Među mladima postoje brojne ideje, inicijative i projekti, no društvo bi moralo olakšati i osigurati postupak plasiranja ideja. I znanja što činiti dalje. Bez obzira na mnogobrojna natjecanja na kojima smo sudjelovali, fali nam temeljnih i, naravno, naprednih znanja o poduzetništvu, financijskoj i poslovnoj pismenosti, istaknuli su u novoj emisiji TeenBiz 3u1 razgovora Marta Bandur, studentica matematike na PMF-u u Zagrebu te Mislav Mikota, student psihologije na Fakultetu Hrvatskih studija.
Marta i Mislav, koji su oboje osvojili Oskare znanja za svoje uspjehe, u razgovoru s voditeljem Noom Nikolićem, govorili su o natjecanjima, financiranju nastupa i teretu koji pritom pada na roditelje, obrazovnom sustavu koji nedovoljno prepoznaje talentirane mlade ljude, kao i očekivanjima od fakulteta i kako ih on sprema za tržište rada
– Prije fakulteta bila sam na 20-ak natjecanja, iz različitih predmeta. Najveći uspjeh su plasmani na državna natjecanja iz hrvatskog, engleskog, latinskog, matematike i filozofije te povijesti u osnovnoj školi. Na filozofiji nažalost nisam bila jer je državno bilo otkazano zbog korone. Nagrade sam dobila iz hrvatskog i engleskog jezika, temeljem kojeg sam imala i izravan upis u srednju školu, kazala je Marta.
Mislav se pak natjecao u debatama. Bio sam na svakakvim natjecanjima, od državnih, domaćih turnira te stranih turnira na kojima sam ostvario uspjehe i nagrade kao pojedinac, ali i kao cijela ekipa, reći će.
Posao i teenagere spajaju poslovniFM i NESCAFE 3in1. Pričamo o poslovnim vještinama budućnosti, edukacijama, inovacijama, inspiracijama…Napravite omiljenu kavu i pojačajte zvuk. Emisiju TeenBiz 3u1 razgovori, uz podršku NESCAFÉ 3in1… donosi poslovniFM!
– Roditelji su mi stalno govorili da se volim prepirati s njima pa vjerujem da to od tada još ide. Prvo iskustvo u debatnom natjecanju u stvarnom formatu sam imao u osnovnoj školi, a u prvom srednje sam se time počeo ozbiljnije baviti, učlanjenjem u debatni klub, kaže Mislav. Dodaje da je tražio opću gimnaziju jer je više orijentiran prema društvenim predmetima. Baš sam zbog debate htio sam upisati psihologiju ili nešto slično, jer se želim baviti ljudima općenito i komunikacijom, zanima me interakcija. Najkorisnija mi je pomoć bila u tome što mi je postalo ugodno pričati gotovo s bilo kim pa se to i protegnulo i na usmena odgovaranja koja su mi postala puno manji stres, za razliku od nekih kolega koje imaju probleme s time. Druga stvar u kojoj mi je pomoglo jest poboljšanje mojeg znanja engleskog jezika jer strana natjecanja zahtijevaju jednu višu razinu znanja engleskog. To mi olakšava i čitanje literature na fakultetu, naglašava Mislav.
Za Martu je gimnazija bila uvijek izbor. Htjela sam si dati prostor da proširim znanje opće kulture kako bih mogla donijeti što bolju odluku o nastavku obrazovanje. Natjecanja su mi najviše pomogla prilikom pisanja ispita na fakultetu jer su u vrlo sličnom formatu. Natjecanja koja su pod AZOO (Agencija za odgoj i obrazovanje) imaju jasno definirano trajanje, format, slična su kao i prošlih godina te postoji literatura – isto kao i na fakultetu. U tome mi je baš jako pomoglo, ističe Marta.
Debata, domentuo je Mislav, zanimljiva je upravo zato što ne traži samo određeno znanje, traži se praćenje aktualnih zbivanja. Teza o kojoj debatiramo može biti poslovna, geografska, ekonomska, gospodarska, politička, vrijednosna… To je uvijek zahtijevalo kontinuirano informiranje, jer ako ne pratiš situaciju, vijesti i događaje oko sebe, svoje argumente ne možeš potkrijepiti stvarnim primjerima i logikom. Generalno, mislim da je to jedna od glavnih prednosti debate.
Na upit jesu li neki drugi predmeti trpili zbog onih s natjecanja, Marta odgovara potvrdno.
– Imala sam problema s nekim profesorima, no, nikad nisam žrtvovala nešto što je baš važno. Znala sam si posložiti prioritete. Za neke predmete sam se baš intenzivno spremala s mentorima, što mi je jako pomoglo pri ostvarivanju rezultata. Primjer je matematika – svaki dan nekoliko sati intenzivnog rada i učenja. Neki drugi predmeti su dosta nejasni po tom pitanju, recimo engleski. Nije dosta pročitati udžbenik, jer se traži puno veća razina. Priprema ustvari traje godinama, moraš puno čitati, slušati i govoriti, smatra Marta.
Talenti, natjecanja i obrazovni sustav – može li bolje?
– Na pamet mi padaju dva problema. Prvi je vezan za financije. Međunarodni turniri koji su iznimno bitni za razvoj debatanata, financiranje tih turnira je vezano u velikom broju slučajeva na roditelje. Dio bi ponekad bio sufinanciran, no nikad u cijelosti. Dakle, vi možete imati fenomenalnog debatanta, s potencijalom, no nema financijska sredstva kako bi išao na turnire. Turniri se ponekad održavaju na dosta udaljenim i skupim mjestima, kao što su Kopenhagen, Šri Lanka, Meksiko… To izlazi više od 7.000 kuna po osobi što je roditeljima nemoguće stalno financirati. Debati fali i priznanje društva. Druga stvar je da debata unutar Hrvatske nije priznata. Na primjer, AZOO dodjeljuje i novčana sredstva za osvojeno prvo mjesto na državnim natjecanjima. Iako AZOO organizira i državno natjecanje u debati, oni koji osvoje prvo mjesto ne dobivaju nikakvu financijsku nagradu, što je problem u mjerilima i kao da se debata manje priznaje. To ne odbija ljude od toga da se priključe debatnom klubu, no sigurno nije motivirajuće, iskren je Mislav.
– U srednjoj se školi već se relativno dobro zna tko je za što i onda se pusti da rade na tome; u mojem je razredu bilo dosta muzičara i sportaša na primjer. No, u osnovnoj školi je bio problem, barem u mojoj, rodno uvjetovan. Dečke se dosta zakidalo, pogotovo u umjetnostima gdje su postojali viši standardi (npr. likovni, glazbeni). Kažem, možda je to samo moja osnovna, ali svakako je problem. Drugi je problem nepotizam i korupcija, s tim sam se isto susrela. Kod nas je bila situacija gdje je jedna osoba bila iznimno uspješna na jednom natjecanju, dok je druga osoba na istom natjecanju bila među zadnjima. No, prvu se osobu nije ni spominjalo među pohvalama, a drugu jest zato što je ta druga osoba bila u rodu s nekim tko je važan za moju osnovnu školu. Neke loše stvari koje prožimaju naše društvo nažalost se javljaju i u školama i natjecanjima, mišljenja je Marta.
I Marta i Mislav smatraju kako je potrebno već od rane dobi inzistirati na tome da je sve čime se baviš vrijedno. Nema smisla da se osoba već sa 12 ili 13 godina bavi samo jednom stvari, već mora imati širinu te istražiti. Ujedno, potrebno je imati i uporne mentore koji će, kad se postigne dobar rezultat, znati ukazati na njega. Ne vide razloga zašto bi u nekoj gimnaziji u kojoj se npr. kontinuirano postižu dobri rezultati iz hrvatskog, sad matematika ili fizika bile “vrijednije”.
Što je učenjem o poduzetništvu? Imamo problem da mladi ljudi imaju ideju ili žele otvoriti tvrtku, no ne znaju kako će to učiniti, ne poznaju sustav, ne znaju kako se pozicionirati i slično.
– To je jako bitno pitanje. Mislim kako postoji i problem s predmetom Politika i gospodarstvo koji pokriva dio toga. Problem je što dolazi dosta kasno: neki su prije tog predmeta već i glasali, pa tek onda učili za što glasaju i koje ovlasti pojedine grane vlasti imaju. Jednako tako, mislim da su postojale neke inicijative, poput Ideja godine, ali dalje od toga nemamo, smatra Mislav, a slaže se s tim i Marta. I dok Mislava poduzetništvo definitivno zanima, ali, kako kaže, nije dovoljno razmislio i posložio sve to, Marta nije sklona samostalnom poduzetništvu, tako da misli da će se zaposliti u već postojećoj tvrtci.
Što se pak tiče studentskih poslova i rada tijekom studiranja, Marta ističe da često studenti matematike za razne aplikacije razvijaju matematičke algoritme. To je vrlo popularno među studentima, jer je stvarno vezano za to što radimo i na taj način dobro vježbaš. No, to stvarno uzima dosta vremena. Mogu se raditi i neki statistički poslovi, voditi baze podataka i programiranje; dosta ih radi na popisu stanovništva, naglašava.
Mislav dodaje kako se ponude za posao odnose za više godine studenata, ali i da za mlađe se nude poslovi s područja psihologije, ali i statistike, budući da je statistika važan element u radu na psihološkim istraživanjima.
Upitani za poruku maturantima i srednjoškolcima koji bi htjeli ići na natjecanja, Mislav spremno kaže kako je važno raditi ono što voliš.
– Bila to debata ili nešto drugo, jedino s tim mindsetom možemo postići dobre rezultate. Važno je i ne odustajati jer se naravno može dogoditi lošiji rezultat od očekivanog, ali to je jedini način da se dođe do boljih rezultata. Mislim da je u redu žrtvovati svoje vrijeme i možda uspjeh iz nekih drugih predmeta, kako bi se postigli što bolji rezultati u odabranom području, poruka je Mislava Mikote.
– Natjecanja su zabava, moraš željeti učiti o tome i produbiti svoje znanje o nekoj temi. U tome su meni jako natjecanja jako pomogla. Nemojte razmišljati o konkurenciji, više o tome koliko ste sami sebe izazvali te koliko ste napredovali. Natjecala sam se s nekim ljudima koji su religiozno pratili tko ima kakav rezultat, kako će ga prestići i sl., ali to te ne ispunjava, poručila je Marta Bandur u emisiji TeenBiz 3u1 razgovora.
Posao i teenagere spajaju poslovniFM i NESCAFE 3in1. Pričamo o poslovnim vještinama budućnosti, edukacijama, inovacijama, inspiracijama…Napravite omiljenu kavu i pojačajte zvuk. Emisiju TeenBiz 3u1 razgovori, uz podršku NESCAFÉ 3in1… donosi poslovniFM!
Autori: Noa Nikolić/Darko Buković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 10. rujna 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM