Čak trećina proizvedene hrane u svijetu, po procjenama, se baci ili izgubi, a u Hrvatskoj je to više od 70 kilograma hrane po stanovniku godišnje. Što manje otpada od hrane ili kako ga iskoristiti sve više je postala važna tema, ne samo globalna nego sve više i lokalna, s primjenjivim savjetima u kućanstvima, institucijama, restoranima, riječju društvu.
U novoj epizodi podcasta Ritam posla na prvom poslovnom radiju PoslovniFM razgovaramo o jednoj od najvećih globalnih tema – bacanju hrane, s naglaskom koliko je bitno da svatko krene od sebe, koliko je bitna edukacija, što znači zero food waste. Gosti su Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i BiH te poznati chef Mario Mandarić, ambasador inicijative Biraj zeleno.
– Nestle je postavio ambiciozan cilj – do 2030. prepoloviti gubitke u procesu proizvodnje i smanjivati otpad od hrane. Tvrtka je već sada smanjila uništavanje hrane za čak 60 % zahvaljujući donacijama i dobroj internoj organizaciji, istaknula je Helena. Pojašnjava da u Hrvatskoj nemaju proizvodni pogon, ali su odlučili raditi itekako konkretne stvari vezane za smanjenje otpada od hrane – jedan segment je vezan za doniranje hrane, a drugi segment na inicijativu Biraj zeleno.
– Imali smo veliki izazov kako se interno organizirati za dobro funkcioniranje sustava. Morali smo uskladiti ljude koji planiraju zalihe i koji upravljaju zalihom, uskladiti logistiku koja u konačnici onda donirane proizvode mora dostaviti. Morali smo uskladiti sebe, upravo naš segment korporativnih poslova koji spona između kompanije i primatelja donacije i naravno, morali smo naći partnere koji preuzimaju tu hranu koju mogu prihvatiti i donirati doslovno do krajnjih korisnika. Govorimo o djelovanju kompanije na 11 tržišta Južne i jugoistočne Europe, s gotovo 7 600 zaposlenika. Izazovno je, ali smo ponosni što smo uspostavom internog sustava brze donacije hrane, dovoljno prije isteka roka, uspjeli smanjiti uništenje hrane za čak 60 posto, s ponosom će reći Radić Bosanac. Dodaje da na svakom tržištu imaju jednog partnera, primatelja donacije te da se, po internim procedurama, ne smije donirati roba koja ima rok trajanja kraći od mjesec dana, što pak znači brzo reagiranje i efikasnost svih uključenih u projekt.
Otpad od hrane je ekološki izazov koji pogađa cijelo društvo. Ambasador inicijative Biraj zeleno, u sklopu koje se održava niz edukacija i radionice, je poznati chef Mario Mandarić, koji spremno svoje iskustvo prenosi na ovaj projekt.
Chef koji od ostataka stvara vrhunska jela
Chef Mandarić svojim je projektima zero food waste večera i iskustvom iz Engleske pokazao kako se i od namirnica koje bismo inače bacili može stvoriti nezaboravno gastronomsko iskustvo. Ispričao je i kako je sve krenulo 2018. kad su i chefovi londonskih restorana pitali za hranu koja bi im završila u otpada i od nje počeli spravljati sedmoslijedne večere.
– Najviše me veseli kad gost shvati da jede nešto što je moglo završiti u smeću, a zapravo je pretvoreno u vrhunsko jelo. To mijenja percepciju hrane, ispričao je Mandarić.
– Kada sam se vratio godinu poslije u Hrvatsku bio sam pionir takvih jelovnika. I zato sam se uključio u projekt Nestlea Biraj zeleno, koji se poklapa s mojim načelima vezanima za otpad.
– Uvijek govorim ljudima da krenu financijski razmišljati o onome što se baca, jer to može biti najveći poticaj za promišljeno kupovanje, odnosno razmišljanje o količinama koje se kupuju, a u konačnici, što manje otpada dobro je i za okoliš, kaže Mandarić.
Dodaje kako je edukacija ključna, pogotovo kod mladih.
– Kuhanje od ostataka nije znak siromaštva nego kreativnosti i poštovanja prema hrani. Danas i Michelin nagrađuje održivost, što pokazuje da je trend postao standard, naglašava.
Kod nas, kaže, ostaci hrane ne mogu se donirati, jer zakon nije uređen, pa stoga apelira na hrvatsku Vladi i zakonodavce da se ta regulativa promjeni. Jer velik dio ostataka hrane mogao bi se iskoristiti u pučkim kuhinjama, kao što je slučaj u Engleskoj, gdje nakon završene smjene sve namirnice koje se nisu iskoristile se mogu odnijeti pučkim kuhinjama.
– Ako platim neku namirnicu, dala sam svoj novac koji sam zaradila, a onda ako tu namirnicu bacim u smeće, bacila sam i novce u smeće. Naravno, tu je i problem utjecaja na okoliš, ali i moralni aspekt, zna li se koliko djece po svijetu gladuje, nadodaje Helena i nabraja što je sve napravljeno u šest godina od pokretanja inicijative, koja je na početku bila više fokusirana na edukativnu digitalnu kampanju usmjerenu građanima.
– Već druge godine projekt se proširio i na stvarni svijet, pa smo u studenskoj menzi od ostataka hrane, koji bi inače bili i bačeni, napravili dvije vrsta obroka za studente, jedan vegetarijanski i jedan mesni meni te se na taj način spasilo otprilike 90 kg hrane, koje bi, da nije iskorišteno, završilo u smeću. Godinu dana kasnije smo proširili priču i organizirali besplatne radionice kuhanja po zero food west principu za građane, ali i kuhari su građane učili kako od nekakvih ostataka koje bismo možda inače bacili, napraviti neki obrok. Inicijativa se razvijala, rasla je tijekom godina i onda smo u četvrtoj, petoj godini se povezali s Centrom za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu i odlučili napraviti nekoliko stvari, s puno entuzijazma govori Radić Bosanac.
Pojašnjava da su osigurali sredstva za obnovu njihovog kulinarskog kabineta koji je stradao u potresu, što je jako bitno jer se u tom kabinetu djeca sa slušnim ili komunikacijskim poteškoćama školuju za zanimanje kuhara. Mario je pritom odradio i radionice za učenike završnih razreda u Slavi Raškaj.
I tu nismo stali, uglas će Radić Bosanac i Mandarić. Suradnja je proširena s podrškom izgradnje edukacijsko-rehabilitacijskog vrta u dvorištu Centra, gdje korisnici i učenici uzgajaju voće, povrće i jestivo bilje i na taj način uče o tom cijelom procesu kako hrana nastaje, kako ju moramo uzgajati, voće i povrće koristiti u svom praktikumu…
Mario dodaje da mu je suradnja s djecom iz Centra Slava Raškaj predivno iskustvo i jedna od najpozitivnijih stvari koje je napravio, jer su djeca bila izuzetno sretna zbog vrta, interaktivnog učenja…
Nova aktivnost je edukacija na tržnici Dolac, koja će se temeljiti na pojašnjenju razlike između ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’. Gosti naglašavaju kako čak 10 % otpada u kućanstvima u Hrvatskoj nastaje upravo zato što ljudi ne razumiju razliku između jednog i drugog natpisa.
Edukacija i osviješteni potrošači
Na pitanje koliko je teško promijeniti navike građana, Radić Bosanac odgovara da promjene idu postupno, ali su vidljive. Sve više ljudi pita kako mogu smanjiti bacanje hrane, a edukacije u školama pokazuju odlične rezultate. Djeca prenose znanje roditeljima, i to je lančana reakcija, naglašava.
Mandarić se slaže i napominje: Kada ljudi jednom vide koliko se može napraviti od ostataka povrća, kruha ili voća, počnu razmišljati drugačije. Ne bacaju više tako lako.
Osvrnuo se i na održivost – Michelin daje zelene zvjezdice za restorane koji ‘guraju’ održivost, tako da je nekako cool danas bit održiv, dodaje.
– Mislim da je to odlična stvar i za restorane, za goste restorana, ali u konačnici i za trošak, jer cijene namirnica su skočile u nebo. A dodatno iziskuje i kreativnost, iskreno će chef Mandarić.
Nestle je i potpisnik dobrovoljnog sporazuma pri Ministarstvu poljoprivrede, zajedno s još tridesetak kompanija, nevladinih organizacija i udruženja, a uključeni su i fakulteti, gdje su se obvezali u 5 godina smanjiti otpad od hrane za 30 posto.
– Važno je planirati kupnju, koristiti namirnice do kraja i biti kreativan u kuhinji. To su mali koraci koji čine veliku razliku, zaključila je na kraju razgovora Helena Radić Bosanac.
Sadržaj podcasta pripremljen u suradnji sa Nestle Adriatic.
Urednica i voditeljica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 3. listopada 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.