Uspjeha preko noći nema, a uvijek treba probati. Puno se priča o idejama, ali se ne pokušava, pri čemu su iskustva nevjerojatna. Svim poljoprivrednicima preporučujem transformaciju i potrebnu digitalizaciju jer područje je ogromno. Hrvatska je trenutno na nekih 5 do 7 % digitalizacije, Amerika na 36 posto, a EU je u prosjeku negdje između 15 i 20 digitalizacije, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Matija Žulj, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke AGRIVI, specijalizirane AgTech kompanije.
Matija Žulj bavi se digitalnim rješenjima za poljoprivredu, posvećen rješavanju globalnog problema s hranom. Agrivi, kojeg je osnovao, pomaže tvrtkama Fortune 500 širom svijeta da proizvode hranjivu, zdravu i održivo uzgojenu hranu digitaliziranjem njihovih lanaca za proizvodnju usjeva i opskrbe poljoprivredom.
Najnoviji proizvod je AI platforma Gradski savjetnik, kojemu je cilj motivacija za povećanjem broja poljoprivrednika, s obzirom na to da njihov broj po lokalnim jedinicama opada u zemljama u razvoju, uključujući i Hrvatsku.
– Godine 2003. bilo je 16 milijuna proizvođača u Europi, 2020. je palo na 9 milijuna, a do 2040. predviđa se pad na samo 3,9 milijuna. Nismo ni svjesni toga, a mi smo prepoznali da su gradovi važan faktor za lokalno okruženje gdje poljoprivrednici mogu bolje uspijevati. Naše rješenje digitalnog agronomskog savjetnika je lako za primjenu, jer omogućava poljoprivrednicima putem whatsapp-a, vibera… pristup znanju, savjetima, dobivanje svih važnih informacija i rješenja. Primjerice, kako se riješiti pljesni na jabuci? Ili, kakve mjere ima pojedini grad za poljoprivrednike. Mogu dobiti i podatke o županijskim mjerama i natječajima. Dakle, od agronomskih do administrativnih informacija, pojasnio je Žulj u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom podcasta Ritam posla.
– Projekt se razvija, od ožujka ove godine su ušla prva četiri grada – Ludbreg, Kutina, Đakovo i Novska, a uskoro slijedi još jedan novi niz gradova. Projekt se uglavnom lijepo razvija te osim s gradovima savjetnik smo proširili i na cijeli lanac u poljoprivredi te smo kroz tvrtku KWS, proizvođača sjemena lansirali projekt u pet zemalja, osim u Hrvatskoj, u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji, naglasio je Žulj. Cjelovit, vrlo informativan, analitičan i zanimljiv razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
– A izvan zemlje već je poznat projekt Upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Tu smo prepoznatljivi i radimo s velikim proizvođačima. Primjerice, s najvećim proizvođačem bobičastog voća u svijetu i koji kontrolira trećinu američkog tržišta, Driscoll’s, radimo u 8 zemalja, ili s najpoznatijim proizvođačem začina McCormik, čijim se plantažama u Maleziji upravlja Agrivijem. Sauza tekila također koristi naša rješenja na plantažama u Meksiku, nabraja Žulj svjetsku primjenu hrvatskog softvera. U podcastu detaljnije objašnjava i kako izgleda to upravljanje na primjeru jednog polja u jednoj godini.
Na domaćem tržištu imamo kontinuirani rast, no 90 posto poslovanja odnosi se na poslovanje izvan zemlje, odgovara Žulj na urendničin upit.
– Kroz naše rješenje uštede su velike. Neki imaju uštede od 20-30 posto na korištenju inputa, ali i povećanju prinosa od 10-20 posto. Zanimljiva je priča iz Barbadosa o šećernoj trsci, gdje je preko 1000 poljoprivrednika u kooperativi podiglo za 13 % prinos u prvoj godini, što je povećanje više nego dvostruko u odnosu na njihov profit.. kao da vas netko pita koliko je ostalo u džepu i odgovorite dvostruko više u godinu dana, pojašnjava slikovito Žulj.
– Kod nas je problem što je puno malih, ali kada bi se tako dogovorili i udružili, kao što je slučaj u Barbadosu, bilo bi učinkovitije, uvjeren je.
Mlade, nove generacije ne preferiraju poljoprivredu, jer imaju druge niše koje su manje riskantne, profitabilnije i ne zahtijevaju toliko rada. Trenutno je u poljoprivredi upravo zato jako velik naglasak na digitalizaciji i na automatizaciji.
– Nitko ne može od nas sam napraviti čudo jer jako kompleksan sustav, zato sve više i više imamo partnerstvo s drugim tvrtkama iz lanca vrijednosti u poljoprivredi, kaže Žulj.
Agrivi ima još neka rješenja.. Primjerice, rješenje za sljedivost pa u nekim supermarketima uz proizvod se nalazi QR kod koji se može skenirati te vidjeti tko je proizvođač, je li zadovoljio standarde kvalitete, kako je to proizvedeno, s kojih točno lokacija polja, zaključio je razgovor za PoslovniFM Matija Žulj.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 21. svibnja 2024. Sva prava pridržana PoslovnIFM