U škole treba uvesti etiku koja bi trebala dati širi pogled na odgoj moralnosti i etičnosti, jer čovjeka treba odgajati za poštenje – to je trajna zadaća. Vjerodostojnošću i dosljednošću u praktičnom življenju potvrđujemo našu vjeru, a ne nekim izjavama i manifestacijama. Trebali bi svi vjernici, kao i svi drugi, shvatiti da je korupcija grijeh. A zadaća je nas duhovnika da odgajamo mlađe generacije na osjetljivost prema grijehu korupcije i mita. Možda se naš glas slabo čuje, ali svaki rad ove crkve usmjeren u odgoju za etičnost, kao njezino temeljno zvanje tj. odgoj za poštenje, istaknuo je u razgovoru za Poslovni FM dipl. teolog Darko Mejaški, župnik Hrvatske starokatoličke crkve u Zagrebu. Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
U emisiji Ekumena i etika u poslovanju, urednik Augustin Bašić, upitao je sugovornika što čini identitet Starokatoličke crkve, tj. njezin nastanak – genezu?
– Povijesno gledano Starokatolička crkva je nastala nakon vrlo važnog događaja za Katoličku crkvu, Prvog vatikanskog koncila 1870. godine, na kojem je sudjelovao poznati hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer. Ključna stvar toga koncila bilo je donošenje Dogme o Papinoj nepogrešivosti i svevlasti nad cijelom crkvom. Izraziti protivnici predložene Dogme kao nove vjerske istine bili su biskupi njemačkog govornog područja te neki iz Amerike i Francuske. Zapaženi su Strossmayerovi nastupi s pet govora na izvrsnom latinskom jeziku protiv predložene Dogme, u kojima je naglasio da i u drugim crkvama postoje iskreni kršćani koji iznad svega ljube Krista. Na završetku tog podijeljenog Koncila, kod biskupa njemačkog govornog područja rodila se ideja o „Staroj crkvi”. Godinu kasnije, u rujnu 1871, održan je kongres Starokatolika u Münchenu gdje je donesena odluka o osnivanju nacionalnih crkava pod nazivom Starokatolička crkva. Predsjedao je istaknuti doktor teologije Johan von Schulte. Tada je starokatolicima bilo iznimno važno sačuvati apostolsko nasljeđe (tzv. sukcesiju) koju su dobili preko Utrechtske katoličke nadbiskupije. Utrechtsku uniju čine starokatolički biskupi Nizozemske, Njemačke, Austrije, Poljske, Švicarske i Češke. Na čelu biskupske konferencije je Utrechtski nadbiskup. Šezdesetih godina prošlog stoljeća Unija je potpisala Interkomuniju s Anglikanskom crkvom a 2017. g. sa Švedskom crkvom. Možemo još reći da smo moderna crkva katolika i prethodnici ekumenizma i dijaloga zajedno s anglikancima i evangelicima, ponosno ističe starokatolik Mejaški.
Dodaje da danas ta crkva ima dvije župe u Zagrebu, u Branimirovoj ulici i Stenjevcu, te u Šaptinovcima nedaleko Našica, kao i dvije manje organizacije u Osijeku i Slavonskom Brodu. Pastoralnu skrb o njima vode trojica svećenika. Broj vjernika se popeo na tisuću i pomalo raste, naglašava.
– S velikim simpatijama gledamo na papu Franju, koji je prije nekoliko godina prvi put pozvao starokatoličke biskupe u zasebnu audijenciju i bili su njegovi gosti četiri dana u Vatikanu. Razgovaralo se o načinu suradnje i eventualnom jedinstvu crkve. Trenutno najveća zapreka eventualnom jedinstvu nije toliko dogma o papinoj nepogrešivosti, već to što neke starokatoličke crkve zaređuju žene za svećenice. Činjenica je da je papa Franjo pokrenuo mnoga pitanja o ulozi žena u crkvenim službama, također otvorio je pitanje o rastavljenima, što je izazvalo velike otpore u crkvenim krugovima. A mi smo već odavno takva pitanja riješili, naglasio je ponosno starokatolički župnik dodajući da su u tijeku izbori za nadbiskupa unije, a kandidirala su se trojica muškaraca i jedna žena.
– U ovom vremenu Došašća i Božića sudjeluju svi, i vjernici i oni koji to nisu, pa je to prilika da se svi malo bolje upoznamo bez straha koji nas razdvaja i da tako, poznavajući se, započnemo izgrađivati bolji svijet. Potičemo ljude da poštuju jedni druge, a svi smo pozvani na izgradnju boljega svijeta, poručio je Mejaški, koji je diplomirao katoličku teologiju u Rijeci 2001. godine, radio kao katolički župnik u župama gospićko-senjske biskupije, da bi od 2006. prešao u Hrvatsku starokatoličku crkvu. Oženjen je i otac četvero djece.
– Mi smo demokratska crkva pa je u našoj naravi i u praksi da se zauzimamo za principe demokratskog društva, da naše društvo bude otvoreno kao što je i naša crkva. Nikada nismo diskriminirali nijednu osobu zbog nacionalnog ili vjerskog opredjeljenja, kao i one drugačije seksualne orijentacije kao i prema ženama, a imamo i žena svećenica i đakonica, naglašava.
Sve vjerske zajednice u RH – u ovom slučaju manjinske, pozvane su širiti duh dijaloga, tolerancije i ekumenizma, a protiv mržnje i predrasuda. Javno se zauzimati za etičnost u poslovanju i življenju i tako stvarati ozračje moralnosti, solidarnosti, bratstva i duhovnosti kao temeljnih vrijednosti jednog uređenog demokratskog društva, poručio je urednik Bašić.
Projekt Manjinske religijske zajednice – izazov sekularnom društvu?, kojeg priprema i uređuje Augustin Bašić na multimedijskom poslovnom portalu PoslovniFM, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Autor: Augustin Bašić Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 9. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.