Hrvatska ima najveći udio privatnog vlasaništva nad kućom i stanom, a time se država zapravo ne zna nositi.
Održivost otoka je jedna dobra priča koja u teoriji jako dobro zvuči, a u praksi je vrlo teško izvediva pogotovo kada govorimo o hrvatskom otocima.
Dokle god postoje subvencije, nitko se neće okrenuti niti jednom drugom modelu
Na razini Hrvatske ušteda koje je postignuta samo zbog mjerenja potrošnje je između četiri i pet posto.
Mislim da smo svi naletjeli na jedan veliki problem, a to su kapaciteti koje Hrvatska ima za obnovu.
Zašto POS programi nisu masovniji? Postoji jedan ‘detalj’ u samome konceptu zakona, a to je da je POS zamišljen da funkcionira u uskoj suradnji s lokalnom upravom.
Nas na FER-u, iskreno, nitko ništa ne pita.
Projekti održivosti i samoodrživosti te obnovljivi izvori energije skup su sport, ali se mora ići tim smjerom, ocijenio je Mandić.
Njegov zadatak je olakšati i poboljšati život suvlasnicima i stanarima zgrade kroz menadžiranje, možda je to najbolja riječ, prihoda i rashoda te projektnog vođenja stambene zgrade.
Milijarde ulažemo u energetsku obnovu da bi nakon toga, doslovno, bacali lovu u vjetar otvarajući prozore.
Samo za grad Zagreb je procjena o 42 milijarde kuna vrijednosti obnove
Cijena električne energije se formira na osnovu proizvodnje iz najskuplje tehnologije. A to je u ovome trenutku prirodni plin. Dakle, električna energija proizvedena iz vjetra i vode sada se formira temeljem električne energije proizvedene iz fosilnih goriva
Cijela procedura oko EU fondova mora biti brža i efikasnija.
Do sada je propušteno puno prilika u urbanističkome smislu. Dopustila se gradnja svega i svačega posvuda.
Proračun Fonda za javne pozive i natječaje ove godine je 830 milijuna kuna.
U Hrvatskoj imamo problem s koordinacijom, ne samo u energetskom sektoru nego i u ostalim područjima.
Zato je ključno razmišljati i planirati kako ćemo odraditi tu energetsku tranziciju na razini svih gradova u RH
Kroz Nacionalni program obnove i oporavka (NPOO) ide projekt čija je ideja da se revidiraju sve kulturno povijesne cjeline, da se kroz urbanizam i vrlo jasne smjernice otpusti dio zgrada koje možda ni ne zaslužuju biti unutar kulturno povijesne cjeline, odnosno selili bismo ih u takozvanu kontaktnu zonu.
GSKG je prijavio 2.425 stambenih zgrada za povrat uloženih sredstava za obnovu nekonstruktivnih dijelova. Dakle, zgradama smo ‘vratili’ preko 68 milijuna kuna.
Dobrosusjedski kvalitetan odnos dovodi i do kvalitetnog odnosa u održavanju zgrada.
U zadnjem krugu odobrena su 4.642 zahtjeva za APN kreditima
Ne možemo više graditi tradicionalno i na taj način više ne možemo pristupati okolišu. Kad…
Jedan od najvećih problema u upravljanju zgradama vidi u neslaganju suvlasnika.