Na Zagrebačkom velesajmu, povodom Global Exibition Daya, održana je međunarodna konferencija Sajamska industrija – disruptor or disruptee?
Zagreb, 6. lipnja 2019. (ZV) – Na početku otvorenja Međunarodne konferencije “Sajamska industrija – diruptor or disruptee? sudionike su pozdravili dr.sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, a konferenciju je otvorio gospodin Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba.
Danas je dan za podijeliti dobru energiju, dobre vijesti i novo znanje. Ova konferencija naš je doprinos i poklon sajamskoj industriji Hrvatske i regije u godini kada obilježavamo 110 godina neprekinutog rada i djelovanja Zagrebačkog velesajma. Od daleke 1909. i Zagrebačkog zbora, preko inicijative deset europskih sajamskih gradova za utemeljenje Međunarodne Unije Sajmova UFI od kojih je jedan Zagreb, do vizionarske odluke gradonačelnika Amruša da oplodi tu inicijativu daljnjim razvojem sajamskih aktivnosti u gradu Zagrebu, te povrh svega vizionarskog poteza gradonačelnika Holjevca za prelaskom preko Save gdje se sagradio današnji Zagrebački velesajam, Zagreb je već 110 godina na karti svijeta i Europe kao sajamski grad, rekla je dr.sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.
Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta naglasila je da za nju iz pozicije resornog ministarstva dileme nema- sajamske djelatnosti su prepoznate kao bitan alat. Svijet postaje digitalan, ali ljudi i dalje žele direktan kontakt, a sajam je tu bitan komunikacijski kanal, rekla je Mandac.
Zagrebački velesajam je jedan od najprepiznatljivijih gradskih lokacija i svjedoči o trgovini, susretljivosti, gostoprimstvu, radišnosti i talentu domaćih ljudi. Nadam se skorom jačanju zagrebačke kongresne i sajamske ponude, rekao je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.
Nadam se skorom jačanju zagrebačke kongresne i sajamske ponude
Milan Bandić
Predstavlja li digitalna disrupcija prijetnju vašem poslovanju i kako odgovoriti – pitao je dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, na panelu u okviru međunarodne konferencije “Sajamska industrija – disruptor or disruptee?“. Ponudio je i moguća rješenja: stvoriti jeftiniji proizvod, prikloniti se personalizaciji i digitalnom tržištu. A Zagrebački velesajam već ima, ne samo odgovor, nego, i rezultat.
– Nakon 11 godina, uz internu snagu, dobru strategiju i primjenom novog poslovnog modela, Velesajam je ostvario pozitivan poslovni rezultat. Želimo biti odlikaši, odavno smo shvatili da ili ćemo se transformirati u cijelosti ili ćemo umrijeti, među ostalim, rekla je dr. sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.
Predsjednik Upravnog odbora Celjskog sejma Franc Pangerl smatra da će sajmova i Sajma biti dokad će biti i ljudi, a na ovu su temu svoja iskustva podijelili i Nick Dugdale – Moore, predstavnik UFI-a za Europu i dr. sc. Marko Šantić, predsjednik privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Zadnji je rok da počne realizacija projekta “Zagreb City” koji prvenstveno znači novu i kvalitetnu sajamsku infrastrukturu s velikim kongresnim centrom
Olivera Majić
Sajamska industrija kao izvozna, investicijska i komunikacijska platforma hrvatskog gospodarstva bila je tema prvog panela u sklopu slavljeničke konferencije “Sajamska industrija – disruptor or disruptee?“ a u povodu 110. jubileja Zagrebačkog velesajma.
Države u okruženju bitno ulažu u sajamsku infrastrukturu i zato je zadnji rok da počne realizacija projekta “Zagreb City” koji prvenstveno znači novu i kvalitetnu sajamsku infrastrukturu s velikim kongresnim centrom. Tada će Zagreb iskoristiti položaj lidera u regiji a velesajamske aktivnosti proizvesti još više multiplikativne učinke na cijelo gospodarstvo.
Sajmovi mogu biti odraz stanja u ekonomiji a gospodarski rast može potaknuti izvoz, što primjerice trenutačno svjedoče brojke o sadašnjem uzletu Rumunjske. Ekonomska politika mora biti usmjerena na maksimiziranje izvoza jer bez toga nova velesajamska infrastruktura neće puno dati.
Međuljudski osobni odnos nema alternative a sajam je uvijek bio mjesto trgovanja i sklapanja poslova pa je dobra sudbina sajmova sigurna. Što smo više u digitalizacijskoj sferi, to nam je ova vrsta kontakata neophodnija.
Ukratko, najvažniji su ovo naglasci koje su izrekli mr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja, doc. dr. sc. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i Sanja Želinski Matunec, savjetnica predsjednika Hrvatske obrtničke komore.
Sajmovi kao održivi turistički proizvodi i brend ambasadori, naziv je treće panel diskusije koja se održala u sklopu Međunarodne konferencije “Sajamska industrija – disruptor or disruptee?
Vodeći ljudi sajmova Split, Viroexpo, Osječkog sajma i Zagrebačkog velesajma raspravljali su o prilikama, izazovima i benefitima sajamske industrije za destinaciju i njezin razvoj u kontekstu brendiranja destinacija, organiziranja specijaliziranih sajmova i posebnih događanja poput sajmova automobilske industrije, nautike, mode i ljepote.
Koliko su sajmovi važni u razvoju turizma, posebice kongresnog turizma, ali i brendiranja destinacija dobar primjer je Zagrebački velesajam. Naime, kako je Zagreb velesajamski grad koji uz sajam veže ime glavnog grada Zagreba, tako je u svijestima ljudi Zagrebački velesajam brend koji je brendirao i pozicionirao grad Zagreb na karti velesajamskih gradova.
Osim toga ako se “zaputimo” u prošlost možemo se podsjetiti kako je Podravka bila jedan od prvih izlagača na Zagrebačkom velesajmu, koja je danas regionalno poznati i priznati brend. Važno je i podsjetiti kako neke manifestacije poput Univerzijade mogu postati dobra platforma za brendiranje i razvoj kongresno-sajamskog turizma, a danas to može biti privremeno predsjedanje Hrvatske Vijeću EU 2020. godine.
No, najvažnije je istaknuti da bez prateće infrastrukture ne može se razviti ni kvalitetna sajamsko-kongresna turistička destinacija. Kvalitetan i dostatan smještaj u hotelima, moderna zračna luka, povezanost lokane destinacije, ali i zabavno kulturno-povijesni sadržaji upotpunjavaju velesajamsku industriju te moraju biti u sinergiji.
Sajamska industrija ima potencijal kao izvozna, investicijska i komunikacijska platforma u realnoj virtualnoj areni, isticanja multiplikatorskih efekata i značaja brendiranja destinacije te podjele novih znanja i uvida o transformaciji industrije u doba digitalizacije.
Polazeći od činjenice promjena poslovnog i svakodnevnog života snažnom primjenom tehnologija znajući kako je umjetna inteligencija već stvarnost, a ne daleka budućnost i svjesni svih izazova pred kojima se nalazi sajamska industrija sudionici međunarodne konferencije Sajamska industrija – Disruptor or disruptee? poručuju:
- sajamska industrija, kao i brojne druge djelatnosti i grane gospodarstva, prolazi kroz tržišne promjene, kojima se osigurava proaktivniji, multifunkcionalniji pristup
- tehnologija se koristi u gotovo svim nevidljivim aspektima koji su neophodni u organizaciji sajmova, od dizajna do aplikacija za posjetitelje
- jačajući digitalizirani pristup ne napušta se odnos izravne komunikacije potencijalnih poslovnih partnera, licem u lice digitalni alati organizatorima sajmova pružaju i daju puniju sliku kako prije, za trajanja, kao i poslije trajanja sajma, sa pregršt informacija koje su vrijedan informativni punkt za sliku o potrebama i željama klijenta
- izlagači/partneri sve više očekuju i mjere povrat na investiciju, zbog čega će tailor made pristup biti sve izraženiji i pred organizatore postavljati sve veće zadaće osposobljavanja kvalitetnog ljudstva za takve zadaće
- iako postaje sve više trend, virtualno sajmovanje još duže vrijeme neće zamijeniti izravan pristup, no istodobno se od organizatora očekuje međusobno ispreplitanje više sajamskih platformi