Život… To je tajna. Rađamo se, bivamo na ovom svijetu i u jednom trenu zauvijek odlazimo. Gazeći životnim stazama tražimo smisao života, smisao patnje, smisao ljubavi. U sklopu serijala Smisao življenja u zoni sjećanja, PoslovniFM donosi razgovor s dr. Dragutinom Matakom – kršćanskim misliocem, znanstvenikom i javnim djelatnikom koji je život posvetio teologiji, obrazovanju i promicanju univerzalnih ljudskih vrijednosti. Na refleksivan i iskustven način, dr. Matak govori o životu, istini, savjesti i međuljudskim odnosima, odrastanju u komunizmu i djelovanju u demokraciji, te o važnosti ljubavi i nade u današnjem svijetu.
– Ljubav, radost, mir, dobrota, krotkost, suzdržljivost i suosjećanje – to su potrebe svakog čovjeka. Ti ideali nadilaze vjerske okvire i čine zajedničku jezgru ljudskog identiteta, ističe dr. Matak, podsjećajući da su takve vrline opisane i u Svetom pismu, ali su jednako važne svima, bez obzira na vjeru ili svjetonazor.
Na pitanje o „zapećku“ života i zrelosti, Matak o introspekciji odgovara:
– Ući u sebe, razmisliti o životu i onome što jesmo – to je najzdravije što čovjek može učiniti. Takva introspekcija traži disciplinu, kičmu i odgovornost. Kad sagledamo vlastite postupke, donosimo kvalitetnije odluke – osobito u odnosu na obitelj i ljude koji nas okružuju.
Od Željezare do teologije
Svoj je radni put započeo kao elektrotehničar u Željezari Sisak.
– Iako sam volio taj posao, u njemu sam našao sebe i danas sam dobar električar, mogu mnogo toga popraviti i učiniti za drugog. Osjećao sam da želim dublje razumjeti život i stvarnost. Upisao sam teologiju i devet godina neprekidno studirao, što je oblikovalo moj pogled na svijet, obitelj i odgoj djece.
Izdvaja pitanje identiteta, koje je kako naglašava, jako interesantno, jako široko i iznimno slojevito.
– Ponosan sam što je moj tata Dalmatinac, mama Zagorka, to je jako lijepa kombinacija. Odrastao sam u Sisku, u Posavini. Najvažnije u kršćanskom indentitetu, uopće u ljudskom indentitetu izdvojiti ono što je najbitnije. A to je čovjek. Imao sam sjajne profesore i velike ljude i mislioce s kojima sam mogao razgovarati o svemu, dr. Tomislava Janka Šagi Bunića, jednog od vodećih hrvatskih katoličkih teologa dvadesetog stoljeća, te brata, istaknutog hrvatskog kapucina fra Bonaventura Zvonimira Šagija.
Prisjećajući se odrastanja u komunizmu, dr. Matak opisuje kako je zbog vjerskih uvjerenja trpio pritiske, no slobodu nije shvaćao kao pravo samo za sebe, a subotom naprosto nije išao u školu.
– U demokraciji se pojavilo novo iskušenje – vjersko jednoumlje. Prava vjerska sloboda nije obrana od drugih, nego oslobađanje za druge i drugačije. Trebamo obuzdati vlastite predrasude prema onima koji vjeruju drukčije ili ne vjeruju uopće, kaže dr. Matak.
– Kada darujemo sebe nekome, to je onda najviša razina iskazivanja ljubavi, citirao je jednu od misli Bonaventure Dude koja tako precizno iscrtava odu ljubavi.
Čovjek pred izazovima materijalizma
Na pitanje vodi li materijalizam nužno u ateizam, Matak odgovara da materijalizam često otupljuje duhovnu dimenziju čovjeka:
– Kad se sve mjeri isključivo kroz materijalni dobitak, gubi se osjećaj za ono što nas čini ljudima – empatija, solidarnost, odgovornost za bližnje. Ateizam nije automatska posljedica materijalizma, ali jest posljedica kada materijalno potpuno istisne duhovne vrijednosti. Tada čovjek postaje zatvoren u sebe i gubi širinu pogleda.
O maskama i idolopoklonstvu
– Najveća zaraza čovječanstva je idolpoklonstvo – bilo ono vjersko, političko ili kulturno. Kad se kršćanstvo spoji s nacionalizmom, Bog prestaje biti u središtu, a gube se univerzalne vrijednosti. Ponekad je komunizam iskrenije provodio bratstvo i jedinstvo nego oni koji su se kitili religijom, a djelovali protiv njezinih ideala, tumači dr. Matak.
Na izravno pitanje je li „s maskama ili bez maske“, Matak se nasmijao i rekao:
– Bez maske. Nikad nisam bio vješt u skrivanju onoga što mislim ili osjećam. Autentičnost je možda teži put, ali jedini na kojem se ne morate bojati da će vam jednog dana maska pasti.
Nada koja djeluje
Matak posebno naglašava važnost kršćanske nade:
– Nada nije pasivno čekanje, nego djelovanje. To je disanje duše koje se hrani svakim činom ljubavi i pomoći. Praktična ljubav – poput podučavanja djeteta s teškoćama ili brige za potrebite – mijenja živote i daje snagu za budućnost.
A na upit što čini njegov identitet, odgovara:
– Moj identitet čine vjera, ljubav prema ljudima i spremnost da učim cijeli život. Vjera mi daje oslonac, ljubav prema ljudima daje mi smisao, a stalno učenje me drži živim i otvorenim. Bez te tri stvari ne bih bio ono što jesam.
Osvrnuo se i na često spominjanje savjesti.
– Savjest nije nebeska infuzija, nego sustav vrijednosti koji gradimo kroz život. Ako ju umrtvimo, ostajemo prazna ljuštura. Trebamo ju prosvjetljivati univerzalnim vrijednostima koje koriste svima, a ne samo našoj vjeri, naciji ili skupini.
Načela Udruge za vjersku slobodu u RH
Kao dugogodišnji predsjednik Udruge za vjersku slobodu i urednik časopisa Vjerske slobode, Matak ističe da je temeljno načelo Udruge „sloboda za“ – sloboda za dijalog, za razumijevanje i za prihvaćanje različitosti.
– Naša misija nije braniti se od drugih, nego otvarati se prema drugima. To znači raditi na uklanjanju vlastitih predrasuda i graditi prijateljstva među ljudima različitih vjera ili bez vjere. Časopis Vjerske slobode bio je naš alat za promicanje tih vrijednosti, platforma gdje su se čuli različiti glasovi, uvijek s ciljem međusobnog poštovanja.
Dr. Matak ima i poruke za mlade:
– Nemojte zanemarivati međuljudske odnose, posebno u obitelji. Kvaliteta odnosa s bračnim partnerom i djecom je prioritet. Bezrezervna podrška onima koji su nam najbliži temelj je ispunjenog života i božanski ideal koji svaki čovjek treba, istaknuo je, među ostalim, dr. Matak u razgovoru za PoslovniFM.
Autor: Augustin Bašić Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Novi projekt pod nazivom „Smisao življenja u zoni sjećanja“ novi je serijal koji sačinjava dubinsku iskustvenu introspektivu značajnih osoba uz naše javnosti koji su ostavili svoj duhovno-znanstveno-vrijednosni trag, različitih profesija na ovim prostorima. Problematizirat će refleksije o životu, o univerzalnim vrijednostima – horizontima slobode, smislu življenja, o identitetu čovjekovog dostojanstva. Afirmirat će i poticati dijalog (ekumenski i međureligijski) i međugeneracijsku solidarnost te etičnost življenja i poslovanja. Jednom riječju propitivat će se i razmišljati o životu u ogledalu sjećanja.
To načelo lajtmotiv je niza sadržaja, koji priprema i uređuje Augustin Bašić na prvom multimedijskom portalu PoslovniFM, a kojeg financijski podržava Agencija za elektroničke medije, iz projekta poticanja novinarske izvrsnosti.
Objavljeno 8. kolovoza 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.