Autor: Boris Živković
Problemi s prometom u Zagrebu predstavljaju značajan izazov i za hrvatske obrtnike, poduzetnike te ine poslovne ljude, postavljajući dodatne prepreke pred uspješno vođenje njihovih tvrtki. U svakodnevnom poslovanju, ovi subjekti suočavaju se s nizom izazova koji proizlaze iz prometnih gužvi, neprilagođene infrastrukture i nedostatka održivih prijevoznih rješenja. Ovaj kompleksan kontekst utječe na njihovu operativnu učinkovitost, troškove poslovanja te općenito na radnu produktivnost.
Prometne gužve, koje su česte tijekom jutarnjih i popodnevnih špica, izravno utječu na pravovremenu dostavu i distribuciju roba, povećavajući vrijeme putovanja poslovnih ljudi između sastanaka i poslovnih lokacija. Osim što generiraju operativna kašnjenja, ove gužve također doprinose povećanju stresa i napetosti među radnicima, što može imati negativan utjecaj na radni okoliš, a kao što znamo nervozan radnik je manje učinkovit.
Nedostatak adekvatne infrastrukture, poput nedovoljno prilagođenih prometnica i parkirališta, dodatno otežava poslovanje. Tvrtke se često suočavaju s problemima parkiranja za svoje zaposlenike, klijente i isporuke, što može rezultirati dodatnim troškovima ili neugodnostima. Osim toga, zastarjela infrastruktura u središtu grada može predstavljati prepreku za pravovremenu isporuku i opskrbu, često dovodeći do problema u lancu opskrbe.
Nedostatak održivih prijevoznih rješenja dodatno opterećuje poslovnu zajednicu. Visoki troškovi prijevoza, posebice ako se koristi individualni automobil, mogu negativno utjecati na profitabilnost poslovanja. Osim toga, nedostatak integriranih prijevoznih opcija, poput nedostatka povezanosti između javnog prijevoza i radnih područja, može otežati zaposlenicima dolazak na posao.
Sve ove poteškoće često dovode do pitanja o održivosti poslovanja u urbanom okruženju koje se suočava s izazovima prometa. Stoga je ključno razmotriti strategije i inicijative koje bi mogle unaprijediti prometnu situaciju, pridonoseći olakšanju poslovanja i poticanju gospodarskog rasta.
Prometni kaos smanjuje poslovnu učinkovitost
Neriješeni prometni problemi u Zagrebu jako negativno utječu na nas obrtnike iz razloga što naši klijenti imaju velike probleme doći na našu lokaciju podignuti robu ili naručiti istu pogotovo nama obrtnicima koji imamo lokale u centru grada. Zbog nemogućnosti parkiranja i suludih gužvi odustaju od naših usluga i traže pristupačnija rješenja, istaknuo je potpredsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Damir Marković.
Najveće prepreke što se prometne situacije tiče je što smijemo izvršiti dostavu robe do 7h ujutro, a većina dobavljača radi tek od 8h. Naše potrebe su dostave tijekom cijelog dana kao i montaže koje obavljamo tijekom cijelog dana, a nemamo mogućnost zaustavljanja pred poslovnim prostorom.
Smanjenje prometnih gužvi i bolja infrastruktura znatno bi poboljšala uvjete rada nas obrtnika zato što trošimo previše vremena na dostavu i odvoz naših proizvoda do klijenata kako i sam dolazak istih do nas, dodaje Marković.
Više puta smo tražili posebne dozvole za kratkotrajno zadržavanje naših vozila pred poslovnim prostorom, ali gradske vlasti nisu imale sluha za to. Ima pozicija lokala gdje to nije moguće, ali veliki broj lokala ima mogućnost pristupa bez zadržavanja ostalog prometa, ali nam to nije dozvoljeno.
Pozdravljamo smanjenje ovisnosti o automobilima, ali preduvjet za to je učinkovitiji gradski prijevoz i naravno dozvole za nas koji poslujemo u centru grada. Mi smo u ovom lokalu 104 godine, i nikada nismo imali problema sa dostavama robe, ali trenutno plaćamo puno kazni jer ne možemo na drugi način poslovati.
Postoje obrti koji mogu poslovati i obavljati djelatnost koristeći javni prijevoz ili bicikle, ali neki obrti kao što je naš nisu to u mogućnosti jer uramljujemo velike slike i izrađujemo velika ogledala koja je bez dostavnih vozila nemoguće dostaviti.
Za obrtništvo u centru grada smanjenje prometa i pješačke zone su dobra stvar ako se izuzmu dostavna vozila i stanari koji žive u centru. Prilagođavamo se kako možemo, ali traženje parkinga po sat vremena jako umanjuje našu konkurentnost na tržištu. Umjesto da izrađujemo naše proizvode gubimo vrijeme na nepotrebne stvari.
Pojavom električnih vozila pokušavamo prijeći na zeleni pogon koliko nam naše mogućnosti dozvoljavaju tako da svaki poticaj u tom smjeru je dobrodošao. Gradnja velikih parkinga oko centra grada, učinkovitiji i brži javni prijevoz i posebna odobrenja za stanare i obrtnike koji rade i žive u centru grada riješili bi sve probleme u vezi prometne infrastrukture u centru grada, zaključuje Damir Marković.
Nužna promjena prometne paradigme
Kako doskočiti ovim problemima nego temeljitom promjenom prometne paradigme i prihvaćanjem činjenice da već živimo promet budućnosti, istaknuo je prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec.
Dolaskom novih vremena te izuzetno brzim tehnološkim napretkom malih električnih prometnih sredstava kao što su romobil, bicikl i sve njihove izvedenice grad Zagreb kao i svi europski gradovi našao se pred velikim izazovom. Budućnost je počela ! Na temelju navedenog potrebno je što prije graditi “biciklističke” staze izuzetno velikog kapaciteta protočnosti jer se mora napraviti projekcija broja takvih vozila u narednih 30 godina, odnosno laički rečeno sad moramo hitno graditi te velike za sada još nama neviđene “biciklističke” koridore po kojima će se voziti u narednih najmanje 30 godina. Namjerno stavljam riječ biciklističke pod navodnike jer mi još za te staze nemamo naziva odnosno to će biti staze za mala električna vozila na jedan i dva kotača.
Naravno, zastarjelu infrastrukturu vrlo je teško modernizirati bez ulaganja velikog kapitala u nju. Svima nam je poznato da je tramvajski promet u Zagrebu gotovo identičan kao i prije 50 godina. Tramvajski vagoni su sličnih kapaciteta, a tramvaj ide neznatno brže odnosno ako računamo gužvu u gradu još i daleko sporije nego prije 50 godina. Nažalost, od novih inicijativa biciklističkog prometa ništa značajno. Novi gradonačelnik je imao velike ambicije, ali one nažalost se jako sporo provode. Razlog tome je vrlo vjerojatno nedostatak novaca, a svi znamo da je novac taj pokretač napretka i razvoja.
Nužnost izgradnje prometnica za alternativna vozila
Grad ne može potaknuti ljude da koriste bicikle bez adekvatnih staza. Kad još uz to dodamo svakakva nova električna vozila onda to više i nisu samo biciklističke staze već prometnice za alternativna vozila. Grad ne može potaknuti ljude niti da više koriste javni prijevoz dok se on ne ubrza, a to se neće dogoditi sve dok se ne napravi podzemna željeznica koja je po mojem mišljenju trebala biti napravljena početkom devedesetih godina odnosno prije više od trideset godina. Nažalost došao je rat, a poslije rata kriza koja do dan danas nije prestala. Onda su se pojavile i priče da je nemoguće napraviti podzemnu željeznicu u Zagrebu zbog nekakvih podzemnih voda što je totalna glupost, pa danas postoji podmorski prolaz ispod La Manchea ili Oresundski most dug gotovo 8 kilometara koji spaja švedsku obalu i umjetni otok Peberholm. U Peberholmu se vozila i vlakovi spuštaju u Drogden, tunel ispod površine vode dug je 4 kilometra i vodi do danske obale, a ispod Zagreba ne može podzemna, dajte molim vas!
Što se pak tiče aktualnih pametnih prometnih sustava oni su ovdje nemoćni. Oni mogu malo poboljšati iskoristivost kapaciteta i vremena, ali sve u okviru ograničenja koja su nastala prevelikim brojem vozila u gradu. I mogu slobodno reći da je najveći izazov u prevladavanju automobilske ovisnosti komfor vlastitoga vozila koji se još uvijek ne može mjeriti s javnim gradskim prijevozom. Također, poboljšanja neće biti dok god veliki kapital ne pokuca na vrata prometne infrastrukture, a ja ga ne vidim u blizini kaže Husinec.
Kako bilo, zasad nam ostaju ključne posljedice gustoće prometa prometne gužve, gubljenje radnog vremena u prometu, te ne zaboravimo i zagađenost zraka.
Naime, nedostatak parkirnih prostora povećava prometne gužve jer vozači kruže tražeći parking, a to posljedično troši vrijeme, novac kroz gorivo i vrijeme te zagađuje zrak.
Uz sve navedeno, dodao bih i da su poteškoće javnog prijevoza i te što se većina linija koristi i za promet osobnih vozila pa niti javni prijevoz nije imun na gužvu, naime, kasnite na posao išli autom ili javnim prijevozom. I tako se opet vraćamo na nedostatak alternativnog prometa izazvan slabom biciklističkom infrastrukturom koji se onda odražava na gužve u prometu. Posljedično tome, građani se malo koriste biciklističkim prometom jer ne postoje biciklističke staze što znači da su strogo formalno pravno gledano biciklisti konstantno u prometnom prekršaju pa oni koji se ne žele upuštati u takvu riskantnu vožnju ili nisu fizički spremni se ipak okreću javnom prijevozu ma kako god bio neorganiziran.
Nažalost, niti mreža javnih bicikala nije u gradu Zagrebu učinila željene rezultate, a sve zbog nedostatka biciklističkih staza ili bolje rečeno prometnica za alternativna vozila.
I ne zaboravimo još i prevladavajuće mišljenje da pješaci nisu dio prometne kulture, a proizlazi zato što se u gradu Zagrebu gotovo nikada ne kažnjavaju pješaci kada prolaze na crveno svijetlo pa tako iz dana u dan imamo sve više prometne nekulture pješaka.
Maksimum lijepe komforne vožnje bez gužve smo postigli prije dvadesetak godina, jer ne zaboravimo, u gradu Zagrebu se svakim danom grade novi i novi stanovi u koje se doseljavaju ljudi koji posjeduju i po nekoliko automobila, a ceste ostaju iste. I tako imamo situaciju da je više od polovine Hrvatske prazno jer su ljudi iselili u razne gradove diljem svijeta, a istovremeno se grad Zagreb pretrpava novim stanovnicima i posljedično tome novim automobilima što izaziva kaos iz kojeg se nećemo skoro izvući, zaključuje Goran Husinec.
Foto: Image by Robert Marinkovic from Pixabay
Objavljeno 30. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #6