Savjest se ne smije gaziti. Savjest je oblikovana odgojem, iskustvom i duhovnošću. Savjest se fragmentirala. Danas je potpuno individualizirana i zakonom je teško obuhvatiti svačiju savjest. Gasiti pak nečiju savjest opasno je i za osobu i za društvo, istaknuo je kršćanski mislilac, teolog i dugogodišnji baptistički pastor Giorgio Grlj, u razgovoru s Augustinom Bašićem za projekt Smisao življenja u zoni sjećanja.
Već na početku Grlj ističe da se smisao života ne može pronaći bez osobnog traganja.
– Ako ne tražimo velike stvari, ako ne tražimo ono što nas nadilazi, proći ćemo ‘maleni ispod zvijezda’, kako kaže A.B. Šimić, ali čim počnemo tražiti više od sebe, i sami rastemo, poručuje Grlj, nadovezujući se na stihove Damira Urbana: „Čovjek je velik onoliko koliko je veliko ono što traži.“
Za Grlja, ta potraga nije apstraktna: ona je duboko ukorijenjena u osobnom susretu s Bogom koji ga je obilježio još kao sedamnaestogodišnjaka. Grlj se prisjetio trenutka kada se u mladosti, nakon mjeseci unutarnjeg preispitivanja i molitve, odlučio „istjerati stvari na čistac“.
U opsežnom razgovoru, punom refleksija na prošlost, Grlj otvoreno govori o potrazi za istinom, snazi savjesti, ulozi religije u društvu i izazovima čovjeka koji živi „s maskama“.
Za njega istina nije skup tvrdnji, nego – odnos. Za njega je ključan način odnosa prema drugima: širiti ruke, a ne graditi zidove.
– Kršćanstvo vidi istinu kao osobu. Ne radi se o tome govorimo li ispravno jedni o drugima, nego odnosimo li se ispravno jedni prema drugima, napominje.
Grlj upozorava da se vjerski sadržaj prečesto tretira kao rubna, a ne temeljna društvena tema. Vjera dotiče sve – od politike i edukacije do ekonomije, kulture i međuljudskih odnosa.
Ističe kako u Hrvatskoj još uvijek nedostaje zrela društvena rasprava o vjeri, moralu i duhovnosti, iako postoje snažne individualne inicijative i osobni odnosi koji grade mostove.
Govoreći o etičnosti i korupciji, Grlj ističe da se moral često pogrešno smatra „moraliziranjem“, iako je temelj svake pravedne zajednice.
U razgovoru o odgovornosti vjernika u javnosti, Grlj posebno ističe važnost moralnog života.
– Ne može se izbaciti moral iz života i očekivati da društvo funkcionira. Starozavjetni proroci, koje bi danas prozvali moralizatorima, govorili su: nemoj krasti siromaha, nemoj ugnjetavati udovicu, podsjeća. Naglašava i kako je današnji čovjek često opterećen depresijom, otuđenošću i gubitkom smisla. Bez nade čovjek gubi razlog za ustati iz kreveta, ocjenjuje.
Grlj kroz sliku maski govori o strahu, pritisaku okoline i potrebi da se skrijemo.
– Problem nije što nosimo maske tijekom karnevala, problem je što ih nosimo cijeli život. Ljudi nose maske jer se boje odbačenosti, boje se da će biti povrijeđeni. Lakše je živjeti u društvu ako glumimo. Ali to nas udaljuje od smisla i istine, smatra.
Na pitanje kako pomoći čovjeku koji je izgubio smisao, Grlj odgovara:
– Ne možemo nikoga prisiliti da vjeruje. Ali možemo svjedočiti, biti blizu i moliti za njega. Ljudi duha se lako razumiju. Institucije – često puno teže.
Na pitanje kako pomoći čovjeku koji je izgubio smisao, Grlj odgovara:
– Ne možemo nikoga prisiliti da vjeruje. Ali možemo svjedočiti, biti blizu i moliti za njega. Ljudi duha se lako razumiju. Institucije – često puno teže.
Na urednikovo pitanje, prisjetio se i s posebnim osjećajem opisuje trenutak kada je, nakon što je napustio posao, sa suprugom i tromjesečnom kćeri krenuo u Osijek, bez sigurnog plana i primanja. I posvetio se pastoralnom radu – unatoč nesigurnosti i neizvjesnosti.
– Nisam znao gdje ćemo živjeti ni od čega ćemo živjeti. Ali nijednog trenutka nismo bili ni gladni ni žedni. Njegov put obilježila su i razna duhovna nadahnuća, osobe koje naziva „svjetionicima“ u ključnim trenucima.
Razgovor je završio u snažnom tonu: osobna introspekcija, kaže Grlj, nije laka, ali je jedini put prema slobodi duha i autentičnom životu.
Novi projekt pod nazivom „Smisao življenja u zoni sjećanja“ novi je serijal koji sačinjava dubinsku iskustvenu introspektivu značajnih osoba uz naše javnosti koji su ostavili svoj duhovno-znanstveno-vrijednosni trag, različitih profesija na ovim prostorima. Problematizirat će refleksije o životu, o univerzalnim vrijednostima – horizontima slobode, smislu življenja, o identitetu čovjekovog dostojanstva. Afirmirat će i poticati dijalog (ekumenski i međureligijski) i međugeneracijsku solidarnost te etičnost življenja i poslovanja. Jednom riječju propitivat će se i razmišljati o životu u ogledalu sjećanja.
To načelo lajtmotiv je niza sadržaja, koji priprema i uređuje Augustin Bašić na prvom multimedijskom portalu PoslovniFM, a kojeg financijski podržava Agencija za elektroničke medije, iz projekta Program poticanja novinarske izvrsnosti za 2025. godinu.
Objavljeno 5. studenoga 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.