ZAGREB, 4. srpnja 2019. (HANFA) – Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) predstavilo je danas publikaciju „Makroprudencijalni skener rizika“ putem koje će HANFA svakog kvartala, identificirati, procjenjivati i pratiti sistemske rizike u sektoru financijskih usluga.
„Cilj publikacije je dati uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika s ciljem poduzimanja pravovremenih mjera kako bi se spriječila i na vrijeme zaustavila opasnost od potencijalnog narušavanja stabilnosti financijskog sustava.“ – uvodno je pojasnio razloge pokretanja i objavljivanja publikacije tijekom današnjeg druženja s predstavnicima medija, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman.
Sve veći značaj i porast udjela nebankarskog dijela financijskog sustava, uz ponudu sve složenijih proizvoda, isprepletenost ulaganja, globalne utjecaje i promjene ponašanja potrošača zahtijevaju pozorno praćenje rizika te jasno adresiranje ranjivosti sustava, u cilju prevencije i očuvanja ukupne financijske stabilnosti.
Početak 2019. donio je nastavak oporavka hrvatske ekonomije, što je uz višegodišnju fiskalnu konsolidaciju i određene pomake u provođenju strukturnih reformi, doprinijelo daljnjem smanjenju makroekonomskih ranjivosti te rezultiralo izlaskom Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža pri Europskoj komisiji te vraćanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Povoljna makroekonomska kretanja povoljno su se odrazila na cijene domaćih obveznica kao i još uvijek uspavano domaće tržište kapitala. Početkom 2019. godine Zagrebačku burzu zahvatio je blagi pozitivan sentiment kao posljedica objava dobrih poslovnih rezultata vodećih poduzeća na Zagrebačkoj burzi te prelijevanja pozitivnih kretanja s globalnih dioničkih tržišta.
„U našoj publikaciji promatrani su glavni sistemski rizici u sektoru pružatelja financijskih usluga. Iako višegodišnji trend poboljšanja makroekonomskih fundamenata pozitivno utječe na smanjenje rizika imovine kojom ovaj sektor upravlja, ipak su utvrđene određene ranjivosti poput koncentracije ulaganja u hrvatske dužničke vrijednosne papire, pritisci na profitabilnost pružatelja usluga, niska likvidnost tržišta kapitala i rizik međupovezanosti na malom domaćem tržištu. Dodatno, zbog sada značajno nižih kamatnih stopa javljaju se novi rizici, ponajviše rizici vezani uz potragu za prinosima. Ipak, u ovom trenutku, sve to ne predstavlja posebno negativan utjecaj na ukupnu financijsku stabilnost.“ – pojasnio je tom prilikom član Upravnog vijeća HANFA-e, Tomislav Ridzak.
Od globalnih rizika na koje treba obratiti pozornost tu su potencijalne eskalacije trgovinskih napetosti, usporavanje globalnog gospodarstva, Brexit bez dogovora, a sve više pozornosti treba obraćati i na kibernetičke i druge rizike.
Završena javna rasprava o potencijalnoj zabrani trgovanja binarnim opcijama i CFD-ovima*
Nastavno na nedavno objavljeno upozorenje HANFA-e kojim se poziva na poseban oprez prilikom trgovanja složenim financijskim instrumentima – binarnim opcijama i CFD-ovima (ugovori za razlike) HANFA je tijekom lipnja provela javnu raspravu o potencijalnoj trajnoj zabrani trgovanja tim financijskim instrumentima na području Hrvatske. Prikupljeni podaci su u fazi obrade i analize, nakon čega će se pristupiti daljnjim koracima.
Na razini cijele Europske unije, prema odluci Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), na snazi je privremena zabrana trgovanja binarnim opcijama za male ulagatelje, a ograničena je, odnosno zabranjena, i prodaja određenih CFD-ova rizičnijih karakteristika. Navedene su mjere ESMA-e privremenog karaktera i njihova je primjena već nekoliko puta produljivana, do 1. srpnja za binarne opcije te do 1. kolovoza za CFD-ove. HANFA je u cilju zaštite hrvatskih građana analizira mogućnost donošenja mjera trajnog karaktera i za binarne opcije i za CFD-ove, a primjenjivale bi se na sva investicijska društva i kreditne institucije koje naveden proizvode promoviraju, distribuiraju ili prodaju u RH te na sva investicijska društva iz drugih članica EU koje pružaju takve usluge u RH, bilo putem podružnice ili prekogranično izravnim pružanjem usluga.
Unatrag nekoliko godina europsko tržište preplavljeno je praksom promoviranja, distribucije i prodaje CFD-ova malim ulagateljima. S obzirom na to da su CFD-ovi po svojoj prirodni rizični i kompleksni proizvodi kojima se često truje špekulativno, analize koje je proveo niz nacionalnih nadležnih tijela u EU pokazale su da postoji sveopća zabrinutost oko velikog broja malih ulagatelja koji trguju navedenim proizvodima i oko značajnog gubitka sredstava koje prilikom trgovanja gube, a riječ je o 74 do 89 posto ulagatelja u CFD-ove na području EU . Tu zabrinutost povećavaju i brojne pritužbe malih ulagatelja koje su ostvarili značajan gubitak trgujući CFD-ovima.
Navedene mjere posljedica su značajne zabrinutosti vezano za zaštitu ulagatelja tj. nerazumijevanje karakteristika tih proizvoda, potencijalni gubitak novčanih sredstava, nedozvoljen način prodaje koji često puta uključuje nagovaranje na trgovanje, obećavanje visoke zarade i slično, a što je posebno izraženo u prekograničnom trgovanju.
S obzirom da se očekuje da će veliki broj država članica EU ograničiti/zabraniti prodaju takvih financijskih instrumenata na svom području to bi moglo rezultirati povećanjem ponude i prodaje u zemljama koje nisu donijele takve mjere, a što bi uključilo i Hrvatsku te je HANFA stoga odlučila preventivno djelovati u cilju zaštite hrvatskih građana.
Uskoro usvajanje novog Kodeksa korporativnog upravljanja
U cilju poboljšanja korporativnog upravljanja HANFA je već osmu godinu za redom izradila Godišnji izvještaj o korporativnom upravljanju koji prikazuje razinu korporativnog upravljanja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište RH. Korišteni su podaci prikupljeni od izdavatelja, SKDD-a, Zagrebačke burze i iz sudskog registra.
Korporativno upravljanje na području Europske unije i ostalih zemalja u regiji i svijetu usmjereno je na povećanje odgovornosti relevantnih osoba unutar društva te jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole, kao i povećanje zahtjeva transparentnosti poslovanja prema dioničarima i ulagateljima.
Dobro korporativno upravljanje je postupanja u skladu sa zakonima i propisima te ono zahtijeva predanost svih dionika (uprave, nadzornog odbora, rukovoditelja, dioničara) za djelovanje izdavatelja u skladu s najvišim etičkim standardima i standardima dobroga korporativnog upravljanja.
S obzirom na sve navedeno pokazala se potreba za porastom kvalitete korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, pa je zajedničkom suradnjom HANFA-e i Zagrebačke burze pripremljen prijedlog novog Kodeksa korporativnog upravljanja koji je krajem svibnja bio na javnoj raspravi. Njegovoj izradi se pristupilo s ciljem osuvremenjivanja kodeksa donesenog još 2007. godine te posljednji put ažuriranog 2010. godine. Postojeće smjernice bit će osuvremenjene te će biti dodana najnovija i najbolja iskustva iz europske i svjetske prakse. Samo neke od predloženih novosti su:
- usvajanje i objavljivanje tzv. Pravilnika ponašanja koji će se odnositi na članove uprava i nadzornih odbora, ali i na ostale zaposlenike
- uprave i nadzorni odbori morat će se sastojati od stručnjaka različitih profila
- nadzorni odbor društva morat će odrediti ciljani postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji je potrebno dosegnuti u sljedećih pet godina
- sva društva morat će odrediti osobu koja će izvršavati funkciju tajnika društva
- uprave će morati poštovati minimalan rok držanja vrijednosnih papira koje su dobili kao nagradu/bonus te ih neće moći odmah prodavati
- nagrade članovima nadzornih odbora neće moći uključivati varijabilne elemente ili druge elemente povezane s uspješnošću poslovanja
- uspostavljanje mehanizma za komunikaciju s manjinskim dioničarima i ključnim sudionicima
- društva će morati objavljivati politike na temu društveno odgovornog poslovanja, uključujući ne samo ekološke aspekte, nego i područje ljudskih prava, antikorupcije i dr.
Usvajanje Kodeksa bit će provedeno nakon analize i implementacije prijedloga dobivenih na javnoj raspravi koja je završila krajem svibnja 2019.