Cilj ambicioznog nacionalnog programa razvoja poduzetničkih zona bio je poticanje proizvodnje i povećanje udjela proizvodnih djelatnosti u lokalnim gospodarstvima s 20 na 80 posto. Nažalost, od velikih planova ostalo je malo, uz puno potrošenih sredstava i stotine hektara neiskorištenog zemljišta.
Poduzetništvo predstavlja krucijalnu ulogu u ekonomskom razvoju svake države, a osnivanjem poduzetničkih zona otvaraju se nova radna mjesta, razvijaju se vlastiti potencijali stvaranjem mogućnosti za ulaganje i pridonosi se razvoju malog i srednjeg poduzetništva kao i ukupan razvoj zajednice i društva u cjelini. Poduzetničke zone u svom korijenu riječi sadržavaju poduzetništvo kao ideju. Iako svoj naziv mogu zahvaliti poduzetnicima, tj. osobama koje ostvare svoje ideje i planove unutar njih, nedvojbeno možemo utvrditi da se s druge strane, odnosno sa strane jedinica lokalne i područne samouprave, također može govoriti o poduzetništvu, ali malo drugačijeg tipa.
Autor: Tihomir Dokonal
Naime, jedinice lokalne i područne samouprave osnivanjem zona također iskazuju određenu razinu poduzetničkog duha i hrabrosti, poglavito ako znamo da postoje i, nažalost, brojne zone koje uopće nisu polučile iščekivani rezultat, odnosno nisu se ostvarile u očekivanom opsegu. Nažalost, primjere takvih zona imamo diljem Hrvatske. Promašene investicije su u Hrvatskoj tradicija od koje ne odustajemo, a spektar investicija koje nisu funkcionalne su više politički, a znatno manje poduzetnički promašaj. U tom su spektru i brojne poduzetničke zone koje su u jednom trenutku bile hrvatski hit, da bi za samo nekoliko godina većina potpuno krahirala.
Poduzetničke zone u pojedinim općinama i gradovima započele su se graditi još 1980-tih, a od 2001. krenulo se u ostvarenje nacionalnog programa razvoja poduzetničkih zona kako bi se izjednačio regionalni razvoj cjelokupnog područja RH. Ciljevi su bili razvoj poduzetničkih zona u blizini svakog većeg naselja, poticanje proizvodnje i povećanje udjela proizvodnih djelatnosti u lokalnim gospodarstvima s 20 na 80 posto. Nažalost, od velikih planova uglavnom je ostalo malo, uz puno potrošenih sredstava i stotine hektara neiskorištenog zemljišta. Je li veliki državni projekt poduzetničkih zona podbacio?
Verificirano 312 poduzetničkih zona
Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture propisuje da svi subjekti poduzetničke infrastrukture u slučaju korištenja ili namjere korištenja novčanih i drugih potpora u svrhu izgradnje i/ili proširenja različitih oblika poduzetničke infrastrukture moraju biti upisani u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture (JRPI). U Registru je, navode iz Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, verificirano 312 poduzetničkih zona u kojima posluje 2149 aktivnih poduzetnika koji zapošljavaju 57.846 radnika.
“Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture je elektronička baza podataka u kojoj su sadržani i osnovni podaci o poduzetničkim zonama, od naziva i godine osnivanja, ukupne površine zone (mikro, mala, srednja, velika), vrste aktivnosti u zoni (proizvodno – prerađivačka, logističko -distribucijska, uslužno – mješovita), intenziteta aktivacije u zoni (neaktivna, inicijalna aktivacija, srednje aktivna, potpuno aktivna) do informacija o osnivaču i odgovornoj osobi”, pojašnjava Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta, Zagreb. “JRPI trebao bi biti osnovni izvor za odgovor na pitanje koliko je poduzetničkih zona u Hrvatskoj, ali u registru nedostaju ključne informacije koje bi registar trebao sadržavati u skladu s Naputkom o Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture (Narodne novine 45/22) koje je krajem ožujka 2022. godine pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.”
Dubravka Jurlina Alibegović bila je voditeljica istraživačkog projekta „Procjena učinaka poticanja razvoja poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj putem ministarstva nadležnog za poduzetničku infrastrukturu na ekonomske rezultate u jedinicama lokalne samouprave“, kojeg je od Ekonomskog instituta, Zagreb naručilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i tijekom rada na tom istraživanju (2018. godine) kao izvor podataka korišteno je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona Državnog ureda za reviziju (listopad 2014.). Prema podacima u Izvješću utvrđeno je da je do 2013. godine u Hrvatskoj osnovano 1.308 poduzetničkih zona, u 451 su se odvijale gospodarske aktivnosti, 515 jedinica lokalne samouprave i 3 županije bili su osnivači poduzetničkih zona.
Tijekom rada na istraživačkom projektu od resornog Ministarstva dobiveni su ažurni podaci o brojnom stanju osnovanih i aktivnih poduzetničkih zona – 544 poduzetničke zone – i podaci o statusu aktivnosti u poduzetničkim zonama u 2016. godini.
Više od pola zona je neaktivno ili u inicijalnoj fazi aktivacije
Jurlina Alibegović drži da će u skladu s novodonesenim Naputkom o Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja intenzivirati komunikaciju s osnivačima poduzetničkih zona kako bi se ažurirao Registar poduzetničkih zona sa svim traženim podacima i kako bi uskoro imali na uvid ažurne sve podatke o nazivima, osnivačima, broju, površini, vrsti aktivnosti u poduzetničkim zonama.
Kada govorimo o popunjenosti poduzetničkih zona, ona se u smislu Zakona promatra i iskazuje samo u odnosu na zemljište koje je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili poduzetnika i koje je namijenjeno za poduzetničku aktivnost.
“Popunjenost poduzetničkih zona složeno je pitanje budući da je struktura vlasničkih odnosa nad nekretninama u poduzetničkim zonama raznolika; od zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, zemljišta u vlasništvu samih jedinica lokalne samouprave, poduzetnika, fizičkih osoba i dr.
Pri razmatranju popunjenosti poduzetničkih zona, potrebno je voditi računa da veći broj jedinica lokalne samouprave ima osnovano više od jedne poduzetničke zone te samim time popunjenost dvije ili više zona iste općine ili grada nije jednaka kao u situacijama jedne poduzetničke zone u jedinici lokalne samouprave”, kažu u Ministarstvu.
Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture razlikuje četiri vrste poduzetničkih zona prema popunjenosti aktivnim poduzetnicima. Drugim riječima, prema intenzitetu aktivacije raspoložive površine zone poduzetničke zone mogu biti: (I) neaktivne u kojima je stupanj aktivacije raspoložive površine zone 0 posto nakon isteka prve godine od osnivanja poduzetničke zone, (II) zone u inicijalnoj aktivaciji u kojima stupanj aktivacije zone iznosi manje od 33 posto raspoložive površine zone, (III) srednje aktivne zone u kojima stupanj aktivacije zone iznosi od 33 posto do manje od 66 posto raspoložive površine zone i (IV) potpuno aktivne zone u kojima stupanj aktivacije zone iznosi više od 66 posto raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone.
“Trenutno nemamo uvid u ažurne podatke o poduzetničkim zonama pa na temelju provedenog istraživanja u 2018. i podataka kojima smo tada raspolagali, do kraja 2013. bila je 451 aktivna poduzetnička zona (podaci iz Izvješća Državnog ureda za reviziju ) i 857 neaktivnih poduzetničkih zona. Podaci resornog Ministarstva ukazali su da je 2016. godine bilo 544 poduzetničke zone u kojima su se odvijale poduzetničke aktivnosti. Zanimljivo je istaknuti da je Državni ured za reviziju u svom Izvješću utvrdio da su u čak 260 neaktivne poduzetničke zone (oko trećine svih neaktivnih zona) ulagana sredstva, dok u preostalih 597 neaktivnih poduzetničkih zona nije bilo ulaganja, nastavlja Jurlina Alibegović.
Prema istom izvoru podataka – Izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju – na kraju 2013. godine u poslovnim je zonama poslovalo 2.674 aktivnih poduzetnika. Na prostoru poduzetničkih zona bilo je i 1.404 neaktivnih poduzetnika. U 2016. godini situacija je promijenjena pa je u poduzetničkim zonama registrirano 2.976 poduzeća (porastao je broj registriranih poduzetnika u poduzetničkim zonama) od kojih je bilo 2.027 aktivnih (u tri godine značajno je smanjen broj aktivnih poduzetnika). Danas je u verificiranim poduzetničkim zonama, kako smo već spomenuli, aktivno 2149 poduzetnika.
Prema aktualnim podacima iz JRPI-a potpuno su aktivne 84 poduzetničke zone (intenzitet aktivacije jednak ili veći od 66%). Najveći broj aktivnih korisnika imaju Industrijska zona Kukuljanovo (Bakar), Industrijska zona Zalužje (Vinkovci), Gospodarska zona Grada Zaboka, Radna zona Novaki (Sveta Nedelja) i Podi Šibenik d.o.o.
Prema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar poduzetničkih zona, u JRPI-u je verificirano 228 proizvodno-prerađivačkih, 81 uslužno-mješovita i 3 logističko-distribucijske poduzetničke zone.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 27. studenoga 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM