Piše: Marijana Matković, novinarka-urednica i voditeljica ciklusa emisija o mirovinskom sustavu, Moja mirovina
Znate li koliko Vas staža još čeka do mirovine i na kakvu mirovinu uopće možete računati? Kako se računa mirovina u sustavu generacijske solidarnosti? Znate li imate li račun u nekom od fondova drugog mirovinskog stupa i koliko imate na tom računu, te kako će se jednog dana određivati vaša mirovina iz tog izvora?
Znate li uopće gdje i kako možete provjeriti stanje na svom računu za mirovinu, ili kako s poslodavcem možete dogovoriti da dodatno uplaćuje za višu mirovinu, a da pritom on koristi pravo na olakšicu za te uplate, a vi dobijete državne poticaje da bi vaša mirovina jednog dana bila viša?
Ako ste poslodavac, znate li da kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju postoji zanimljiv način da nagradite svoje radnike, a da vas to košta puno manje od plaće? Znate li je li pametnije štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu, ili samostalno ulagati u dionice, ili nekretnine – od čega ćete jednog dana kad vam taj novca bude potreban da njime osigurate veći standard u starosti imati više koristi?
Ima li smisla raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, tako da primate dio mirovine i plaću, ili pokušati ostati na poslu dulje od zakonskih uvjeta za mirovinu? Koliko ženama znači pravo na 6 mjeseci dodanog staža za rođenje djeteta i kako to utječe na buduću mirovinu?
Pitanja je zasigurno još mnogo. I većina prosječnih građana Hrvatske tu i tamo si i postavi neko od njih, no najčešće nemaju odgovore i ne znaju gdje ih pronaći, pogotovo ne oni mlađi, koji imaju još relativno dugo razdoblje do mirovine i isplatilo bi im se što ranije započeti raditi na tome da ju povećaju. Tako je istraživanje agencije Ipsos provedeno prije tri godine za Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) pokazalo da većina ljudi mlađih od 40 godina uopće ne razmišlja o mirovini.
Oni u dobi između 40 i 50 počinju shvaćati da mirovinom u starijoj dobi neće moći podmiriti niti osnovne troškove, no tek generacija ’50 plus’ počinje razmišljati o tome da bi nešto trebali i učiniti. A tada je već pomalo kasno, jer je prošlo vrijeme kad su uz relativno mala dodatna izdvajanja mogli osigurati ‘prostojne’ dodatne prihode u mirovini. A potreba za tim je itekako velika.
Naime, Hrvatska je 30. lipnja 2020. godine imala 1.242.819 umirovljenika, čija prosječna mirovina iznosi 2830 kuna i zarađena je na temelju 30 godina staža. U ništa boljoj poziciji nisu ni novi umirovljenici, oni koji su mirovinu ostvarili po novim pravilima: Njihova mirovina iz prvog stupa u prosjeku iznosi 2925 kuna, a umirovljeni su na temelju 33 godine staža. Samo 1500 njih prima i dodatnu mirovinu iz drugog stupa. U prosjeku, primaju tek 42 do 44 posto prosječne plaće u državi, što dovoljno govori o tome kakav je standard umirovljenih građana.
Tek male promjene u načinu razmišljanja naziru se kod mladih milenijalaca, odnosno tzv. ‘Y generacije’. Kod njih se već i vrlo mladim godinama može primijetiti svijest o tome da će se za svoju mirovinu morati pobrinuti sami, pa je sve više onih koji već i prije nego što se stalno zaposle razmišljaju o tome kako što ranije zaraditi što više, kako već s 50 ne bi morali raditi ‘od 9 do 17 sati’ da bi preživjeli. No, rijetki su oni koji će svojim inovacijama, vještinama ili snalažljivošću uspjeti u tome.
Uzmemo li u obzir razlike u načinu razmišljanja pojedinih kategorija tih građana, budućih umirovljenika, te činjenicu da je već danas upitno tko će za 20-ak godina uplaćivati doprinose i osigurati isplatu mirovina iz sustava generacijske solidarnosti, pravo je vrijeme da pokrenemo seriju razgovora o ovoj važnoj temi te da pokušamo dati odgovore na važna pitanja od kojih smo krenuli. Zato je prvi poslovni internetski radio poslovniFM inicirao projekt Moja mirovina, uz poticaj Agencije za elektroničke medije koja je pokrenula projekt poticanja novinarske izvrsnosti i kvalitetnog novinarstva. Glavni je cilj je potaknuti razgovore o mirovini, štednji za mirovinu i o tome kako sami možemo utjecati na to da kroz radni vijek osiguramo dovoljne prihode u starosti. To je jedno od ključnih pitanja za smanjivanje rizika od siromaštva te ovisnosti građana o davanjima iz državnog proračuna u budućnosti. I bitno, širenje svijesti o ulozi mirovinskog sustava u svakom društvu, i svim zakonitostima promjena sustava.
U sklopu projekta ćemo kroz razgovor s mladim ljudima koji su tek započeli raditi, priznatim stručnjacima srednje generacije, kao i ljudima koji su odnedavno u mirovini, nastojati staviti u fokus neka pitanja na koja (još) ne znamo odgovore i razjasniti ih u razgovoru sa stručnjacima, na što jednostavniji i što pristupačniji način.
Ujedno vas pozivamo na aktivno sudjelovanje u projektu – pratite nas u eteru, na www.poslovniFM.com, na društvenim mrežama i dajte prijedloge za teme koje bi trebalo ‘otvoriti’, kako bismo zajedno poradili na podizanju razine financijske pismenosti građana i pridonijeli tome da buduća mirovina postane nešto čemu se svi skupa možemo radovati, umjesto da se pitamo kako ćemo od nje preživjeti.
Očekujemo vaša pitanja i prijedloge i na redakcija@poslovniFM.com, a od početka rujna pratite naše razgovore i o vašoj budućoj mirovini.
Tekst je dio projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.
Objavljeno 2. kolovoza 2020.