KONČAR, koji ove godine obilježava 100 godina uspješnog poslovanja, sudjelovao je na projektima izgradnje i revitalizacije ukupno 375 hidroelektrana širom svijeta, za koje je proizvedeno i isporučeno više od 700 generatora. Hidroelektrane s našom opremom uspješno rade  posljednjih 40-tak godina i svakako su dobar temelj na kojem gradimo svoj nastup i otvaranje novih prilika u globalnoj zelenoj tranziciji. U današnjim vremenima hidroelektrana, odnosno hidroenergija, jedan je od važnih obnovljivih izvora električne energije i stoga nikada neće biti zaustavljen njihov razvoj, ocijenili su za poslovniFM Ante Elez, predsjednik Uprave KONČAR – Generatora i motora i Darijo Runjić, član Uprave KONČAR – Inženjeringa za energetiku i transport.

– No, ne možemo živjeti od povijesti, stoga danas nudimo nova rješenja i postrojenja, a to su sve reference kojima postižemo kontinuitet poslovanja na tradicionalnim i na novim tržištima, nastavio je Runjić.

 – Primjer uspješnosti su zemlje Skandinavije, dometnuo je Elez, otkrivajući kako su u postupku potpisivanja partnerskog ugovora s našim najboljim inozemnim kupcem, švedsko-njemačkim Uniper-om, s kojim gradimo suradnju i partnerski odnos. Dosta je to neuobičajeno da kupac i isporučitelj opreme imaju ugovor o suradnji, nije to klasični komercijalni ugovor, već  korak više, čime osiguravamo budućnost posla u sljedećim desetljećima. Skandinavija, koja ima dovoljno sredstava za suradnju i naručivanje opreme od bilo kojeg isporučitelja, od KONČARA ne traži sudjelovanje na javnim nabavama već se poslovi ugovaraju direktnim pregovaračkim postupcima s naručiteljem. To je za Hrvatsku i KONČAR dobra pozicija i odličan pristup rješavanja posla i eventualnih problema. Prvo se iscrpljuju inženjerska znanja i tehnička struka, a tek potom dolaze pravnici i odvjetnici, a to se upravo i cijeni u suradnji s našim partnerima, pojasnio je Elez u emisiji Motori rasta, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.

Poslovni FM i Grupa Končar donose emisiju MOTORI RASTA! – zanimljive razgovore o ljudima i poslovanju u području energetike, tračničkih vozila, obnovljivih izvora, istraživanja, razvoja i inovacija.

– Naša fleksibilnost ne ogleda se samo u kontekstu custom-made rješenja i proizvoda, već  i u bazičnom stavu i poštovanju prema kupcu s kojima gradimo takve partnerske odnose, što smatramo, pored spomenutih uspješnih povijesnih referenci, važnom karikom u uspjehu održavanja kontinuiteta na svjetskim tržištima. U razgovoru s kupcima, dolazimo često do iznimno složenih rješenja tehničkih problema kod postrojenja na nekom projektu, kaže Runjić. Dodaje da je hidroelektrana složen sklop brojnih funkcionalnih cjelina, brojnih struka, od elektrotehničke, strojarske do građevinske i ono što je najveći izazov, ako jedna struka i segment zakaže cijela hidroelektrana potencijalno ne radi.  Pritom treba reći kako je samo generator sam za sebe toliko složen proizvod da ga je možda pravilnije nazvati projektom, dodao je.

Složenost opremanja hidroelektrana

– Hidroelektrane su jedne od najsloženijih elektroenergetskih objekata. S aspekta elektrostrojarske struke, sklop generatora i turbine ili agregat tj. proizvodna jedinica predstavljaju srce elektrane. Postoji i cijeli niz ostalih funkcionalnih cjelina – postrojenja, poput rasklopnih postrojenja s transformatorima raznih naponskih nivoa koje u elektrani, kao i nekim drugim objektima, služe za distribuciju električne energije u raznim smjerovima. Nadalje, tu su i postrojenja za predaju u mrežu te proizvedene električne energije, zatim uređaji koje nazivamo sekundarni sustavi, koji po svojoj fizičkoj veličini nisu tako atraktivni kao proizvodne jedinice, ali u njima je također integrirana „velika pamet“ i u njima se izvode razni složeni programi koje naši inženjeri rade i parametriraju te uređaje i sustave, primjerice regulacija rada turbine, napona generatora, sustavi upravljanja i električke zaštite na raznim nivoima u hidroelektrani, ali i na nivou nadređenih centara vođenja ovih postrojenja, pojasnio je Darijo Runjić.

– KONČAR može isporučiti rješenja po sistemu ‘ključ u ruke’, a ne samo pojedine segmente. Mi stvaramo europski proizvod koji je proizveden na europskom tlu, dizajniran i pripremljen za dugi vijek trajanja, jer prosječni životni vijek naše opreme iznosi 50-60 godina, kaže Elez.

Izgradnja novih hidroelektrana je prije 30 godina bila najdominantniji dio u hidrobiznisu, a danas se u Europi više rade revitalizacije nego izgradnja novih objekata. Statistika na svjetskoj razini kaže da je preko 56 posto svjetske kapitalne opreme starije od 35 godina, pa samim time dolazimo do toga da će ovaj posao biti u kontinuitetu sljedećih desetljeća jer se oprema mora revitalizirati, smatraju predstavnici KONČARA.

– Hidroelektrane imaju rotirajuću masu koju samo generatori – turbine imaju i u slučaju većeg broja potrošača i rasterećenja mreže potrebno je imati stabilan izvor koji neće biti osjetljiv na promjene, a to jedino može rotirajuća masa. Rotirajuća masa samo jednog rotora je 300-400 tona, onda možete zamisliti kada se taj rotor vrti na 300 okretaja u minuti koliko je energije uskladištene u toj rotaciji. To je specifično za hidroelektrane i nema izvora energije koji to može nadomjestiti. Istina, postoje plinske turbine i termoelektrane, ali one nemaju tu silinu energije. Osim toga, treba biti svjestan aktualnog globalnog trenda gašenja nuklearnih i termoelektrana, pa KONČAR tako u svom portfelju ima zapravo jednu „zelenu“ nišu i za sljedeće naraštaje, nastavio je Ante Elez.

Snažan izvozni potencijal

– Najznačajnija tržišta su, naravno, Hrvatska te zemlje u regiji poput Slovenije, BiH, Makedonije pa sve do Grčke. Tu su i druga tržišta EU, spomenuta Skandinavija, a u novije vrijeme radi se dosta i u Bugarskoj, a posebno smo ponosni na poslove dobivene u Austriji. Zemlje Dalekog i Bliskog istoka, kao Pakistan i Irak su naša povijesna tržišta, kao i Indija, tržište na kojem imamo reference, čak i u posljednjih 15 godina, međutim okolnosti na ovim tržištima su se bitno promijenile (lokalna jeftina proizvodnja). Danas, što se tiče dalekih tržišta, vidimo veliki potencijal na afričkom kontinentu posebno u zemljama kao što su Kenija, Tanzanija, Zambija, Etiopija i Gvineja, gdje već imamo korektan kontinuitet poslovanja. Svakako vrijedi spomenuti i tržište Latinske Amerike, primjerice Kostariku i Salvador, gdje smo sudjelovali i sudjelujemo na nekoliko projekata izgradnje novih i revitalizacije postojećih hidroelektrana – pojasnio je Runjić.

Filipini su također vrlo atraktivno tržište, kaže Elez, dodajući kako je upravo isporuka transformatora za revitalizaciju tamošnje elektrane s najvećim zrakoplovom na svijetu, Antonovom, bila zabilježena u svim svjetskim medijima. Pandemija je, smatra Elez, donijela osnaživanje nove paradigme lokalizacije proizvodnje na europskom tržištu, naravno bez ikakvog eventualnog protekcionizma što bi se na prvi pogled moglo činiti, odnosno proizvoda koji je napravljen od europskih materijala i kontroliran u Europi te u cijelosti izrađen u Europi. To primjerice posebno cijene u Skandinaviji, jer se tako smanjuju transportni put i troškovi, a lakše se kontroliraju i poddobavljači. Istovremeno, bitno je reći da ne sudjelujemo samo na obnovi hidroelektrana s ranije ugrađenom KONČAREVOM opremom, već i na onima, poput 12 njih u Skandinaviji, koje nemaju našu opremu, ali smo ih uspješno revitalizirali, reći će Elez. Dodaje uz smiješak da sad tu rijeku uz hidroelektrane neslužbeno zovu KONČAR river.

– Generatori su srce elektrane. KONČAR je  jedan od posljednjih preostalih proizvođača na europskom tlu koji proizvodi generatore, koji kao takvi imaju EU podrijetlo, što je za nas i Hrvatsku od presudne važnosti. Što se tiče samog generatora, na 10 metara generatora morate postići točnost mehaničke komponente od 50 mikrona. Kad primjerice sunce obasja generator u našoj tvornici, on se toliko rastegne da se potom ne može isporučiti kupcu jer njegove komponente izlaze izvan tolerancije. Takvi detalji mogu utjecati na složenost same izrade, a to sve treba funkcionirati barem 50 godina i to u nekontroliranim uvjetima. Radi se o kompleksnom poslu u koji je uključeno stotine inženjera, naglasio je Ante Elez.

Infrastrukturni projekti posebno su važni i u našem poslovanju, jer na njima stasaju generacije inženjera. Integralna znanja inženjera koji se bave hidroelektranama na razini šire koordinacije tijekom, primjerice, izgradnje jednog tako složenog elektroenergetskog postrojenja kao što je hidroelektrana, ili onima koji su uže specijalizirani i vezani za određeni proizvod ili specifičnu uslugu, nekako su najintenzivnija i s najvećom dodanom vrijednošću kada se događaju tijekom realizacije velikog infrastrukturnog projekta. Izazov je uskladiti sve aktivnosti kako bi razne struke mogle obavljati svoje poslove u isto vrijeme, često jedni uz druge. Stoga su to projekti visoke koordinacije, discipline i međusobnog uvažavanja, reći će Runjić. Dodaje kako su najveće reference u velikim infrastrukturnim projektima izgradnje ostvarili na domaćem tržištu. Najava novih investicija HEP-a, kao najvećeg investitora u Hrvatskoj, u područjima  izgradnje i revitalizacije hidroelektrana, kao i onih povezanih s postrojenjima iz obnovljivih izvora energije, izuzetno nas raduje, ističe Darijo Runjić.

Upitani o mladima i postoji li želja za radom u ovom segmentu industrije i elektroenergetike, Elez odgovara kako pokušavaju privući mlade stručnjake s Fakulteta strojarstva i Fakulteta elektrotehnike. – Iako je danas mladima fokus na IT-u, mi ih možemo i moramo motivirati za rad i u kompaniji kao što je KONČAR. Istaknuo bih da se ovdje radi o dinamičnom biznisu, koji nikad nije ponovljen, jer ne postoje dvije iste elektrane, ne postoje dva ista generatora, čak i kada su u istoj elektrani. To je biznis koji razvija specifične vještine naših zaposlenika do te mjere da postaju relevantni svjetski stručnjaci, pojašnjava Elez.

Kada govorimo o digitalizaciji u širem smislu, ovdje vrijedi spomenuti segment digitalizacije naših proizvoda, postrojenja i nadređenih sustava koji upravljaju tim postrojenjima, zapravo bi skraćeno mogli reći digitalizacija elektroenergetskog sustava. Hidroelektrane već sada imaju implementirane složene aplikacije/programe, što znači da ta postrojenja i sustavi imaju već danas visok stupanj automatizacije, pa ih možemo nazvati ”pametnima”. No, novi zahtjevi koji proizlaze iz razvoja pojma ”digitalizacije” i za nas su signal da moramo konstantno ići u korak s tim procesom, bilo na nivou tehnološkog razvoja proizvoda ili na razvoju tehničkih rješenja koja nudimo kad realiziramo cjelovita postrojenja ili sustave. Stoga područje Digital zauzima važno mjesto u KONČAREVOJ novoj strategiji, zaključio je Darijo Runjić razgovor za poslovniFM.

Objavljeno 11. lipnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM