Energetska tranzicija danas je potrebnija nego ikada. Pogotovo imajući u vidu cijene energenata koje u posljednjih nekoliko mjeseci strelovito rastu. Mi i jesmo u fazi tranzicije. Dostupni su nam razni komercijalni modeli te tranzicije. Prije smo govorili o previsokim cijenama za pokretanje te tranzicije. I dalje nije jeftino, no sada je tehnologija pristupačnija, pogotovo uz sredstva pomoći i sufinanciranja. Hrvatska je tek 2013. godine ušla u Europsku uniju, nakon čega smo i počeli koristiti fondove, izjavila je za PoslovniFM Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik.

Istaknula je kako je ključan problem hrvatske energetske tranzicije infrastruktura, i to elektroenergetska infrastruktura.

– I to onaj dio koji se prvenstveno odnosi na distribuciju električne energije građanima – niskonaponska mreža. Također jako je važno i da se oni izvori koje imamo, a koji su većih potencijala i koji se nalaze na primjer u Dalmaciji – kao što su solarni i potencijal vjetra, prihvate u sustav. Potrebne su nam nove mreže i vrlo razvijena infrastruktura i vrlo dobro digitalno upravljanje infrastrukturom. Dakle pred nama su veliki izazovi energetskog sektora u smislu razvoja elektroenergetske infrastrukture da bi se ova tranzicija dogodila – objasnila je Čelić.

Pohvalila je i brojne inicijative građana i civilnog društva koji žele tu tranziciju, jer na kraju sve mora biti komercijalno isplativo i mora se znati kamo se ide.

– A da bi znali kamo idemo, moramo imati jako dobre prostorne i urbanističke planove. Moramo jako dobro isplanirati kako će proizvedena energija dolaziti u zgrade i kako ćemo se hladiti, grijati i imati toplu vodu, napomenula je Čelić u razgovoru s Tinom Bašićem, urednikom emisije Zgradonačelnik, koju u suradnji pripremaju prvi poslovni radio PoslovniFM i savjetodavni portal Zgradonačelnik. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.

– Primjerice, moja zgrada sagrađena je ispred toplinske stanice, a glavni energent za grijanje nam je plin. A u trenutku ovog tranzicijskog razdoblja mi suvlasnici se pitamo što ćemo napraviti, jer ni zamjena starih bojlera novima nije dugoročno rješenje. Zato je ključno razmišljati i planirati kako ćemo odraditi tu energetsku tranziciju na razini svih gradova u RH – rekla je Čelić.

U energetskoj politici Hrvatske iznimno je važna energetska učinkovitost. Kada o tome govorimo onda je to, primjerice, bolja izolacija, bolje kvaliteta zgrade i viši energetski razred. To je važno u tehničkom smislu. 

– Međutim, naglasila bih da nije dovoljno napraviti samo te mjere jer nažalost uz dva potresa koja smo iskusili postalo je svima jasno da je važna i konstrukcijska protupotresna obnova zgrade. Treba napomenuti da su važne i unutarnje instalacije zgrade, kako ćete zgradu grijati i hladiti – kazala je Čelić. Unatoč brojnim problemima u energetskoj tranziciji, istaknula je jednu veliku prednost koja se može vidjeti, primjerice, u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku ili Vukovaru – a to su centralni toplinski sustavi.

– To su sustavi budućnosti zašto zato što oni predstavljaju učinkovito korištenje energije. Naravno, tu moramo još napraviti velike iskorake. No, ipak Zagreb konkretno ima najkonkurentnije cijene toplinske energije upravo zbog proizvodnje električne ali i toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja. To su visoko učinkovita postrojenja, a emitira se i puno manje emisija CO2. Dizalice topline, elektroenergetski sustav, ‘čista energetika’ podrazumijeva još i priključivanje na centralne toplinske sustave i zamjenu kotlovnica naprednim kogeneracijski malim postrojenjima i umrežavanje takvih sustava gdje god je to moguće – kazala je Čelić.

Ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja govorila je i o energetskom siromaštvu koje, zapravo, nije strogo definirano, ni na razini Europske unije pa tako ni u Hrvatskoj.

– No, vrlo jasno je što znači biti ugroženi kupac energenata, tu smo vrlo precizni u definicijama. To je definirano u našem zakonodavstvu. Ugroženi kupac ima pravo na naknadu vezanu uz energiju. Upravo zadnjim paketom Vlade želi se pomoći ugroženim kupcima. Taj je paket veći i izdašniji nego što je bio. Namijenjen je za pokrivanje troškova električne energije i naknadu za troškove plin odnosno za toplinske energije koju troše u svojim kućanstvima – kazala je Čelić i napomenula kako svaki poremećaj na energetskom tržištu određeni sloj ljudi, primjerice oni koji imaju male mirovine, dovodi u opasnost od energetskog siromaštva. Opseg tih ugroženih kupaca povećan je.

– Planom i programom Republike Hrvatske jednako tako interveniralo se na neki način i na povećanje cijene za kućanstva za električnu energiju i za cijenu plina. Riječ je o pet milijardi kuna vrijednih intervencija i dio će se isplaćivati iz emisija CO2 čija je cijena u posljednjih nekoliko godina bitno porasla. Moramo imati na umu da energetski subjekti koji proizvode električnu energiju i toplinsku energiju kao i ostali u industriji sudjeluju u plaćanjima emisija CO2 – kazala je Čelić.

Istaknula je da energetsko siromaštvo nije samo siromaštvo kao takvo, odnosno nemogućnost plaćanja računa ili izračun udjela tih troškova u ukupnim prihodima kućanstava. To je zapravo siromaštvo energijom na način da te energije uopće i bude. 

– Zadaća Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja, i naravno Vlade, je osigurati dostatne količine energenata po pristupačnim cijenama. Moramo biti svjesni da samo razvojem gospodarstva, boljim radnim mjestima, ‘pametnijim’ radnim mjestima, novim investicijama u razvojne projekte ili u strateške projekte koji će nam pomoći da zaista postignemo taj cilj sigurnosti opskrbe s jedne strane, a s druge strane da se ta energija, iako skuplja, može platiti temeljem boljih primanja građana – zaključila je Čelić razgovor za PoslovniFM.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Objavljeno 22. travnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM