Poduzetničke zone u Hrvatskoj se analiziraju i prema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar poduzetničkih zona. Tako je u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, elektroničke baze podataka u kojoj su sadržani i osnovni podaci o poduzetničkim zonama, od naziva i godine osnivanja, ukupne površine zone (mikro, mala, srednja, velika), vrste aktivnosti u zoni (proizvodno – prerađivačka, logističko -distribucijska, uslužno – mješovita), intenziteta aktivacije u zoni (neaktivna, inicijalna aktivacija, srednje aktivna, potpuno aktivna) do informacija o osnivaču i odgovornoj osobi, verificirano 228 proizvodno-prerađivačkih, 81 uslužno-mješovita i 3 logističko-distribucijske poduzetničke zone.
Osnivači aktivnih poduzetničkih zona su uglavnom gradovi i 23 općine među kojima su i tri otočke općine. Podaci iz registra govore da je od svih poduzetničkih zona 124 zone neaktivno (31 posto), 106 zona u inicijalnoj aktivaciji (21 posto), a 149 zona u srednjoj aktivaciji (24 posto). Podatak da je više od polovice svih zona koje je ili neaktivno ili u inicijalnoj aktivaciji govori da je središnja država dodijelila značajna bespovratna sredstava i darovala zemljišta na raspolaganje za izgradnju ili proširenje poduzetničkih zona, dok su njihovi osnivači, gradovi i općine, uložili znatna sredstva u opremanje zona i također osigurali sredstva za poticanje razvoja poduzetništva u poduzetničkim zonama od kojih je manje od polovice srednje aktivno ili u punoj aktivaciji. Ta činjenica ukazuje da je potrebna kontinuirana evaluacija poduzetih aktivnosti i mjera (i dodijeljenih sredstava) kojima je cilj poticanje razvoja poduzetništva putem izgradnje novih i proširenja postojećih poduzetničkih zona. Na temelju uvida u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture bilo ukupno je 324 proizvodno -prerađivačkih zona (61 posto svih poduzetničkih zona). Od tog broja potpuno je aktivno 60-tak zona uglavnom u gradovima koji su njihovi osnivači.
Autor: Tihomir Dokonal
U razdoblju od devet godina injektirano je 3,05 milijardi kuna u ostvarenje vizije i misije poduzetničkih zona
Uloga države je primarno vezana uz sufinanciranje razvoja infrastrukture u poduzetničkim zonama, dok su ostale mjere i aktivnosti kojima se potiče razvoj poduzetničkih zona u nadležnosti njihovih osnivača – jedinica lokalne samouprave.
“Prema raspoloživim podacima u razdoblju od 2004. do 2013. godine ukupno je uloženo u projektnu dokumentaciju, zemljište, energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, promociju i sl. 3,05 milijardi kuna, od čega se 56,6 posto odnosilo na ulaganja jedinica lokalne samouprave, 28,5 posto na ulaganja središnje države (ukupno 701,89 milijuna kuna), a 8,6 posto na ulaganja drugih subjekata (trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske i drugi), te 6,3 posto na ulaganja županija”, kaže Jurlina Alibegović.
Nakon ulaska u Europsku uniju, daljnji razvoj poduzetničkih zona temeljio se na sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. U 2017. bio je raspisan natječaj „Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona” čija je ukupna alokacija iznosila 268,6 milijuna kuna kojim se financiralo provođenje 46 projekata – izgradnje infrastrukture u poduzetničkim zonama.
Atraktivnost pojedine zone ogleda se ponajviše kroz razinu njene infrastrukturne opremljenosti, pri čemu se misli na energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu. Ostali izuzetno važni faktori za atraktivnost pojedine zone su njena prometna povezanost s glavnim prometnim pravcima unutar Republike Hrvatske, dostupnost kvalificirane i kvalitetne radne snage, a za pojedine korisnike zona i blizina stranih tržišta (prvenstveno susjednih zemalja).
