– U srpnju ove godine imali smo oko 340.000 članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ako pogledamo koliki je broj radno aktivnih stanovnika i članova u obveznim mirovinskim fondovima, mogli bismo reći da bi u trećem stupu moglo biti mnogo više osiguranika, odnosno da potencijal za daljnji razvoj ove vrste štednje postoji. No, opet, ako uzmemo u obzir kako se ova vrsta štednje razvijala od 2002. godine do danas, ipak možemo reći da ima dobre stope rasta. Ne treba zaboraviti da jedan dio ljudi već prima mirovinu iz trećeg stupa, tako da je bilo i više osiguranika, kaže Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dodaje kako postoji svijest građana da ovaj oblik štednje postoji, no ljudi možda imaju i dozu otpora, odnosno odgađaju obvezu štednje, možda i zato što nemaju dovoljno podataka.

Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.

– Veći dio građana, kad razmišljaju o izdvajanju dijela primanja u bilo koji oblik štednje, boji se obvezivanja oko iznosa ili dinamike uplata, dok je ova vrsta štednje dobrovoljna i fleksibilna u svim segmentima. To znači da netko tko je ugovorio tu štednju, a sutra ne može izdvajati taj iznos dinamikom koju je ugovorio, ili ga ne može izdvajati uopće, može stati sa štednjom na određeni rok, pa može nastaviti kada mu to bude moguće. Mnogi ljudi iz kruga mojih prijatelja, kada im pojasnim te detalje, vrlo brzo promijene mišljenje i brže se i odlučuju na štednju, ističe Horvat.

Jedna od najvažnijih informacija za koju mnogi ne znaju – upravo je to: Ako u jednom trenutku ugovorite dobrovoljnu mirovinsku štednju i obvežete se na uplate, na primjer, od 500 kuna mjesečno, pa nakon dva mjeseca ne možete uplatiti toliko novca, ne događa se baš ništa. Iako će mirovinsko društvo dostaviti uplatnice članu fonda na taj iznos, no ako on preskoči uplatu, ili uplati manje od toga, baš ništa negativno za njega neće se dogoditi. Ako član fonda ne može uplatiti toliko, ali može izdvojiti stotinu kuna, može odlučiti i tako. Pri tome nema nikakve obaveze, odnosno član fonda ne mora čak ni nazvati fond da bi najavio tu promjenu i nikakvih negativnih posljedica neće biti, osim činjenice da će, ako do kraja godine ne uplati 5.000 kuna, osiguranik dobiti manje poticaja iz državnog proračuna. Naime, jedna od velikih prednosti ove štednje je činjenica da država potiče sve uplate doprinosa s 15 posto na sve uplate do 5.000 kuna, odnosno do 750 kuna godišnje.

– Da biste iskoristili taj maksimalni iznos poticaja, optimalno bi bilo uplaćivati 417 kuna mjesečno. Tako biste u potpunosti iskoristili poticaj koji daje država. Dakle, ako ste odlučili tako, ali zadnja tri mjeseca u godini niste ništa uplatili, dobit ćete za četvrtinu manje poticajnih sredstava za tu godinu – pojašnjava Eva Horvat. No, kad preskačemo uplate ili uplaćujemo manje u odnosu na plan štednje, treba imati na umu da time utječemo i na očekivani iznos ušteđevine, odnosno da će mirovina u tom slučaju biti manja od očekivane, ako ne nadoknadimo to što smo manje uplatili, dodaje. I – naravno – ako možete uplaćivati i više od spomenutih 417 kuna, to se u konačnici može isplatiti.

Ako znamo da danas gotovo dvije trećine umirovljenika ima prihode koji su blizu granice siromaštva, dobrovoljna mirovinska štednja tako je, zapravo, onaj proizvod kojim si možemo osigurati više prihode u starosti.

– Njena je namjena upravo to: poboljšati prihode u mirovini. No da bismo u tome uspjeli, treba razmišljati na vrijeme, kaže naša sugovornica te dodaje kako mnogi ne započnu razmišljati o tome na vrijeme. Taj trenutak kada ćemo započeti sa štednjom ne bismo smjeli odgađati, dodaje.

– Prosječna dob novog člana u našem fondu je 40 godina, što je dobar prosjek, no čini ga i puno osiguranika koji su bliže 50-ima ili imaju i više od 50, ističe članica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva. Kad god se uključimo u tu vrstu štednje, dobro je, čak i ako imate samo pet godina do kraja štednje, jer možete iskoristiti državne poticaje. No, ako, na primjer, osoba od 25 godina odluči ugovoriti štednju na rok od 30 godina i uplaćuje 200 kuna mjesečno, u tom će razdoblju uplatiti 72.000 kuna, na to će dobiti 10.800 kuna državnih poticajnih sredstava, uz pretpostavku da poticaji ostanu 15 posto, a na kraju tog razdoblja u fondu bi, uz relativno konzervativan prinos od tri posto, mogla imati oko 133.000 kuna. S druge strane, osoba koja namjerava štedjeti samo pet godina, uz 700 kuna mjesečno, u tih pet godina uplatit će 42.000, a uz iste uvjete štednje na kraju će imati 49.000 kuna na računu, pokazuje primjerima sugovornica. Poticaji za samo pet godina štednje u ovom slučaju iznose tek 3.750 kuna.

– Zato je dobro i pametno započeti sa štednjom što prije, jer tako možemo započeti i s manjim iznosima, dodaje. Zato je dobro baš mlade ljude uputiti u to da im se isplati započeti štedjeti već od prve plaće, čak i ako već štede za stan ili žele kupiti novi automobil. Jer, ovaj oblik štednje ne moraju koristiti isključivo u starosti, jer se isplate mogu ugovoriti već s navršenih 55 godina. Za mlade ljude koji danas nerijetko razmišljaju o tome da će raditi puno kraće od zakonskih uvjeta, ovo može biti jedan od načina da osiguraju sigurne prihode već s 55 godina i posvete se drugim stvarima u životu.

No, čini se da su mnogi ipak svjesni toga da je riječ o prihodima za starost. Naime, još 2010. godine oko 78 posto članova bilo je mlađe od 50 godina, a 22 posto starije, dok je danas taj omjer drugačiji: 60 posto članova mlađe je od 50, ostali su stariji.

– Ako uzmemo u obzir da svi oni mogu iskoristiti pravo da aktiviraju isplatu svoje mirovine, a da samo 10 posto njih to zaista i učini, to pokazuje da se ovaj oblik štednje profilirao u štednju za mirovinu, čemu je zapravo i namijenjen. Ljudi vide dobrobiti od ovog oblika štednje, i ako ne moraju, nastavljaju sa štednjom dalje, kaže sugovornica.

Dakle, svi koji razmišljaju o tom obliku štednje imaju dovoljno prilike za prikupljanje informacija koje su im potrebne. Oni koji to žele, u fondove se mogu učlaniti i on-line, ističe naša sugovornica.

Objavljeno 18. rujna 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM