Ključni dio naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jesu i bit će naši kupci i partneri. Oni su pokretač i motiv da težimo izvrsnosti. I sada, s pogledom na točno 60 godina djelovanja, posebno zadnjih 30 godina, KONČAR – Institut za elektrotehniku svoje mjesto osigurava na zahtjevnom tržištu, pronalazeći posao bilo u sklopu Grupe KONČAR, bilo na tržištu Republike Hrvatske ili, pak, globalnom tržištu, istaknuo je za poslovniFM dr. sc. Siniša Marijan, predsjednik Uprave KONČAR – Instituta za elektrotehniku.

Od samih početaka, 25. ožujka 1961, tadašnji Elektrotehnički institut Rade Končar pružao je usluge tvornicama u okviru Rade Končar sustava. Godine 1991. dolazi do restrukturiranja, ali se u stvarnosti radilo o stečaju krajem 1990. gdje je oko 700 ljudi dobilo otkaz i završili smo svi na burzi. Potom je 1991. godine, u siječnju, osnovan novi Institut koji i danas nosi ime KONČAR – Institut za elektrotehniku, pojasnio je Marijan u emisiji Motori rasta, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.

Poslovni FM i Grupa Končar donose emisiju MOTORI RASTA! – zanimljive razgovore o ljudima i poslovanju u području energetike, tračničkih vozila, obnovljivih izvora, istraživanja, razvoja i inovacija.

Novi Institut, sada tržišno orijentiran, djeluje prema drugim postulatima i očekivanjima. Ostali smo kao Institut i dalje dio Grupe KONČAR, ali smo morali postati propulzivniji te rasti i izvan tih okvira, kako i nalažu principi tržišne ekonomije. U svih ovih 30 godina novog Instituta, poslovna godina nikad nam nije završila u minusu, nikada plaća nije kasnila i očuvali smo egzistenciju. Počeli smo 1991. godine sa svega 20 zaposlenika, stalno rasli, da bi danas sa 170 zaposlenih i poslovnu, po brojnim parametrima kriznu 2020. godinu, završili pozitivno, reći će Marijan. Što se tiče prihoda, 52 posto prihoda lani ostvareno je od KONČARA, 27 posto na ostalom hrvatskom tržištu, a 21 posto od izvoza na strana tržišta. Prihod od prodaje za 2020. godinu je 72 milijuna kuna, a ostali prihodi iznose 5 milijuna kuna, pri čemu je veći dio tog iznosa došao od sufinanciranja kroz EU projekte. Ove godine očekujemo porast izvoza za 80 posto, naglasio je Marijan i dodao kako su strateška područja djelovanja Instituta elektroenergetika i transport.

Institut je proveo akreditaciju kod Hrvatske akreditacijske agencije i sad smo akreditirani za više od 500 različitih metoda ispitivanja.

Kad govorimo o elektroenergetici, valja naglasiti da je u pitanju širok spektar djelovanja, a to su proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije u svim oblicima bilo u smislu proizvodnje kod HEP-a, u obnovljivim izvorima energije, ili u smislu prijenosa i pretvorbe električne energije u industriji. Djelujemo na svim područjima koje imaju dodirne točke s elektroenergetskim postrojenjima i procesima, na novim hidroelektranama, kao i modernizaciji postojećih. Dijelovi aktivnosti odnose se na uređaje za prijenos električne energije, kao što su transformatori, sklopna oprema, zatim su tu i rotacijski strojevi, generatori i motori u industriji.
Što se, pak, tiče drugog glavnog područja našeg djelovanja, transporta, taj segment odnosi se na tračnička vozila, tramvaje, vlakove, lokomotive i željezničku infrastrukturu. Spomenimo kao primjer djelovanja modernizaciju pruge Zaprešić – Zabok, pružne prijelaze za povećanje sigurnosti, kao interakciju željezničkog i cestovnog prometa.

Svako društvo Grupe KONČAR zaduženo je za komponente, sustave i podsustave, a u cjelini pokušavamo ponuditi složene proizvode, složena postrojenja i složene usluge koje objedinjuju komponente pojedinih društava – tvrtki unutar Grupe. Takvim pristupom želimo postići veću dodanu vrijednost za usluge koje može tržištu ponuditi samo složeni inženjering s vrhunskim kompetencijama zaposlenika. Slikovito možemo reći kako je rad na nekoj trafostanici zapravo rad na pokretanju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, nastavio je Siniša Marijan.

Novi ustroj za nove iskorake

Do prvog siječnja ove godine Institut je bio organiziran u šest profitnih centara, zapravo, po modelu fakulteta. Naime, budući da smo nastali zbog istraživačko – razvojnih i inovacijskih djelatnosti, bili smo organizirani po uzoru na fakultete s raznim Zavodima. No, takva se organizacija u novim vremenima pokazala malo zastarjelom te smo od početka godine krenuli prema modernizaciji s tri profitna centra, odnosno poslovne jedinice. Jedna poslovna jedinica je Laboratorijski centar, druga je Elektroenergetika, a treća se poslovna jedinica zove Digitalne platforme i sustavi.

