Klijentelizam je veliki problem u Hrvatskoj, kao i u brojnim kolektivističkim zemljama. Mislim da je veći problem i od same korupcije, iako se smatra njezinom potkategorijom. Kod nas se poslovi najčešće dodjeljuju temeljem nekakvih poznanstava, a ne kvalitete. To je veliki problem. E sad, kako to regulirati? Jedan od načina je uvođenje etičkog kodeksa, što je temelj izgradnje programa usklađenosti antikorupcijskih programa. Međutim, nikakve koristi nema ako se ti programi uvedu samo na papiru. Primjerice, javna nabava je u Hrvatskoj vrlo dobro regulirana, u skladu s europskim standardima. Međutim, problem je u tome što korupcija ne nastaje u procesu javne nabave, nego u trenutku kada se radi specifikacija za javnu nabavu. I taj dio je jako teško regulirati. To su ta pogodovanja. To je nešto što mi ne možemo nikakvim pravilnicima unutar sustava regulirati. Jedini način da se to dovede u red je etičnost i integritet samog vodstva. To je nešto na čemu bi trebalo sustavno poraditi, istaknula je za PoslovniFM dr. sc. Silvija Vig, osnivačica i direktorica tvrtke CODUPO, autorica knjige Poslovna etika – Kako razviti autentično vodstvo i izgraditi kulturu zadovoljnih i angažiranih zaposlenika programima etike i usklađenosti.

Etički kodeks čini okosnicu programa usklađenosti i etike, stoga ga je potrebno uskladiti s vrijednostima tvrtke, u cijelosti integrirati u organizacijsku kulturu i primjenjivati prilikom donošenja poslovnih odluka, istaknula je Vig u razgovoru s Augustinom Bašićem, urednikom emisije Ekumena i etika u poslovanju.

– Što se tiče definicije poslovne etike, neki će odmah reći kako se radi o oksimoronu, jer se spajaju naizgled nespojive stvari – biznis, poslovanje, i etiku. Međutim, u današnje vrijeme gotovo da ne možemo govoriti o međunarodnom poslovanju bez uzimanja u obzir etičkog aspekta ili možda bolje rečeno integriteta, bez čega danas ne možemo ostvariti uspješno međunarodno poslovanje. Etika dobiva sve veću važnost, a po definiciji se bavi ispravnim i neispravnim ponašanjem odnosno dobrim i lošim u poslovnom kontekstu. Mogli bi reći da ona određuje sustav vrijednosti, pravila i procedure na kojima se temelji poslovanje nekog poduzeća, pojasnila je dr. Vig. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Upitana kakav je odnos i stanje u privatnim tvrtkama i javnim poduzećima u nas, iz perspektive poslovne etike, dr. Vig odgovara kako ima sličnosti ali i velikih razlika.

– Na našem tržištu postoje dvije grupacije organizacija. Prvu grupaciju čine tvrtke koje su se pojavile i koje su više orijentirane poslovanju na vanjskim tržištima. To su uglavnom dobavljači i distributeri multinacionalnih kompanija ili međunarodne kompanije čije dionice kotiraju na američkim burzama i koje se prema njihovim zakonima moraju uskladiti s antikorupcijskim programima i uvesti antikorupcijske programe odnosno etičnije sustave poslovanja. Druga grupacija su organizacije vezane samo za lokalno poslovanje koje jednostavno mogu i moraju poslovati po drugim pravilima. I tu se javljaju te razlike odnosno možda nekakva neetičnija poslovanja, smatra.

Napominje kako, prema istraživanjima, 25 % stanovništva na višoj razini etičnosti. To govori o etici i integritetu tvrtki.

– To je teorija moralno-kognitivnog razvoja Lawrencea Kohleberga, modelu koji se sastoji od tri razine, odnosno šest stupnjeva moralnosti ili etičnosti. I na te dvije najviše razine odnosno dva najviša stupnja, to je taj peti i šesti stupanj, koji bi nekako u usporedbi sa etičkim teorijama. Tako da je u svjetskim razmjerima u tih 25 posto svega 5 do 6 posto stanovništva na najvišim razinama etičnosti, dok je osoba koje se vode visokim moralnim standardima u životu tek jedan do dva posto svjetskog stanovništva. Naravno, to ne znači da su ostalih 75 posto nemoralni ljudi, ali uslijed nekakvih situacijskih čimbenika može se dogoditi da će posegnuti za aktivnostima koje nisu baš uvijek etične, istaknula je.

Nema novog svjetskog poretka bez svjetske etike, jer etika je temelj svih djelovanja čovjeka i društva u području gospodarstva. Još je Aristotel kazao kako su tri sastavnice praktične filozofije: etika, ekonomija i politika, prisnažio je urednik Bašić.

– Etika u stvari predstavlja pravila nekog društvenog ponašanja. Znači ona određuje što bi bilo etično ili društveno prihvatljivo u nekom društvu, samim time više je vanjska. Dok s druge strane moral je nešto unutarnje što nas potiče da se  ponašamo etičnije. Moral možemo usporediti s integritetom odnosno nekakva pretpostavka integriteta ili osobe od integriteta je upravo moral,  tada govorimo o osobama koje se vode višim moralnim načelima. Moral je nešto što nas iznutra vodi. To je intimni dio čovjeka. To je nešto što nas vodi, a etikom mjerimo koliko je neko ponašanje etično ili ne, pojsnila je Vig.

Na pitanje o intenciji knjige „Poslovna etika“ i kako je implementirati u sustav kompanija i javnih ustanova autorica iznosi kako joj je upravo cilj bio demistificirati etiku i ulogu u poduzetništvu, posebno jer puno ljudi misli da joj nije mjesto u biznisu, zbog čega knjiga detaljno pojašnjava što je poslovna etika i kako je implementirati u sustave.

Istražujući cjelokupno to područje prije 13 godina, svu svjetsku, posebno američku literaturu, vidjela sam da postoji cijelo jedno područje koje je istraženo, koje je stvarno i koje postoji u biznisu i koje je nešto što se normalno primjenjuje. Istodobno sam htjela stvoriti knjigu, gotovo priručnik, koji jako detaljno objašnjava sve i s razine vodstva, menedžmenta, organizacijske kulture, a sve s ciljem da poslodavci i poslovni subjekti imaju koristi odnosno što je to što u stvari tvrtka ili organizacija moraju napraviti kako bi sam program usklađenosti mogao učinkovito funkcionirati. istaknula je dr. Vig, dodajući kako je knjiga dobila status udžbenika u svim poslovnim školama i visokoškolskim ustanovama.

Dr. Vig je prokomentirala misao svjetskog tvorca Svjetske etike (Velltethos) i protagonista međureligijskog dijaloga Hansa Kuenga koji je kazao da nema mira  među narodima dok ne bude mira među religijama.

U potpunosti se slaže sa dr. Kuengom, dodajući: Ako se svaka religija drži zlatnog pravila „ne čini drugome ono što ne želiš da tebi drugi čini“, to je biti etičnost. A etičnost je u stvari neka razina duhovnosti. I kada govorim o tome mislim tu na osobnu vjeru, osobni odnos prema Bogu, istaknula je.

Ako pojedinac nema moralne svjesnosti ili mu je vrlo niska, neće ni doći do moralnog rasuđivanja ni u konačnici do nekakvog etičkog ponašanja. Moralnost lidera kompanija, vlasnika, upravljačkog tijela, menadžera, je ono što određuje moralnost cjelokupne organizacije. Krajnji standard etike je blagostanje, sreća, dobrobit svih sudionika u procesu donošenja odluka. Etika dolazi u obzir tek kad vodimo računa o onome drugome, zaključila je razgovor za PoslovniFM dr. Vig.

Autor: Augustin Bašić Foto: Darko Buković/PoslovniFM

Objavljeno 4. ožujka 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM