Autor: Boris Živković
Električna vozila predstavljaju ključnu inovaciju koja može značajno poboljšati kvalitetu prometa u gradovima i neizostavni su čimbenik zelene ekonomije i održivog razvoja. Električna vozila su pogonjena električnom energijom, što znači da nemaju izravne emisije štetnih plinova i čestica tijekom vožnje. Ta činjenica ima ogroman potencijal za smanjenje onečišćenja zraka u gradovima, čime se poboljšava kvaliteta zraka i smanjuje rizik od respiratornih bolesti kod stanovništva.
Električna vozila su tiša od vozila s unutarnjim izgaranjem. Smanjenje buke u urbanim područjima pridonosi stvaranju ugodnijeg i manje stresnog okoliša za stanovnike. Ova prednost posebno dolazi do izražaja u gusto naseljenim dijelovima grada i duž prometnih koridora. Korištenje električnih vozila doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova, pridonoseći globalnim naporima za suzbijanje klimatskih promjena. Ovaj ekološki aspekt ima dugoročne koristi za održivost okoliša i dobrobit budućih generacija. Također, električna vozila potiču svijest o održivim oblicima prijevoza. Poticanje na korištenje električnih vozila može biti ključno za promicanje održive mobilnosti, uključujući i kombinaciju električnih vozila s drugim oblicima prijevoza poput bicikala, javnog prijevoza ili dijeljenih mobilnosti.
Povećana upotreba električnih vozila potiče razvoj potrebne infrastrukture, poput punionica. Razvoj gusto raspoređene mreže punionica olakšava vlasnicima električnih vozila brže i praktičnije punjenje, potičući daljnju integraciju ovih vozila u gradsku mobilnost. Osim toga, prijelaz na električna vozila može stimulirati ekonomiju kroz razvoj novih tehnologija, povećanje zapošljavanja u sektoru obnovljivih izvora energije te smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.
Uz sve ove prednosti, električna vozila igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti održive i zdrave urbane mobilnosti. Implementacija politika poticanja, podrška razvoju tehnologije baterija i infrastrukture te edukacija javnosti o prednostima električnih vozila ključni su koraci prema ostvarivanju potencijala ovih vozila za gradsku sredinu.
U svjetlu rastuće potrebe za održivim urbanim prijevozom, električna mobilnost sve više postaje ključna komponenta transformacije prometnih sustava diljem svijeta. U Hrvatskoj, Udruga Strujni krug, predvođena entuzijastima, ali i stručnjacima zalaže se za sveobuhvatni pristup razvoju e-mobilnosti koji uključuje infrastrukturne inovacije, edukaciju građana te poticanje na kupovinu električnih vozila, istaknuo je tajnik Udruge Strujni krug Tin Koren.
Električna vozila kao ključna karika u rasterećenju gradskog prometa
– Električna mobilnost vrlo se često poistovjećuje isključivo s električnim automobilima, ali bitno je istaknuti da e-mobilnost zapravo obuhvaća sve vrste elektrificiranog prijevoza poput električnih romobila i bicikala, električnih automobila pa sve do električnih autobusa, kamiona i sl. vozila. Kada sagledamo prometnu situaciju u gradu Zagrebu te gužve kojima gotovo svakodnevno svjedočimo, vrlo je jasno da je cestovni promet potrebno rasteretiti.
– Električni romobili i bicikli, pa čak i električni mopedi, omogućili su nam najpovoljniju motoriziranu vrstu prijevoza jer je punjenje istih poprilično jeftino te održavanja gotovo i da nema, ali cestovna infrastruktura u Zagrebu još uvijek ne omogućava većem broju građana da se sigurno odluči na takvu vrstu prijevoza. Infrastruktura biciklističkih staza u Zagrebu je još uvijek relativno nerazvijena u usporedbi s drugim većim europskim gradovima pa smatramo da građani još uvijek nemaju toliku sigurnost prijeći na tu vrstu prijevoza.
– Kada bi se biciklistička infrastruktura poboljšala te bi veći broj građana prešao na električne bicikle i romobile, značajno bi se rasteretila prometna situacija u gradu, smanjila bi se buka, a Zagreb bi ujedno lakše postizao ekološke ciljeve postavljenje od strane Europske unije.
– Osim prethodno spomenute biciklističke infrastrukture koja bi rasteretila gradski promet, iznimno je bitno raditi na infrastrukturi punionica diljem hrvatskih gradova. Naime, Hrvatska ima relativno zadovoljavajući broj javno dostupnih punionica za električna vozila u odnosu na trenutni broj registriranih električnih vozila, ali moramo biti svjesni da većina građana u gradovima živi u zgradama koja nemaju dedicirana parkirna mjesta ili vlastite garaže gdje bi mogli puniti svoja električna vozila.
– Stoga je udruga Strujni krug pokrenula pilot projekt postavljanja punjača u stupove javne rasvjete, koji bi trebao započeti s postavljanjem prvih punionica tijekom 2024. godine, a kojime će se postavljati punjači u stupove javne rasvjete na javnim parkinzima ispred velikih stambenih zgrada te će se tako na najjednostavniji i najpovoljniji način omogućiti da svatko ima mogućnost punjenja “kod kuće”. Takvom infrastrukturom punionica ćemo osigurati da se veći broj građana sa sigurnošću odluči na kupovinu električnog vozila jer neće morati razmišljati gdje i kako ga puniti, ističe Tin Koren.
– Udruga Strujni krug aktivno surađuje s brojnim gradskim vlastima i nadležnim ministarstvima s ciljem povećanja i poboljšanja infrastrukture punionica kako bi građanima omogućili što jednostavniji i sigurniji prelazak na električna vozila. No vrijedi istaknuti i da aktivno surađujemo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s ciljem poboljšanja aktualnog modela sufinanciranja kupovine električnih vozila jer su ista još uvijek nešto skuplja u odnosu na konvecionalna vozila, dodaje Tin Koren.
Foto by (Joenomias) Menno de Jong from Pixabay
Objavljeno 26. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #2