Svi suvlasnici moraju biti svjesni da im je zajednička odgovornost održavanje i unaprjeđenje svoje zgrade, jer to vodi većoj vrijednosti njihovih nekretnina
Stambeni fond u Hrvatskoj je star.
Za ostvarenje ciljeva, plan predviđa implementaciju 15 mjera kroz četiri ključne poluge: financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku.
Kupoprodaja nekretnina čini 14 posto BDP-a, od kojih 30 posto čini kupoprodaja stanova.
Voditelj obrade podataka nije predstavnik suvlasnika, nego su svi suvlasnici stambene zgrade, oni koji su svojim novcem platili videonadzor.
Suvlasnici će malo više morati biti angažirani oko donošenja odluka.
Žalosno je što je riječ o velikom broju ljudi koji su nezainteresirani. Ali, ne smijemo posustati.
U Hrvatskoj nismo jedini, sve države imaju problem s priuštivosti nekretnina.
U novoj direktivi spominje se jedan novi pojam – MEPS. Riječ je o minimalnim standardima energetskih svojstava.
Jedno od rješenja bila bi izrada seizmičkog certifikata za sve zgrade.
Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti suvlasnici i zgrade koji razmišljaju što će biti za 10-15 godina.
Trebamo „hrvatski Strabag“.
Naš sustav gospodarenja otpadom je nesustavan zato jer se ne razmišlja u pravcu detektiranja i rješavanja problema
Mislim da smo svi naletjeli na jedan veliki problem, a to su kapaciteti koje Hrvatska ima za obnovu.
Trenutno stanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj zapravo dosta loše, ali nismo jedini u takvoj situaciji. Slično je i u drugim europskim državama, ovisi na kojoj razini se gleda.
Većina kupoprodaja na tržištu nekretnina lani se odnosila na stanove i apartmane te poljoprivredno zemljište – više od 50 posto svih kupoprodaja.
Hrvatska ima najveći udio privatnog vlasaništva nad kućom i stanom, a time se država zapravo ne zna nositi.
Održivost otoka je jedna dobra priča koja u teoriji jako dobro zvuči, a u praksi je vrlo teško izvediva pogotovo kada govorimo o hrvatskom otocima.
Dokle god postoje subvencije, nitko se neće okrenuti niti jednom drugom modelu
Na razini Hrvatske ušteda koje je postignuta samo zbog mjerenja potrošnje je između četiri i pet posto.
Zašto POS programi nisu masovniji? Postoji jedan ‘detalj’ u samome konceptu zakona, a to je da je POS zamišljen da funkcionira u uskoj suradnji s lokalnom upravom.
Nas na FER-u, iskreno, nitko ništa ne pita.
Projekti održivosti i samoodrživosti te obnovljivi izvori energije skup su sport, ali se mora ići tim smjerom, ocijenio je Mandić.
Njegov zadatak je olakšati i poboljšati život suvlasnicima i stanarima zgrade kroz menadžiranje, možda je to najbolja riječ, prihoda i rashoda te projektnog vođenja stambene zgrade.
Milijarde ulažemo u energetsku obnovu da bi nakon toga, doslovno, bacali lovu u vjetar otvarajući prozore.
Samo za grad Zagreb je procjena o 42 milijarde kuna vrijednosti obnove
Cijena električne energije se formira na osnovu proizvodnje iz najskuplje tehnologije. A to je u ovome trenutku prirodni plin. Dakle, električna energija proizvedena iz vjetra i vode sada se formira temeljem električne energije proizvedene iz fosilnih goriva
Cijela procedura oko EU fondova mora biti brža i efikasnija.
Do sada je propušteno puno prilika u urbanističkome smislu. Dopustila se gradnja svega i svačega posvuda.
Proračun Fonda za javne pozive i natječaje ove godine je 830 milijuna kuna.
U Hrvatskoj imamo problem s koordinacijom, ne samo u energetskom sektoru nego i u ostalim područjima.
Zato je ključno razmišljati i planirati kako ćemo odraditi tu energetsku tranziciju na razini svih gradova u RH
Kroz Nacionalni program obnove i oporavka (NPOO) ide projekt čija je ideja da se revidiraju sve kulturno povijesne cjeline, da se kroz urbanizam i vrlo jasne smjernice otpusti dio zgrada koje možda ni ne zaslužuju biti unutar kulturno povijesne cjeline, odnosno selili bismo ih u takozvanu kontaktnu zonu.
GSKG je prijavio 2.425 stambenih zgrada za povrat uloženih sredstava za obnovu nekonstruktivnih dijelova. Dakle, zgradama smo ‘vratili’ preko 68 milijuna kuna.
Dobrosusjedski kvalitetan odnos dovodi i do kvalitetnog odnosa u održavanju zgrada.
U zadnjem krugu odobrena su 4.642 zahtjeva za APN kreditima
Ne možemo više graditi tradicionalno i na taj način više ne možemo pristupati okolišu. Kad…
Jedan od najvećih problema u upravljanju zgradama vidi u neslaganju suvlasnika.