Imat ćemo puno direktora, a nećemo imati radnika. Tako u jednoj rečenici trenutno, a i buduće stanje u poduzetništvu opisuje u razgovoru za PoslovniFM Dijana Purišić, vlasnica Krojačkog obrta Lara u Splitu.
-Nekada je krojač bilo cijenjeno zanimanje, kako od djece koja su to upisivala, tako i od onih koji su kupovali, znači bilo je tržišta i potrebe. Danas su na tržištu gomile proizvoda koji su istisnuli šivanu odjeću pa tako i krojačko zanimanje, zbog čega danas nema puno interesa za šivanje. Na žalost djecu smo učili da je obrtništvo teško, da se mora puno raditi, da je važno upisati i završiti fakultet, pa nam djeca upisuju gimnazije… Zato nam obrtništvo pati i mi u dogledno vrijeme nećemo imati onoga tko će ovo naslijediti, krajnje je vrijeme da napravimo nešto i počnemo odgajati djecu da biraju ovakva zanimanja, ocijenila je Purišić u Poslovnom điru, podcastu kojeg uređuje i vodi Ojdana Koharević.
– Moramo biti dostupni učenicima već u 7. i 8.razredu, uputiti ih da nije sve u gimnazijama, da se ta zanimanja traže…. Jedan dio obrtnika je otišao u inozemstvo raditi, no ja sam za to da ostanemo tu, jer ako odemo tko će graditi ovu državu, upitala je sve nas jedna od rijetkih krojačica u Splitu. Cjelovit podcast poslušajte u nastavku na Spotify ili Mixcloud platformi ili preuzmite za kasnije slušanje.
Je li dio odgovornosti u školskom sustavu koji ne prepoznaje koja su zanimanja manje popularna, upitala je voditeljica.
– Potreban je veći angažman Ministarstva znanosti i obrazovanja na promociji zanimanja, a obrtnicima dati podršku da ta znanje prenese na učenike. To bi trebalo učiniti dok smo mi živi, dok nas još ima, da to znanje ne odumre s nama, jer kad umre jedno zanimanje povratka više nema. Ljudi prepoznaju, i to sve više, vrijednost ručnog rada, i znaju da to traje godinama, sa sjetom će Purišić.
– Mi u Udruženju obrtnika se trudimo educirati djecu, no trebamo educirati i roditelje. Puno roditelja nije za to da djeca teško rade, svi bi radili neki ležerniji posao u kancelarijama. Bojim se da ćemo ostati bez radnika. Na razini države treba veća podrška, moramo imati bolju podršku državnih institucija, resornog ministarstva… svi se više moramo potruditi kako bi imali svoje, domaće ljude u ovom poslu, a ne da uvozimo radnu snagu sve više i više, kaže Dijana Purišić.
S obzirom da je nedavno izabrana i u Nadzorni odbor Udruženja obrtnika Split, urednica i voditeljica je upitala što će konkretno učiniti za spas ove branše.
– Treba izaći među ljude, približiti im ovo zanimanje, a u medijima eksponirati obrtnička zanimanja, dati mladima da rade i misle svojom glavom i ostanu tu. Mi ćemo dati sve od sebe da im pomognemo, a isto očekujemo i od naše države. Jedan dio obrtništva nije u sustavu PDV-a, no za ostale bi poreze trebalo smanjiti kako bi i tako pomogli poduzetništva. Nadam se da će stati uz nas jer smo mi važan stup društva, ocijenila je Purišić.
Preostali krojački obrti suočavaju se poput ostalih branši s radom na crno, a to su u ovoj grani obrtništva, brojne radionice za popravke u kojima se ne izdaju računi. Tome bi, smatra sugovornica trebalo stati na kraj, jer takvi kvazi ‘obrti’ najčešće ne plaćaju niti dio poreza i doprinosa, poput krojačkih obrta.
Krojačka branša se teško bori s novim zakonima tržišta, nelojalnom konkurencijom, manjkom mlade rdane snage, no na kraju razgovora sugovornica je orkrila kako ni metraža za šivanje nije više kvalitetna kao nekada, pa se često iz škrinja izvuku materijali iz 70-tih, 80-tih….
– Nekada su materijali bili prirodniji, kvalitetniji, danas je sve kemijski proizvedeno, umjetno. Prije je to bio pravi pamuk, viskoza, vuna, bio je štof za poželjeti. Danas je teško naći čisti pamuk, možete naći samo lancune (plahte op.a.), ali da ćete za košulju naći čisti pomuk, to već ima 20 posto dodataka da je lakše peglati, održavati, jer nam i ritam života danas ne dopušta da imamo vremena za peglanje, uz gorki će smiješak reći Purišić.
Na kraju se nada da će u nekom novom gostovanju na prvom poslovnom radiju PoslovniFM biti boljih vijesti za naše obrtništvo, u kojem važno mjesto ima i krojački zanat.
Autorica: Ojdana Koharević Foto: Redakcija PoslovniFM
Objavljeno 16. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.