Laboratorijski centar je jedinstven na razini Hrvatske. Godinama smo imali “razbacane“ laboratorije bez jedinstvene strategije i jedinstvenog pristupa kupcima. Potom smo 2019. godine spojili naše laboratorije, njih ukupno deset, proveli akreditaciju kod Hrvatske akreditacijske agencije i sada smo akreditirani za više od 500 različitih metoda ispitivanja. Nakon toga se u tom restrukturiranju brendirao Laboratorijski centar koji ima svoj identitet, svoj logotip i u okviru KONČAR – Instituta nudi usluge, ne samo za potrebe Grupe KONČAR, već i na globalnom tržištu.

Institut, osim što ima akreditaciju Hrvatske akreditacijske agencije, ima i akreditaciju Ministarstva znanosti kao privatni istraživački institut. Članovi smo i mnogobrojnih međunarodnih organizacija, a imamo i akreditacije za ispitivanje sigurnosti električne i elektroničke opreme. Prepoznati smo na globalnom tržištu, gdje ispred Europske komisije djelujemo kao notificirano tijelo za šest EU direktiva, koje se kreću od radio direktive do posuda pod tlakom. Tako širimo svoju vidljivost i pokušavamo doći do što većeg broja kupaca, naglašava Marijan.

U vremenu prije tranzicije većina projekata tadašnjeg Rade Končara uključivala je ekipu iz Instituta, podsjeća Marijan i na tadašnjih tisuću zaposlenika. Nakon toga izgradili smo nove kompetencije sukladno tržišnim prilikama. Primjerice, u posljednjih desetak godina Institut je imao ključnu ulogu u razvoju elektroničke i energetske opreme za ZET, kao i za nove vlakove. Također, KONČAR je isporučio već nekoliko tramvaja u Latviju, a ukupno ih latvijskom kupcu treba isporučiti dvanaest. U njima se nalaze rješenja razvijena upravo u Institutu. Primjerice, glavno računalo tramvaja je kompletno naš proizvod kao i sustav za vizualizaciju.

U Laboratorijskom centru pružamo usluge ispitivanja, ali i certificiranja, ne samo za KONČAR već i šire. Primjerice ABB, sada u vlasništvu Hitachija, šalje nam svoje proizvode na ispitivanje, jer imamo ekspertne kompetencije upravo za razvojna ispitivanja, što nam je jedna trećina svih poslovnih aktivnosti.

Druga trećina poslovnih aktivnosti su usluge istraživanja i razvoja. Iako imamo široke kompetencije, želi li netko „razviti“ nešto ili treba pomoć pri razvoju proizvoda osiguravamo i tu uslugu, odnosno pružamo specifične usluge istraživanja i razvoja za različite kupce. Radimo dosta istraživanja za KONČAREVA društva, jer primarnu funkciju razvoja svako Društvo radi za sebe, a mi im pomažemo u tome. Istodobno, za globalno tržište, primjerice za partnera koji isporučuje opremu njemačkim željeznicama, razvijamo sigurnosne uređaje za željezničku infrastrukturu i slično.

Trećina poslovnih aktivnosti je povezana s vlastitim proizvodima, poput primjerice glavnog računala i sustava vizualizacije za tramvaje. U pitanju je proizvod koji je u KONČARU razvijen prvenstveno za vlastite potrebe i to se kao proizvod dalje nudi na tržištu.

Sustav monitoringa transformatora

Na urednikov upit, Marijan odgovara kako je najuspješniji proizvod Sustav monitoringa transformatora. Riječ je sustavu koji se zasniva na informacijsko – komunikacijskim tehnologijama i ekspertnim znanjima te vrhunskom hardveru i softveru koji trajno prati sve parametre transformatora u radu. Sustav mjeri sve vrijednosti pri radu uređaja te donosi odluke u smislu prevencije kvara i upozorenja za potencijalne rizike u budućnosti. Sustav je praktički povezan s upravljanjem imovinom jer ti transformatori su višemilijunske vrijednosti. Takve sustave monitoringa transformatora isporučili smo u nekoliko desetaka zemalja svijeta, primjerice u Kataru ih imamo preko 200 komada, s ponosom će Marijan.

Nudimo i monitoringe rotacijskih strojeva, pa tako u realnom vremenu online možemo pratiti stanje procesa rotacijskih strojeva s bilo kojeg mjesta u svijetu i tako možemo djelovati prema potrebi. Često su takvi monitorinzi involvirani u rizične procese, primjerice u nuklearnim elektranama ili najvećim svjetskim hidroelektranama gdje također vršimo monitoring. Upravo je potpisan i ugovor s Pakistanom za jednu njihovu značajnu hidroelektranu. Širimo tržište i mogućnosti i sve što radimo zasniva se na ključnim strateškim područjima KONČARA – elektroenergetici i transportu. Kako imamo laboratorijske kompetencije te sudjelujemo u istraživačko-razvojnim projektima pružaju nam se prilike da razvijamo i vlastite proizvode.

Važna strana tržišta mijenjaju se svake godine ovisno o poslovima. Fokusirani smo na regiju, ali poslujemo i u Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Rusiji, zatim izvan Europe u Južnoj Koreji, gdje imamo i partnera, koji neke proizvode koje mi razvijamo dalje prodaje globalno. Zatim tu su Malezija i od ove godine Pakistan, ugovor kojim se nakon 1957. godine KONČAR ponovno vratio na tržište Pakistana.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, nastojimo biti društveno i poslovno odgovorni balansirajući i prilagođavajući se novim trendovima. Spomenimo fotonaponsku elektranu na Visu, za koju je sustav upravljanja i energetski pretvarač koncipiran i razvijen izvorno u Institutu. Također, tu je i vjetroelektrana Pometeno Brdo, gdje smo sudjelovali pri razvoju sustava upravljanja, a sve su vitalne komponente, njih 80 posto, razvijene u Hrvatskoj. Još 2011. godine na tržište smo plasirali, zajedno s tadašnjim Vipnetom, jedan revolucionaran proizvod koji je imao za cilj napajati bazne stanice na lokacijama gdje nema elektroenergetske mreže, a rješenje je bilo zasnovano na vodiku, na energiji vjetra i sunca. Navedeno rješenje bilo je ispred svog vremena te smo za njega dobili brojne međunarodne nagrade. Uskoro ćemo se opet vratiti vodiku, jer se ta tehnologija ponovno promiče na svjetskoj razini.

Kako sam ranije spomenuo, Institut sudjeluje i u projektima koji su sufinancirani EU sredstvima, a od velikog značaja je i suradnja s akademskom zajednicom. Izdvojio bih dva projekta. Riječ je o projektu povećanja sigurnosti tračničkih vozila, prije svega tramvaja. Naime, vozač tramvaja ima određenu dinamiku reakcije, a ideja je bila digitalizirati vozačevo okruženje tako da tramvaj može sam zakočiti ili pomoći vozaču. Kod tramvaja je to drugačije nego kod primjerice automobila, jer tramvaj ima drugačije okruženje i nema luksuz da naglo stane jer bi putnici pali. Taj projekt imena SafeTram završen je lani i iznjedrio je nova rješenja u smislu poluautonomne vožnje tramvaja. To je još daleko od komercijalizacije, ali ide u tom smjeru te već pregovaramo s jednim stranim partnerom. Tu je bila važna naša suradnja s akademskom zajednicom, najviše FER-om. Surađujemo i s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, i s FESB-om u Splitu kao i s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije, no ima još dosta prostora u smislu objedinjavanja te suradnje na nekim strateškim projektima na razini cijelog KONČARA.

Izdvojio bih još jedan projekt financiran europskim sredstvima, a riječ je projektu izvornog naziva Safe human-robot interaction in logistic applications for highly flexible warehouses, ili skraćeno SafeLog. Taj je projekt završen i ovih dana radimo završne izvještaje. Mi smo na projektu bili jedan od partnera, a nositelj je bio Institut za tehnologiju Karlsruhe iz Njemačke. Projekt je imao za cilj razviti sigurnosni prsluk, poput svjetlećeg sigurnosnog prsluka koji se nalazi u automobilima, pri čemu bi taj prsluk bio opremljen sofisticiranom elektroničkom opremom i senzorima kao pomoć radniku u logističkim i visokoregalnim skladištima. Naime, u takvim skladištima ima puno robota i autonomnih vozila i ti se roboti i vozila zaustavljaju kada radnik uđe u prostor kako bi se izbjegle ozljede. Naš zadatak, Instituta i FER-a, bio je razviti hardver i softver za taj prsluk i elektroniku za robota, tako da kada radnik obuče prsluk i hoda po skladištu robot ili autonomno vozilo ga prepozna i promijeni svoje kretanje bez da se zaustavi i tako uspori poslovni proces koji uzrokuje materijalne gubitke. Riječ je o generičkom proizvodu koji će s komercijalizacijom trebati prilagoditi svakom pojedinom kupcu. Uspjeli smo napraviti prototip i dokazati da to funkcionira i jako smo zadovoljni te smo prošle godine počeli pregovore s globalnim igračima koji su zainteresirani za tu tehnologiju. Koronakriza nas je u tome malo usporila, ali nije nas zaustavila, zaključio je Siniša Marijan za poslovniFM.

Objavljeno 9. travnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM