Odnosi s javnošću svakim danom imaju sve više posla i područje njihove odgovornosti raste. Tomu u prilog idu i trendovi postavljeni još prije dvadesetak godina, a riječ je o trendovima globalizacije i medijatizacije. U situaciji kada imate razvijene društvene medije i gdje je zapravo svaki čovjek kroz svoj profil ili društvenu stranicu postao medij, onda je taj medijski okoliš postao kompleksniji i možda najkompleksniji do sada u povijesti, tako da je važnost komuniciranja narasla i to je u biznisu i u politici postao prevalentni razlog zašto je nešto uspješno ili nije uspješno, ocijenio je za poslovniFM Mario Aunedi Medek, partner i direktor agencije Media Val i predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

– Uz pojam digitalizacije automatski vežemo i društvene mreže koje su postale nezaobilazan kanal komunikacije s javnošću i postavlja se pitanje jesu li društvene mreže novi PR. No, mi iz svijeta PR-a ne gledamo na taj način. Naime, mi gledamo društvene mreže kao novi kanal za komunikaciju ili nove platforme za komunikaciju. Svaki kanal i svaka platforma ima neke svoje zakonitosti, neka svoja pravila, što pisana, što nepisana, a društvene mreže, odnosno digitalizacija, snažno su utjecali na povećanu komunikaciju. To je točno, a to ima svojih dobrih i loših strana, kazao je Medek u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom emisije Kultura komuniciranja.

– Danas postoji ozbiljna debata onkraj javnosti koja ide u smjeru treba li i na koji način regulirati komentiranje ispod članaka na web portalima. Koliko to možda iz perspektive od prije 15-tak godina zvučalo zastrašujuće, danas ćete naći vrlo veliki broj validnih argumenata zašto bi bilo dobro da se to regulira, odnosno zabrani tako da ljudi barem trebaju biti registrirani na društvenim mrežama pod svojim imenom i prezimenom. Naime, danas vrlo često svjedočimo govoru mržnje i neprimjerenoj prostačkoj komunikaciji na društvenim mrežama, a što svakako ne ide u pravcu razvoja javne retorike ili društva tolerancije koje podrazumijeva različite stavove i vrijednosti, a što bi iz komunikacijske i civilizacijske perspektive trebao biti pravac u kojem idemo, jasan je Aunedi Medek.

Siguran sam da idemo u smjeru regulacije na svim tržištima u svijetu o ponašanju na društvenim mrežama.

– U pitanju je zapravo osobna odgovornost, a činjenica je da mi općenito u Hrvatskoj, kao i svi u okruženju, imamo problema s time što je osobna odgovornost i na koji način se manifestira, kako se prepoznaje i kako ju kao društvo živimo. Postoji veliko nerazumijevanje toga da osobna odgovornost podrazumijeva i društvenu odgovornost, jer nitko od nas individualaca nije „pale sam na svijetu” i svi mi, svojim bivstvovanjem i komunikacijom, utječemo na krug ljudi oko sebe, a samim time i na društvo u cjelini, ocijenio je Medek.

– Ipak, i dalje mislim da su društvene mreže više pozitivne nego negativne, jer uvijek želim gledati čašu koja je napola puna, a ne napola prazna. Društvene mreže imaju svoj pozitivan značaj i pogotovo su u situaciji pandemije, potresa odigrale vrlo važnu ulogu. Primjerice, Media Val surađuje s Vladom RH na portalu koronavirus.hr, tako da znam koje su brojke u pitanju, koja je količina posjeta, koja je količina upita koje smo tamo zaprimili. Do kraja godine imali smo preko 5,5 milijuna jedinstvenih posjeta na tom portalu, što zorno pokazuje da ljudi na društvenim mrežama traže korisne informacije. Kad imate sustav u kojem relevantne osobe mogu davati relevantne informacije i službene informacije u tom dijaloškom pristupu, to je nešto što građani prepoznaju i cijene i koriste.

U svijetu su u tijeku vrlo ozbiljni razgovori o regulaciji društvenih mreža čak postoji i sporazum koji je nedavno potpisan u Australiji.  Problem je što vlasnici tih mreža nisu na vrijeme prepoznali odgovornost koje te mreže nose sa sobom, jer su društvene mreže, zbog svog nevjerojatno velikog dosega i zbog penetracije interneta, prisutne u životima većine ljudi na svijetu.  Stoga sam siguran, naglašavam, da idemo u smjeru regulacije na svim tržištima u svijetu o ponašanju na društvenim mrežama.

– Glede važnosti digitalizacije koja je u posljednjih godinu dana nezaobilazan trend ciklus na svim područjima, rekao bih da mi PR- ovci moramo biti vrlo fleksibilni i adaptivni i moramo se znati prilagoditi svemu pa tako i digitalizaciji. Digitalizacija svima pomaže, ali na neki način su u toj priči gubitnici su mediji, iako to ne bi trebali biti. Naime, modeli naplate sadržaja u digitalnom svijetu nigdje nisu zaživjeli kako spada, pa čak niti u jednom New York Times-u. Ima tu nišnih stvari, ali onoliko koliko mediji danas skupljaju putem pretplate nije ni približno onome što se nekad uspjelo prodavati u printu, tu su mediji promijenili lice i moraju razmišljati na drugačiji način o prihodu kroz nišne proizvode i kroz dodatne informacije. Dakle, moglo bi se reći da je digitalizacija puno više pogodila medije nego samu struku odnosa s javnošću, naglašava Medek.

– U svakom slučaju, u ovim su se kriznom vremenima otvorile nove prilike za PR struku i tu sam jako pozitivan i optimističan. Naime, stanje pandemije je svojevrsno stanje permanentne krize, ako promatramo udžbenički, onda je intenzivnija komunikacija nužna u upravo vrijeme krize. Ako, pak, postoji potreba za intenzivnijom komunikacijom svih dionika, svih organizacija u javnom diskursu krizne situacije, onda je logično da savjetnici za komunikaciju imaju više posla nego inače. Tako da sam siguran da je ovo za PR struku velika prilika i velika odgovornost.

Digitalizacija je puno više pogodila medije nego samu struku odnosa s javnošću.

– Vrijedi istaknuti da krizna situacija nije narušila odnos agencija-klijent, jer smo zapravo bili „on call” više nego ikad. Jedini „problem“ bili su potreba klijenata za komunikacijom, a samim time i za savjetom i outsorsanim dijelom posla, koji su doslovno narasli preko noći. Trebalo je uvesti nove interne protokole, zdravstvenog i sigurnosnog tipa i tu smo mi PR-ovci puno pomagali. Pritisak od stranke klijenata u smislu potreba za našim uslugama u novonastaloj situaciji bio je velik i radili smo više nego ikada. No, krize zapravo i jesu ono čime se PR- ovci bave i tu je doprinos naše struke najvidljiviji, ističe.

– Ovu pandemiju niti jedan PR-ovac nije mogao prespavati i morao je zasukati rukave i moždane vijuge da bi dali najbolje od sebe. Mi kao poslovna zajednica i društvo smo svi dobro reagirali – i s pozicije dobrog korporativnog građanina koji ima empatiju i u smislu načina ponašanja kompanija međusobno. Čak je konkurente kriza zbližila, jer kad je dobavni lanac pukao, pukao je za sve, tako da su bili primorani na suradnju. Koliko je složena situacija u kojoj živimo pokazao je i nedavni Svjetski ekonomski forum u Davosu koji je bio kompletno online. Na forumu, su naime, predsjednici uprava globalnih kompanija pričali o tome kako je dionički kapitalizam kakvog smo dosad poznavali gotov. Pomalo to kompanije razumiju i stoga smatram da se više nikada nećemo vratiti na ono staro kako je bilo prije ove pandemije. Neki obrasci u društvu iz staro – normalnog koji su dovoljno veliki i relevantni zauvijek su promijenjeni. Uglavnom, nema povratka i kompanije da bi zadržale profitabilnost i opstojnost morat će se preorijentirati. Način razmišljanja starog managementa, koji je dosad vodio velike korporacije, u novom korporativnom 2.0 svijetu s novim igračima potpuno je drugačiji. Novi pristup je transparentniji i otvoreniji i podrazumijeva više ulaganja u društvenu zajednicu.

Na upit o znanjima i edukacijama za PR struku, Medek napominje da je specijalizirano obrazovanje izuzetno važno za PR struku. PR je po svom pristupu multidisciplinaran, a idealni PR-ovac bi trebao imati, pomiriti znanja dva fakulteta: sociologije i ekonomije. PR-ovci, naime,  moraju imati veliku širinu i puno dublje ulaziti u materiju od primjerice novinara, jer je bitno shvatiti koji rizici postoje u nekoj temi, a reputacijski rizik je upravo jedan od ključnih rizika zbog kojih PR i angažiraju razne kompanije i vlade. Danas je puno kompleksnije baviti se ovom strukom nego u mojim početcima prije 20-tak i više godina. Danas se neke teme mogu lakše nametnuti jer su i medijske redakcije manje. Uglavnom, osnovna stvar kod dobrog PR-ovca je da zna koga i kako može zainteresirati za neku temu, a to je nemoguće bez dovoljno znanja. U svakom slučaju, PR industrija će postati sve važnija i uloga PR-ovaca će postati sve odgovornija u budućnosti. Za našu struku u okviru EU i svjetskim okvirima u idućih 20-tak godina vidim veliki potencijal za rast jer će svijet postati još kompleksnije mjesto i samim time će kvalitetna i pravovremena komunikacija postati utoliko važnija.

– Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) ima novi upravni odbor i postavili smo si ambiciozan plan i izvrsnost u fokus našeg rada. Kroz tri strukturirane stvari, kao što su definiranje kompetencija, definiranje smjernica za javnu nabavu, te internacionalizacija godišnje stručne nagrade želimo pozicionirati HUOJ u Hrvatskoj, ali i u regiji, budući imamo i odlične PR-ovce i odlične projekte.

– Agencija Media Val pak u ovim je kriznim vremenima doživjela promjene. Upravo smo navršili 18 godina postojanja i 2020. godinu smo iskoristili za kompletnu reorganizaciju. Pet nas je partnera, u sustavu nas je više od 30, a planiramo se više usmjeriti na brend. Želimo imati ljude koji su bili u različitim cipelama i trebaju nam nova znanja kako bismo mogli pružiti izvrsnu uslugu. Tako smo spremni za daljnji rast i razvoj poslovanja, zaključio je razgovor za poslovniFM Mario Aunedi Medek.

Objavljeno 26. ožujka 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM