Zagreb, 4. srpnja 2023. (GIA) – Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 4. srpnja 2023. godine (utorak) u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više! s ciljem informiranja javnost oko svih aktivnosti na području grada Zagreba, koje se provode kroz dobrovoljni sporazum za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, potpisan sa Ministarstvom poljoprivrede, a u kojem sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba.
U ovom projektu s područja grada Zagreba sudjeluju: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biovega d.o.o., Dukat d.d., Ikea Hrvatska d.o.o., Kaufland Hrvatska k.d., Konzum plus d.o.o., Nestlé Adriatic d.o.o., Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Reto centar Zagreb, Udruga za promicanje vrijednosti hrvatske gastronomske i enološke baštine „Gastronomadi“, Ustanova Dobri dom Grada Zagreba, Zvijezda plus d.o.o.
„Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Prema najnovijim podacima u RH nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine“, zaključak je konferencije.
Pročelnica gradskog Ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj, koja je na konferenciji održala prezentacija na temu Milanski pakt i sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane, na konferenciji je naglasila:
„Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je važno omogućiti preduvjete i pokrenuti dobre prakse kojima se može osigurati sprječavanje nepotrebnog bacanja hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom.
„U ovom izuzetno značajnom projektu za RH sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba koji su potpisnici ovog sporazuma. S ciljem promocija projekta Grad Zagreb je organizirao konferenciju na kojoj su sudionici, kroz tri panela, odgovorili na ključna pitanja kako spriječiti i doprinijeti smanjivanju bacanja hrane kroz procese proizvodnje ili u trgovini te na koji način poboljšati sustav doniranja hrane potrebitima. Cilj nam je bio da utvrdimo što mogu učiniti građani-potrošači, što realni sektor proizvodnje i znanstvene institucije, I ovom smo prilikom imali mogućnost vidjeti i pozitivne primjere iz prakse, kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama, kako bi cijeli sustav učinili još učinkovitijim i unaprijedili ga, kazala je Ana Pavičić-Kaselj.
Zdravko Barać ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede RH izjavio je:
„S ciljem promicanje društvene odgovornosti prehrambenog sektora Ministarstvo poljoprivrede sklopilo je početkom godine dobrovoljne sporazume za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane sa različitim skupinama dionika, uključujući subjekte u poslovanju s hranom iz sektora primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja kojima potiče njihovu međusobnu suradnju i dijalog, razmjenu iskustva te definiranje zajedničkih ciljeva i aktivnosti. Sporazum je potpisalo 44 dionika, a isti je otvoren za pristupanje novim potpisnicima. Cilj sporazuma je doprinosa u ostvarenju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028. godine. Sklapanje Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane „Zajedno protiv otpada od hrane“ provodi se u okviru provedbe Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH za razdoblje od 2023. do 2028. godine kojeg je Odlukom donijela Vlada RH te reformske mjere „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane“ iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026. Godine“, izjavio je Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede RH.
U Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane, a iako smo na razini EU među zemljama s najmanjom količinom otpada od hrane po glavi stanovnika, nastavljamo daljnje iskorake provedbom mjera i aktivnosti sadržanih u novom Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028., kojeg je usvojila Vlada RH i za koji je osigurano 5,7 milijuna eura, kao i s provedbom reformske mjere „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH“ iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost“, kazao je Barać.
Naglasio je kako su u sklopu spomenute reformske mjere NPOO-a, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, do sada potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za 9 banki hrane. Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama koje ne raspolažu istima te daljnjeg infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane. Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji. Također, kako bi se olakšalo doniranje hrane unaprijeđen je zakonodavni okvir za doniranje hrane, izrađen vodič za doniranje, a uspostavljen je i IT sustav koji je do danas spasio 700 tona hrane, a broji 322 donatorska i 109 posredničkih profila.
„Ustanova DOBRI DOM kao ustanova Grada Zagreba i na ovaj način potvrđuje svoje kontinuirano postupanje u vidu aktivnog doprinosa postizanju zajedničkog općeg cilja poticanja smanjenja otpada od hrane u svrhu učinkovitijeg i održivog korištenja resursa, u cijelom lancu opskrbe hranom i pripreme obroka te smanjenja siromaštva. U tom pravcu djeluje interdisciplinarna radna skupina koja prati ispunjenje obveza, razvijamo nove projekte u cilju unaprjeđenja i standardiziranja radnih procesa unutar djelatnosti ustanove koji rezultiraju smanjenjem otpada od hrane i otpada uopće i to racionalnim postupanjem s namirnicama u fazi narudžbe te obrade istih, edukacijom zaposlenika i svih dionika odnosno suradnika, poticanjem unaprjeđenja doniranja hrane i razmjenom iskustava.“, izjavio je Alen Župan, ravnatelj Ustanove “Dobri dom” Grada Zagreba.
Na konferenciji su izneseni zanimljivi podaci kako se u svijetu godišnje baci oko 1,3 milijarde tona hrane, odnosno 160 kilograma po glavi stanovnika što godišnje iznosi 1 bilijun dolara. U Europskoj Uniji se baci 57 milijuna tona hrane, ili 131 kilogram po glavi stanovnika u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Kada je riječ o Hrvatskoj kod nas se godišnje baci 286.379 tona hrane odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika što je ekvivalent vrijednosti od oko 600 milijuna dolara. Prosjek po glavi stanovnika, kada je riječ o bacanju hrane u EU je 131 kilogram, a u svijetu čak 160 kilograma hrane. Od ukupno odbačene hrane u Hrvatskoj 76 posto dolazi iz kućanstava, a 24 posto iz poslovnog sektora. Građani Hrvatske godišnje bace 129.616 tona jestive hrane, dok se baci i 86.726 tona nejestivog dijela. S druge strane poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 koji je nejestivi dio.