autorica: Ojdana Koharević
Objavljeno 27. siječnja 2023. Sva prava pridržava PoslovniFM.