Zagreb, 6. rujna 2021. (GIA) – U slučaju da izgube glavni izvor prihoda, više od četvrtine hrvatskih građana troškove života bi mogli pokrivati najduže do mjesec dana, bez nekog od oblika posuđivanja novca. Dodatna trećina građana ne bi mogla u takvom scenariju izdržati dulje od par mjeseci, pokazalo je istraživanje koje je agencija Improve provela na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 16 godina, po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.

Zanimljivo je pogledati i stavove građana vezane uz problematiku dopuštenih minusa po tekućim računima, pri čemu iz agencije Improve naglašavaju da je istraživanje provedeno u lipnju 2021, dakle prije nego što se u javnosti pojavila široko postavljena tema i rasprava vezana oko dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućim računima.

Od otvorenih 2.593.929 tekućih računa na koje građani primaju redoviti priljev (plaću ili mirovinu), što je temelj za odobrenje prekoračenja, prekoračenje je odobreno po 1.827.992 računa, od toga 94.152 dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih prekoračenja. Prosječna visina odobrenog prekoračenja je 10.558 kuna. Najniži prosjek odobrenog prekoračenja u nekoj banci iznosi 4.391 kn, a najviši 32.560 kn, objavili su pritom iz Hrvatske narodne banke.

Pojavila se i bojazan da brojni građani neće jednostavno pokriti i taj minus na tekućem računu, ako banke donesu odluke o žurnom podmirenju tih iznosa. Time bi moglo biti problematično i samo financiranje životnih potreba sa znatno manjim dopuštenim minusima po računima, kakvi se očekuju već u bližoj budućnosti.

Udjel građana koji za životne potrebe koristi minus po tekućem računu zapravo se povećava s povećanjem osobnih prihoda. Među onima s najnižim osobnim prihodima, do 3.500 kn, manje od trećine (29%) barem povremeno koristi minus po računu. S povećanjem prihoda udio korisnika minusa po računu raste, pokazuje Improve istraživanje – tako je kod onih s primanjima od 3.500 do 5000 kn udjel građana s korištenjem minusa 45%, kod onih s primanjima od 5500 do 7000 kn iznosi 62%, dok je kod osoba s primanjima iznad 7.000 kn udjel korištenja minusa 63%.

Nadalje, više od prosjeka se na minus po računu oslanjaju obitelji sa školskom djecom, njih čak 57% posto te osobe srednje dobi, između 35 do 54 godine, kod kojih je više od polovice osoba, 54 posto, barem povremeno koristi minus.

Istraživanje je pokazalo kako, osim visine prihoda, znatan utjecaj na financijsku stabilnost građana ima i način upravljanja novcem. U tom kontekstu, ispitanici su pozvani da procjene svoju financijsku pismenost te odgovore je li i koliko to povezano s njihovom financijskom stabilnošću.

Čak 42% hrvatskih građana, pokazalo je istraživanje, nije zadovoljno svojom financijskom pismenošću. Posebno velik udio nezadovoljnih je među najmlađima, čak 53 posto u dobi od 16-24 godine, kao i najstarijima, 65+ godina, kojih čak 62 posto smatra da im nedostaju znanja ili vještine za donošenje boljih financijskih odluka..

Rezultati istraživanja nadalje sugeriraju kako veći stupanj financijske pismenosti donosi i veću financijsku stabilnost, koja u promatranom istraživanju definirana kroz procjenu trajanja zaliha u slučaju gubitka prihoda.

Interpretacijom i analizom podataka istraživanja, može se jasno zaključiti potreba daljnjeg unapređivanja financijske pismenosti građana. Potrebno je ojačati znanja, stavove i ponašanja koje će pomoći građanima da donose kvalitetne odluke vezane uz njihov financijski položaj, a takav pristup potrebno je njegovati u svim segmentima društva – od obrazovanja, obitelji, financijskih institucija.

Sve to bi bilo usmjereno odgajanju generacija financijski odgovornijih pojedinaca, pri čemu bi korist imala i šira društvena zajednica.

Autor: Darko Buković Izvor: agencija Improve Foto: pixabay

Objavljeno 6. rujna 2021. Sva prava pridržana PoslovniFM