Zagreb, 20. siječnja 2022. (GIA) – Ivana Rukavina nagrađena je u redovitoj kategoriji za rad u kojem je evaluirala makroekonomske ishode pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i sedmogodišnjeg članstva. Patrik Barišić i Tibor Kovač nagrađeni su u studentskoj kategoriji.
Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković uručila je nagrade za najbolje znanstvene radove u 2021. U redovitoj kategoriji nagrađena je Ivana Rukavina za rad “Evaluation of macroeconomic outcomes and seven-year membership of Croatia in the European Union”, a u studentskoj kategoriji nagrađeni su Patrik Barišić i Tibor Kovač za rad “The effectiveness of the fiscal policy response to COVID-19 through the lens of short and long run labor market effects of COVID-19 measures”. U organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade dobitnici su u četvrtak predstavili nagrađene radove, donosi portal tockanai.hr.
Makroekonomski ishodi pridruživanja Hrvatske EU
Ivana Rukavina evaluirala je makroekonomske ishode pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i sedmogodišnjeg članstva. Rezultati evaluacije utjecaja članstva pokazuju da je pridruživanjem Uniji zaustavljen pad gotovo svih promatranih makroekonomskih pokazatelja (BDP po stanovniku, investicija, dodane vrijednosti u industriji, poljoprivredi i uslužnom sektoru, dohotka i štednje) te je započet oporavak gospodarstva. Hrvatska bi ostankom izvan EU dovela u pitanje sam oporavak gospodarstva jer rezultati također ukazuju na tragove generiranja pozitivnih ishoda u većini promatranih makroekonomskih pokazatelja što naglašava vrijednost pridruživanja Uniji.
Važno za istaknuti jest i utjecaj recesije koja je ostavila dubok trag na hrvatsko gospodarstvo te posljedično slabije makroekonomske ishode pridruživanja Uniji. Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju članstva nije uspjela u potpunosti oporaviti industriju, investicije, poljoprivredu niti osobnu potrošnju na način da oni značajnije premoste predrecesijsku razinu iz 2008.
Najvažniji rezultati istraživanja
Najvažniji rezultati Rukavininog istraživanja su sljedeći:
• Najsnažniji pozitivan učinak integracija djelovao je na povećanje izvoza gdje se izvoz u prosjeku povećao za 20,5%
• Snažan učinak integracije zabilježen je u smanjenju državne potrošnje gdje se ona u prosjeku smanjila za 3,6%
• Neutralan učinak integracije identificiran je kod osobne potrošnje gdje je ona u sedmogodišnjem razdoblju ostala na istim razinama
• Snažan negativan učinak integracija zabilježen je u sektoru poljoprivrede gdje se pokazuju snažni negativni ishodi s produbljenom divergencijom
• Snažan učinak zabilježen je kod štednje gdje je ona generirala prosječno povećanje od 10,2%.
“Recesija je ostavila dubok trag na hrvatsko gospodarstvo te su posljedično slabiji makroekonomski ishodi pridruživanja Uniji. Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju članstva nije uspjela u potpunosti oporaviti industriju, investicije, poljoprivredu niti osobnu potrošnju na način da oni značajnije premoste predrecesijsku razinu iz 2008“, istaknula je Rukavina.
Efikasnost fiskalnih mjera članica EU u prva dva kvartala 2020.
Patrik Barišić i Tibor Kovač istražili su efikasnost fiskalnih mjera koje su vlade članica EU (s izuzetkom Luksemburga) implementirale u prva dva kvartala 2020. Nagrađeni dvojac došao je do zaključka da su većinom Mediteranske zemlje, a posebno Španjolska, implementiranim fiskalnim mjerama uspjele najviše suzbiti rast nezaposlenosti uzrokovan koronakrizom. No, Barišić i Kovač napominju da su upravo Mediteranske zemlje one koje su iskusile najveći porast nezaposlenosti te stoga i ne čudi da su upravo one uspjele spriječiti najveći rast.
S druge strane, rezultati sugeriraju da fiskalne mjere u zemljama Baltika nisu bile efikasne i nisu uspjele suzbiti rast nezaposlenosti.
Osim kratkoročnih utjecaja na nezaposlenost, Barišić i Kovač su analizirali i dugoročne utjecaje implementiranih fiskalnih mjera na potencijalni BDP. Rezultati ovog dijela istraživanja ponovno ističu Mediteranske zemlje kao zemlje koje će najviše profitirati od
implementiranih fiskalnih mjera, dok bi Baltičke zemlje u dugom roku mogle iskusiti najveće negativne efekte.
“Ovi rezultati upućuju da velika efikasnost u suzbijanju rasta nezaposlenosti u kratkom roku ne dovodi nužno do velikog rasta potencijalnog BDP-a u budućnosti, zbog različitog doprinosa komponente rada BDP-u u različitim gospodarstvima“, ističu Barišić i Kovač.
Kada je riječ o Hrvatskoj, rezultati ovog istraživanja upućuju da su fiskalne mjere u drugom kvartalu 2020. godine spriječile rast nezaposlenosti od skoro 1 postotnog boda (0,89 pb). U dugom roku, efekt rada na potencijalni BDP mogao bi biti veći za 1,8 postotnih bodova zbog donesenih fiskalnih mjera, navodi u objavi tockanai.hr.
Izvor i foto: Institut za javne financije (na slici Patrik Barišić, Ivana Rukavina i Tibor Kovač)/Tockanai.hr
Objavljeno 20. siječnja 2022. PoslovniFM.