Zagreb, 19. svibnja 2021. (Regea) – 18. svibnja u amfiteatru Energetskog centra Bračak okupili su se stručnjaci iz različitih područja – od arhitekture, dizajna, ekonomije do energetike i klime. Cilj im je bio isti – započeti promišljanje o novom europskom Bauhausu, novoj inicijativi Europske Komisije koja ima zadatak ekološki, gospodarski i kulturno usmjeriti na objedinjavanje dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana.
Novi europski Bauhaus je začin i nadogradnja energetske obnove – tiče se svakoga od nas, svih struka i svih segmenata društva. Nije u pitanju ni samo energija ni samo klima. U pitanju je promjena paradigme razmišljanja i življenja u cilju dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. To su i zgrade i mobilnost i digitalna infrastruktura, to je obnova naselja i blokova, to je poljoprivreda, to je dizajn – bilo modni bilo industrijski, to su naši svakodnevni izbori i svakodnevno ponašanje. U uvodnom je obraćanju izjavio dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA, prvog partnera iz Hrvatske novoj inicijativi Europske Komisije.
Svim prisutnima, kao i svim zainteresiranima koji su prijenos mogli pratiti i uživo, obratila se i Ruth Reichstein ispred Europske Komisije, video vezom iz Bruxellesa.
Novi europski Bauhaus kreativna je inicijativa kojom se pomiču granice između znanosti i tehnologije, umjetnosti, kulture i socijalne uključenosti radi pronalaženja rješenja za svakodnevne probleme. Od danas na posebnim internetskim stranicama umjetnici, dizajneri, inženjeri, znanstvenici, poduzetnici, arhitekti, studenti i svi zainteresirani mogu podijeliti primjere nadahnutih postignuća za novi europski Bauhaus, ideje o njegovu razvoju kao i sva sporna pitanja i nedoumice. To je početak inovativnog procesa zajedničkog osmišljavanja, istaknula je Reichstein.
Novi europski Bauhaus zamišljen je kao most između tehnologije i umjetnosti, s njim Europski zeleni plan dobiva i svoju kulturnu dimenziju.
Umjetnost, kultura i baština imaju značajnu ulogu u zelenoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama.
Novi europski Bauhaus je povratak sebi. Ovo je trenutak u kojem moramo sami sebi priznati gdje smo kao društvo i kao pojedinci. Koje su naše manjkavosti i što uopće želimo poduzeti. Trebaju nam jasni ciljevi. upozorio je Davor Trupković, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija.
Odgovoriti jasno i jednoznačno što je Europski Bauhaus gotovo je nemoguće. Možemo na njega gledati kao na začin da se ostvare svi zacrtani ciljevi. ustvrdio je Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dijalog je otvorio brojna pitanja no i potaknuo na razmišljanje – može li Hrvatska Novi europski Bauhaus iskoristiti kao svoju, još jednu, priliku.
Naime, inicijativa pruža mogućnost prijave, a u slučaju dobrih rezultata i realizacije pilot-projekata za zajedničko osmišljavanje novih održivih i uključivih rješenja s izrazitom estetskom komponentom.
Hrvatska je zemlja od četiri milijuna ljudi. Zašto ne bismo kao pilot prijavili ne jedan projekt već jedan cijeli kvart, grad, zemlju koja vapi za zaokretom na bolje i napretkom. pozvala je sve prisutne Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Dr. Domac je prihvatio ambiciozni izazov te će se ova nacionalna inicijativa nastaviti sastajati i formulirati prijavu za hrvatski nacionalni pilot projekt u sklopu ove nove europske inicijative koja će već u rujnu krenuti sa zaprimanjem prijava iz svih zemalja članica, a priliku će dobiti tek pet pilota.
Novi europski Bauhaus potiče poboljšanje kvalitete života kao dio novog stila, traži „vraćanje osnovama“, ljudskom mjerilu i elementima prirode. Volim reći – zdravom razumu, mjeri čovjeka i svemu onome što je prirodno. Zahtijeva od nas puno, ali i nemjerljivo puno možemo dobiti promjenama u smjeru održivosti, zajedništva i solidarnosti. zaključio je skup dr. sc. Julije Domac.
U dijalogu su sudjelovali Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske; Ivana Milan iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata; Kristina Volf, dopredsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva; prof. dr. sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Natko Bilić, direktor, Planetaris d.o.o.; Vladimir Filipović, direktor Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.; Danica Jelenić, predsjednica uprave i Suzana Hozmec, voditeljica tehnologija i razvoja Beton – Lučko d.o.o; doc. dr. sc. Bojan Milovanović, Zavod za materijale, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Nives Mornar, savjetnica ravnatelja, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba; prof. dr. sc. Vlatka Rajčić, predstojnica Zavoda za konstrukcije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; izv. prof. dr. sc. Mia Roth Čerina, prodekanica za međunarodnu suradnju i umjetnost, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; izv. prof. dr. sc. Zoran Veršić, prodekan za poslovanje, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc. Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Julije Domac, ravnatelj, REGEA i posebni savjetnik za energiju i klimu Predsjednika RH; Ivana Belić, glasnogovornica, REGEA; Marko Zlonoga, koordinator inicijative Novi europski Bauhaus u REGEA timu