“Sustav potpora za poduzetničke zone čine tri vrste potpora: (I) infrastrukturne potpore, odnosno potpore za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture u poduzetničkoj zoni, (II) potpore za jačanje konkurentnosti, odnosno potpore za izlazak na nova, međunarodna tržišta i ciljano privlačenje potencijalnih investitora – korisnika poduzetničke zone i (III)
potpore za jačanje poduzetničkih kompetencija, odnosno potpore za edukaciju i unapređenje poduzetničkih vještina. Pri dodjeli potpora javna tijela brinu o učinkovitoj i gospodarski opravdanoj dodjeli potpora prema kriteriju intenziteta aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone pa se prednost pri dodjeli potpora daje poduzetničkim zonama s višim stupnjem aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone. Jedinice lokalne samouprave brinu o infrastrukturnom opremanju područja koja su definirana prostornim planovima i koja su namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih i drugih gospodarskih aktivnosti (poduzetničke zone). U takvim područjima osnivači se brinu da infrastrukturno opreme prostor kako bi poduzetnici mogli taj prostor organizirati tako da im poslovanje u okviru poduzetničke zone omogućuje racionalnije poslovanje i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima u poduzetničkoj zoni. Osim ulaganja u opremanje poduzetničke zone, općine i gradovi često oslobađaju poduzetnike unutar zone plaćanja komunalnog doprinosa i komunalne naknade na određeno razdoblje ili po smanjenom iznosu.
Za uspjeh poduzetničke zone važno je da lokalna uprava kroz svoje programe i angažman kreira pozitivno, partnersko okruženje. Analiza Ekonomskog instituta pokazala je da gradovima i općinama koje su u tome uspješni nagrada stiže kroz uspješnije punjenje proračuna: od 2008. do 2016. prihodi lokalnih jedinica koje su uspješno razvile poduzetničke zone bili su u prosjeku 60 posto veći od prihoda lokalnih jedinica bez ili s neuspješnim poduzetničkim zonama. Pri tome je rast uspješnih jedinica lokalne uprave u navedenom razdoblju višestruko povećan.
Mjesta s poduzetničkim zonama imaju za jedan postotni bod nižu stopu nezaposlenosti u usporedbi s mjestima bez poduzetničkih zona, dok je broj zaposlenih u gospodarstvu dvostruko veći naprema mjestima koja nemaju zone. Prosječni dohodak po stanovniku u jedinicama lokalne uprave s poduzetničkim zonama bio je za sedam posto veći, a prihodi poduzetnika su dvostruko veći jer se rezultati razvoja zona prelijevaju i na poslovne aktivnosti izvan njih.
Najveći učinak ostvaren je kroz izvoz: tvrtke koje posluju unutar zona imaju i do dva puta veće prihode sa stranih tržišta u usporedbi s tvrtkama koje posluju izvan zona.
A što je sa slobodnim zonama?
Posebna potkategorija poduzetničkih zona su slobodne zone. Kao i u poduzetničkim zonama, i u slobodnim zonama korisnici zajednički koriste infrastrukturno opremljeni i organizirani prostor što im omogućuje racionalizaciju poslovanja i smanjenje troškova. No, postoje i dvije osnovne razlike:
– način osnivanja: slobodne zone na kopnenom području RH osnivaju se temeljem koncesije za osnivanje slobodne zone koju daje Vlada RH sukladno Zakonu o slobodnim zonama, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti za osnivanje slobodne zone koju nadležnim lučkim upravama također daje Vlada RH;
– uvjeti poslovanja: u slobodnim zonama koje su ograđene i pod stalnim carinskim nadzorom, primjenjuje se carinski i porezni režim specifičan samo za slobodne zone, za razliku od poduzetničkih zona u kojima se posluje na jednaki način kao na cijelom području RH odnosno primjenjuju se sva pravila poslovanja kao i na bilo kojeg drugog poduzetnika izvan poduzetničke zone.
U ovom trenutku u RH posluje 6 slobodnih zona: Zagreb, Škrljevo, Pula, Rijeka, Split i Ploče.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 29. studenoga 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM