Zagreb, 25. travnja 2023. (GIA) – Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2023. godine u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 14.016 poslovnih subjekata, što je za 79 poslovnih subjekata ili 0,6% manje u odnosu na veljaču 2023. g. i 1.449 poslovnih subjekata ili 9,4% manje u odnosu na ožujak 2022. godine.

Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 488 milijuna eura (glavnica), što je za 11,2 milijuna eura (2,2%) manje u odnosu na veljaču 2023. godine, a 45,6 milijuna eura (8,5%) manje u odnosu na ožujak 2022. g.

Od 14.016 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, 5.976 je pravnih osoba (42,6%), na koje se odnosi 319,1 milijun eura ili 65,4% iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 8.040 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 169 milijuna eura.

U Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka 2023. g. evidentirano je 226.900 potrošača, što je za 0,02% manje nego u prethodnom mjesecu, a 5,5% manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,35 milijardi eura (glavnica), što je za 0,5% manje u odnosu na veljaču 2023., a 2,7% manje u odnosu na ožujak 2022. godine.

Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima, 31. ožujka 2023. godine u ukupnom dugu bio je 28,3%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 32,7%. Prema stanju od 31. ožujka 2023., 1.462 potrošača ima dug veći od 132.723 eura ili milijun kuna (udio u broju potrošača 0,6%), koji je iznosio 877,6 milijuna eura (udio u ukupnom dugu potrošača 37,3%). To je, u odnosu na stanje od 31. prosinca 2022. g., za 1,3% potrošača manje i za 3,9% manji iznos duga. Dominiraju osnove u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju potrošača (udio 80,8%), tako i po iznosu neizvršenih osnova (udio 91,2%).

Prema podacima koje je obradila Fina, 31. ožujka 2023. godine, 226.900 potrošača nije podmirilo svoje dospjele osnove za plaćanje. Dug potrošača, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,35 milijardi eura. Krajem prosinca 2022. g. evidentirana su 228.722 potrošača s neizvršenim osnovama, a dug je iznosio 2,39 milijardi eura.

Analiza dospjelih neizvršenih osnova potrošača, stanje na dan 31. ožujka 2023. g., pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb.

Pregled dospjelih neizvršenih osnova potrošača, promatrano po županijama – stanje 31.03.2023., rang po broju potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje      Iznosi u eurima

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje u Sisačko-moslavačkoj (7,91%), Koprivničko-križevačkoj (6,96%), Bjelovarsko-bilogorskoj (6,93%), Vukovarsko-srijemskoj (6,75%), Virovitičko-podravskoj (6,65%), Osječko-baranjskoj (6,58%) te Brodsko-posavskoj županiji (6,37%). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je potrošača također u Sisačko-moslavačkoj (12,71%), Bjelovarsko-bilogorskoj (11,11%), Koprivničko-križevačkoj (10,95%), Vukovarsko-srijemskoj (10,71%), Virovitičko-podravskoj (10,41%), Osječko-baranjskoj (10,24%) i Brodsko-posavskoj županiji (10,09%).

Na rang listi 25 gradova s najvećim brojem potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje i rang listi 25 gradova s najvećim iznosom duga, 21 je isti grad.

Rang lista 25 gradova po kriteriju broja potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje – stanje 31.03.2023.                                                                                                            Iznosi u eurima

Prema broju potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika, izdvaja se Sisak s 8,64%, slijedi Petrinja s 8,05%, Vukovar sa 7,84%, Križevci i Čakovec sa 7,67%, Kutina sa 7,28%, Bjelovar sa 7,13% te Slavonski Brod sa 7,08% potrošača. Na popisu tih potrošača, promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga (tablica 3), izdvaja se Varaždin koji je sedmi na rang listi po iznosu duga potrošača, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Karlovca, Slavonskog Broda i Pule.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše je potrošača s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u Makarskoj, njihov prosječan dug iznosi 24 tisuće €, slijede ih potrošači grada Rovinja s dugom od 19 tisuća €, Ivanić Grada s dugom od 17 tisuća €, grada Zagreba s dugom od 16 tisuća €, Varaždina i Poreča s dugom od 15 tisuća € te Šibenika i Samobora s dugom od 14 tisuća €, dok su potrošači u preostalih 17 gradova s rang liste, u prosjeku dužni od 7 tisuća € (potrošači grada Siska, Karlovca i Vukovara) do 12 tisuća € (potrošači grada Splita i Vinkovaca).

Promatrano po udjelu potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje u broju radno sposobnog stanovništva, za 25 gradova na rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga potrošača, izdvaja se Sisak s 13,86%-tnim udjelom tih potrošača u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Vukovar s 13,18%, Čakovec s 12,25%, Bjelovar s 11,46% i Slavonski Brod s 11,36%.

Rang lista 25 gradova po kriteriju iznosa duga potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje – stanje 31.03.2023.                                                                                   Iznosi u eurima

Izvor: Fina Foto: pixabay

Objavljeno 25. travnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.